Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sanacija voćnjaka
  • 03.03.2014. 12:20

Voćnjaci - ljeti, zimi i nakon nevremena

Kada sve metode zaštite voćaka ne uspiju u svojoj namjeni, a voćke bivaju oštećene, grane odlomljene, što poduzeti?

Foto: depositphotos.com, luanateutzi
  • 3.865
  • 188
  • 0

Mljevenjem starih nasada voćaka teškim drobilicama, dubinskim frezanjem panjeva i žilja promjera do 50 cm i dubine 60 cm u tlu, usitnjavanjem (frezanje) tla, zemlje i samljevenog materijala koji služi kao biognojivo za buduće sadnice specijalnom frezom dubine 60 cm, može se u potpunosti izbaciti stari način obrade tla (sječa stabala, podizanje panjeva, sakupljanje podignutog materijala, oranje, tanjuranje, usitnjavanje).

Bijeljenje debla početkom zime

Početkom zime potrebno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. Koristi se suspenzija dobre mazivosti, u pet litara vode doda se pet kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora. Premazivanje se obavlja običnom četkom, a osim debla premazuje se i donje račvište grana. Budući da se voćke nalaze u stanju mirovanja, tako mogu izdržati i dosta niske temperature. Za vedrijih i sunčanijih dana, kora se počinje lagano zagrijavati pa zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene, što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. Bijeljenjem debla odbijamo sunčane zrake pa se kora ne zagrijava i ne dolazi do njenog pucanja. Bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.

Ograđivanje voćnjaka

Tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što i nije baš mala investicija, voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. Koriste metalnu mrežu, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastične folije, što zahtijeva dosta truda i materijala te poslije i čest nadzor. Na tržištu je moguće nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca, ali i ostale divljači (zec, srna, divlje svinje).

Mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu, a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban, jer su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Jednom postavljena daje trajnu zaštitu, a nije ju potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno vezati. Mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice) lako prezime u njima. Ukoliko se ne radi o ekološkoj proizvodnji, koriste se kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla koji svojim mirisima odbijaju divljač. Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra, zvano „plavo prskanje“ neizbježno je koncem jeseni tj. početkom zime. Duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme.

Prskanje voćaka

Prskanje se obavlja pripravcima na osnovi bakra, Cuprablau Z, Champion, Bordoška juha. Prskanje se obavlja odmah po opadanju lišća te drugi puta nakon provođenja zimske rezidbe. Voćke je kod prskanja potrebno doslovce okupati, a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti. Često prilikom rezidbe i cijepljenja u voćnjaku zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomljenja debljih grana. Stoga, kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom, nužno je oštećena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu, tj. voćarskim voskom. Osim što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja, sprečava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Rana se može privremeno sanirati i dezinficirati i pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, u suvremenom voćarstu uloga voćarskog voska je nezamjenjiva, a zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje.

Sanacija oštećenih voćaka

Što napraviti kada sve metode zaštite voćaka ne uspiju u svojoj namjeni, a voćke bivaju oštećene, grane odlomljene? “Grane se režu do kraja, do zdravog dijela i premazuju voćarskim voskom koji mora prijeći preko kore, ne samo površine, da ne može ući voda niti zrak. Kada ulazi voda, povećana je vlažnost i toplije je pa se više razvijaju gljive. Rubove i koru potrebno je poravnati i voćarskim nožem premazati silikonom. U slučaju pojave mraza, može se upotrijebiti turbina za grijanje, a u konvencionalnoj proizvodnji može se pošpricati hormonima”, objasnio je Ivan Pelin, koji ima ekološki voćnjak.

Rezidba voćaka se provodi od jeseni (nakon završetka vegetacije), zimi i do početka proljeća dok je stablo u mirovanju. Ljetna rezidba se obavlja početkom ljeta da bi se postigli što kvalitetniji plodovi i rasteretila voćka. Redukcijsko orezivanje vrši se radi smanjenja broja grana i oblikovanja krošnje i pravilnoga rasta voćke. Rezidbom grana postiže se prozračnost u prostoru voćnjaka tako da sve voćke mogu imati dosta vlage i zraka potrebnoga za rast i stvaranje kvalitetnih plodova.

