Vrijeme berbe šipka

Zahvaljujući iznimno lijepom sunčanom vremenu blage ovogodišnje rane jeseni oživjeli su i šumski krajolici živopisne Dalmatinske zagore. Izmijenili su svoj izgled i kao da su obavijeni pozlaćenim tepihom naslikani kistom vještog umjetnika. Čini se kao da dugotrajna ovogodišnja ljetna suša ponegdje i nije ostavila toliko traga, primjerice uz rijeke i izvorišta, iako su u brdsko-planinskim predjelima dalmatinskog zaobalja gotovo isisale do kapi vode iz bunara i pojilišta kao i vlažno tlo u dolcima i vrtačama. Unatoč tome održale su se mnoge kulture u prirodi čak i u dalmatinsko-zagorskom ljutom kršu, a među njima i otporni, šipak. Krošnje su mu pune plodova koji su doduše sitni, jer se tijekom ljeta nisu mogli razvijati zbog nedostatka vlage i ekstremno visokih temperatura.

Oživjeli krajolici dalmatinskog zaleđa

Naime brdsko-planinske krajolike Zagore oživjeli su berači plodova, osim vikendaša, vlasnika kuća za odmor, stočara, lovaca, lukara, planinara, penjača, špiljara, zaštitara, ljubitelja prirode. I ovih dana najaktivniji su u prirodi bili berači šipka gotovo u cijeloj Dalmatinskoj zagori koji su, zahvaljujući ugodnim listopadskim danima, pohitali u prirodu. Među njima su zapaženi i inozemni turisti iz zapadno-europskih zemalja koji se u posezoni odmaraju negdje u dalmatinskom priobalju, a to im je dobro došlo i kao vid rekreacije u prirodi. Brali su šipak uz sunčane rubove šuma, ograde, ceste, putove i neobrađene njive kakvih je mnogo u dalmatinskom zaleđu. No berba inih šumskih plodova, primjerice kupina i drenjaka, oskoruša, trnjina, žižula, koji su također korisni po ljudsko zdravlje, ove je godine bila vrlo oskudna, gotovo nikakva.

Mnogi od njih su u potrazi za berbom šipka odlazili i na Kamešnicu, Svilaju, Visoku, Kozjak, Biokovo, Mosor... dok su se u pristupačnijim predjelima mogle vidjeti i skupine djevojčica i dječaka sa svojim roditeljima ili tetama, kako prikupljaju plodove šipka. Ljubitelji prirode vole reći kako plodova šipka ima najviše na predjelima Bilog Briga na prijevoju Kamešnice kamo se može doći asfaltnom cestom iz Splita, preko Sinja i Sinjskog Obrovca (Hana na Cetini), na Vrdovu također na toj planini. Tamo se dolazi iz smjera Sinja i Hrvaca, dakako i Vrlike, mostom preko Cetine na Panju. Puni su grmovi šipka i na sunčanoj strani brda Visoke kamo se najlakše može doći cestom iz Splita i Sinja preko Dicma, baš kao i u Zelovu, na južnoj strani planine Svilaje. Ni neugodni ubodi ih nisu mogli zaustaviti u akciji, vjerojatno, svjesni činjenice kako će zdravim napicima šipkova čaja sladiti tijekom kasne jeseni, tijekom zime i ranog proljeća, kao i marmeladom kao i sokom od šipka.

Šipkov čaj ima širi spektar korisnih svojstava

Svima je poznato kako je primjerice čaj od šipka jedan od najčešćih čajeva, najslasnijih i najugodnijih napitaka u uporabi svakog kućanstva ne samo zato što je bogat C-vitaminom, nego je dosita ukusan. Mnogi tvrde kako taj čaj jača imunološki sustav, otpornost organizma te da je najpotrebniji slabašnim osobama, djeci i vremešnijim osobama. No stručnjaci ističu kako šipkov čaj ima širi spektar korisnih svojstava te da se među inima pokazao korisnim i u obrani organizma od mnogih bolesti. Preporučuju kako ga je najbolje konzumirati zimi kad preventivno djeluje i protiv prehlade te eventualne gripe. Međutim u stručnoj literaturi je zapisano kako svi proizvodi od šipka pozitivno djeluju na reguliranje stolice.

A oni koji redovito koriste šipkov čaj ističu kako je itekako koristan za čišćenje nastalog pijeska i kamenca u bubrezima i mokraćnom mjehuru. Značajan je i sadržajan i mineralnim tvarima, napose kalijem, a bogat je i željezom, magnezijem...Pije se i radi otklanjanje proljetnog umora, malaksalosti, ali i protiv depresivnog stanja. Oni koji ga godinama redovito piju, poručuju kako šipkov čaj pročišćuje krv, a koristan je i za liječenje od gihta, reume, uspješno snižava i temperaturu, potiče pokretljivost u osoba oboljelih od degenerativnih bolesti zglobova...

Proizvode od plodova šipka obilno koristili i stari Rimljani

Inače, znalci podsjećaju i na činjenicu kako je šipak poznat još u prapovijesti, u kameno doba, a njegovu su ljekovitost poslije itekako isticali i stari Grci i stari Rimljani vjerujući kako liječi više bolesti. Suvremenici preporučuju kako je plodove šipka najbolje brati kad potpuno sazriju odnosno kad omekšaju, a to su mjeseci rujan, listopad i studeni. Ako su plodovi nešto tvrđi, treba ih staviti na sunčano mjesto kako bi dozreli i omekšali. Mnogi od plodova šipka prave marmeladu i sokove, proizvode koji su također zdravi i ljekoviti. Stručnjaci su izmjerili kako plod šipka sadrži značajan postotak voćnog šećera, bjelančevina i masti te da sadrži i vitamine B1 i B2...

Tako svi, koji u svojim kućanstvima žele imati dostatne količine šipkova čaja, dakako i tijekom oštre zime i prohladnog proljeća uživati u prirodnim napicima, koriste gotovo svaki beskišni vikend ovogodišnje ugodne rane jeseni odlazeći u berbu. Ujedno se susreću s grmovima kupine i trna, ali bez uroda tih biljaka, komentirajući kako njihove smočnice tijekom godine neće mirisati proizvodima tih plodova. Kažu kako je slično i s berbom žižula u dalmatinskom krajobrazu čiji su plodovi također rijetki uslijed ovogodišnje duge ljetne suše.

Autor: Nedjeljko Musulin