Voćni sipac napada uglavnom slaba, iscrpljena stabla voća

Voćni sipac (Xyleborus dispar) spada u porodicu potkornjaka (Scolytidae). Potkornjaci spadaju u sekundarne štetnike (tzv. štetnike slabosti), što znači da napadaju uglavnom slaba, iscrpljena stabla, iako to ne mora biti pravilo. U uvjetima jačeg napada, može napasti i zdrava, najčešće mlađa stabla, pojašnjava savjetodavka Bojana Šukalo te ističe kako su se voćari u nekoliko proteklih sezona u svojim nasadima susreli s pojavom ovog štetnika. 

Potkornjaci su svjedoci lošeg stanja nasada

Jedino i ključno rješenje u borbi protiv ovog štetnika odnosi se na održavanje dobre kondicije voćnjaka. Naime, ako su stabla zdrava, s dobrim vigorom, šanse da se pojave potkornjaci su zanemarive. Potkornjaci su svjedoci lošeg stanja nasada i obično se javljaju na stablima koja iz nekog razloga pate od stresa. 

To može biti smrzavanje, bolest ili asfiksija korijena nastala uslijed viška vode, stres nastao kao posljedica suše, preopterećenosti sadnice urodom ili od neke biljne bolesti. Iskustva pokazuju da je od svega navedenog, pojava potkornjaka posebice vezana za vodeni stres biljke (višak i manjak vode), a zatim za posljedice smrzavanja.

Poštivati sve korake u podizanju nasada

Dobra kondicija nasada rezultat je prije svega poštivanja svih koraka u podizanju nasada, a koji se odnose na: izbjegavanje podizanja na zabarenim površinama i na zakrčenim površinama, rješavanje viška vode, ali i pitanja navodnjavanja, izbjegavanje zbijanja zemljišta tijekom obrade parcele, zatim potrebu dubokog oranja, primjerenu gnojidbu i na kraju, nabavku zdravog i kvalitetnog sadnog materijala. 

Kada je nasad podignut, treba voditi računa o kvalitetnoj prihrani, uravnoteženom navodnjavanju, okopavanju, racionalnoj i opreznoj upotrebi herbicida  i odgovarajućem opterećenju stabala urodom.

Mjere higijene i čišćenje nasada

Osim ovih mjera, koje predstavljaju u stvari jedan zdrav i normalan put u voćarskoj proizvodnji, praktično ne postoji mjera suzbijanja ovog štetnika koja bi dala prave rezultate.

Ipak u nasadima gdje je bilo pojave ovog štetnika potrebno je primijeniti prije svega mjere higijene i čišćenje nasada, te praćenje pomoću alkoholnih klopki i na kraju primjenu kemijskih mjera u cilju smanjivanja populacije.

Kemijske mjere suzbijanja

Kada su u pitanju kemijske mjere suzbijanja, one su teške, kako zbog nepristupačnosti kukca koji se ubuši, tako i zbog izbora insekticida. Pravovremena primjena insekticida je vrlo bitna, jer nakon ubušivanja djelovanje insekticida je otežano. Za suzbijanje koriste se insekticidi iz grupe organofosfata ili piretroida, često i u nešto povećanim koncentracijama od uobičajenih.  Čak i ovi insekticidi omogućavaju samo djelomičnu kontrolu.

Prva primjena insekticida je kada počne izlijetanje (maksimalna dnevna temperatura 18-20°C, prvi ulov na klopkama). Kada se ulov na klopkama nastavi, tretman treba ponoviti, najčešće su to blok tretmani u razmaku od 2-3 tjedna.

Nakon izlijetanja ženke se počinju ubušivati u ista ili okolna stabla, prvo plitko u koru, a zatim prodire u drveni dio gdje prave hodnike i polažu jaja. Ličinke se pile kroz nekoliko dana i hrane micelijama gljive Ambrosia spp čije spore u hodnike unosi ženka. Upravo iz ovog razloga treba primjeniti i fungicide (triazoli) da bi se spriječio razvoj ove gljivice. U hodnicima se nastavlja razvoj ličinki i formiranje lutki, a zatim i novih imaga koji prezimljavaju u hodnicima. Parenje se odvija u hodnicima, nakon čega mužjaci uginu. Oplođene ženke napuštaju hodnike kroz ulazne otvore.

Iako znamo da nakon ubušivanja primjena kemijskih  mjera  nema velikog značaja, često se ne isprati sam početak leta i zakasni s tretmanom.  Da bi ispratili početak leta potrebno je postaviti klopke s atraktantom, naročito u nasadima u kojima  smo ranije imali pojavu ovog štetnika Svakako potrebno je tijekom sezone ukloniti sadnice koje su stradale.

Pravljenje klopki za praćenje

Klopke za praćenje početka leta i dalje praćenje možemo napraviti i sami na sljedeći način:

1. Pripremimo manje plastične bočice, na kojima ćemo u gornjoj polovici napraviti rupice
2. U bočicu kao atraktant sipamo etil alkohol u kombinaciji s vodom (50:50) ili jabučni ocat
3. Iznad bočice pričvrstit ćemo crvenu ljepljivu ploču (možemo iskoristiti ljepljive ploče za praćenje savijača između kojih ćemo ubaciti crveni papir ili neku drugu crvenu podlogu koju premažemo ljepilom za miševe i sl.)
4. Ovako pripremljene klopke postavljamo u nasad.