Uređivanje radi zdravlja voćke

Uslijed većeg nevremena, tuče ili jakoga vjetra često puta stradavaju i voćke. Nakon takvih nepovoljnih uvjeta potrebno je obaviti sanitarno orezivanje krošnje i ukloniti suhe grane. Rane na voćkama nastale oštećenjem, napuknuća kore ili rane nastale orezivanjem također je potrebno sanirati preparatom, najčešće prirodnim sredstvima za održavanje zdravlja stabala.

Redovita zaštita plodova

Da bi voćke rodile kvalitetnim plodovima, potrebno je obavljati redovitu fitosanitetsku zaštitu. Odabranim preparatima tretiraju se nametnici na voću, odnosno sprečava se njihovo pojavljivanje i daljnje razmnožavanje.

Zdravi plodovi iz vlastitog voćnjaka

Trešnja, višnja, marelica, jabuka, kruška, breskva, šljiva, orah, dunja - najčešće su voćke koje susrećemo u voćnjacima. Bilo da se radi o voćkama starima nekoliko desetljeća koje su posadili još naši preci, bilo da su to novije sorte voća, svakom je stablu potrebna primjerena njega - orezivanje, njega preparatima za zaštitu, bijeljenje debla, fitosanitetska zaštita.

Radovi u voćnjaku - od cvatnje do berbe

U voćnjaku je također potrebno obraditi zemlju, prihraniti voćke gnojivom, kositi travu i pratiti razvoj stabala kako bi se na vrijeme oblikovale krošnje. Svake jeseni voćke će vam uzvratiti za trud slatkim i sočnim okusima svojih zdravih plodova.

Suzbijanje bolesti i štetnika - agrotehničke mjere

Izbor otpornih sorti, pravilan uzgoj, obrada i ishrana (gnojidba), najpovoljniji razmaci, redovi u nasadu u pravcu vjetra, prorjeđivanje krošnje, pravilan rez. U zakorovljenim nasadima viša je vlaga i pogodniji su uvjeti za razvoj bolesti i štetnika. Dobro pognojena voćka bujno tjera i na njoj je stalno novo lišće, koje je podložno napadu bolesti. Svi listovi koji izrastu nakon prskanja nisu zaštićeni, zato bujno rastuće voćke treba češće prskati. Dobro pognojene voćke tjeraju i mladice i lišće i ljeti, pa se opasnost od napada bolesti produžuje (pepelnica jabuke ili breskve).

Rezidbom se regulira i dovodi u ravnotežu rast izbojaka, cvatnja i tvorba plodova. Rezidbi mora slijediti obrada rana, potrebno je premazivati sve ozljede i rane. Rubove rane treba izgladiti oštrim nožem, jer oni teško zarastaju. Krečenje voćaka smanjuje razvoj mahovina i lišajeva, no nema utjecaja na pojavu štetnika i bolesti. Ta je mjera korisna jer smanjuje opasnost od pucanja kore za mraza. U toku zime treba odrezati i zapretke suhog lišća, u kojima prezimljuju gusjenice, skinuti suhe i gnjile plodove voćaka i zakopati ih. Na osjetljivim sortama jabuka (jonatan), treba u vrijeme vegetacije višekratno rezati izbojke zaražene pepelnicom, kako bi se smanjila zaraza slijedeće godine.

Biološke mjere

Suzbijanje različitih štetnih gusjenica primjenom bioloških insekticida. Prirodne neprijatelje štetnika koje imamo u voćnjaku (bubamare, razne vrste osa, grabežljive stjenice, muhe gusjeničarke, trčke) ne treba uništavati. Korisne su i ptice, jež, krtica, lasica, šišmiš. Primjenjuju se i kemijske mjere primjenom sredstava za zaštitu biljaka (pesticidi). Na OPG-u Milice Rašić, ovih dana se radi prva zimska zaštita, prskanje bakrom, Nordoxom, bijelim uljem i mješavinom insekticida. “Po preporuci Savjetodavne službe, bez obzira na to što rezidba nije gotova, počinjemo zimsku zaštitu i nadamo se da neće biti oštećenja u voćnjaku. Neke voćke cvjetati će prerano, što je opasno ako bude mraza.

Foto: depositphotos.com, luanateutzi


Tagovi

Sanacija oštećenja OPG Milica Rašić Rezidba Krečenje voćaka Agrotehničke mjere Zaštita plodova Sanitarno orezivanje Ivan Pelin Voćarski vosak Cuprablau Z Champion Bordoška juha


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.