• Voćarstvo
  • 28.03.2012.

Voćari nespremni za Europsku uniju

Problematika voćarstva u RH

  • 1.734
  • 86
  • 0

Smanjena potrošnja voća, povećana konkurencija jeftinog voća iz zemalja izvan Europske unije, nedostatak kvalificiranih radnika, visoka osjetljivost komercijalnih sorti na bolest i štetnike, relativno visoka uporaba pesticida i smanjena ulaganja u voćarsku znanost i struku ograničenja su koja danas prate voćarstvo u Europskoj uniji.

Ako tome dodamo i podatak da je u zadnjih šest godina zabilježeno smanjenje površina pod voćem za pet posto, ne treba čuditi zabrinutost hrvatskih voćara za budućnost nekonkurentne i problemima opterećene domaće proizvodnje u EU. "Prema strateškom konceptu za voćarstvo EU-a od 2013. te viziji za 2020. i 2030. godinu, buduća proizvodnja mora se temeljiti na znanju, biti ekološki učinkovita i potrošaču ponuditi usmjeren zdrav proizvod, a očekuju se i pomaci u selekciji novih sorti, podloga i tehnologijama proizvodnje uz minimalnu uporabu pesticida", rekao je Zlatko Čmelik, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu, na Sedmom znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara održanom u pustari Višnjica kod Virovitice.

Ozbiljne posljedice i velike štete

Hrvatsko voćarstvo nije spremno za ulazak u EU jer je nekonkurentno i ako se nešto hitno ne poduzme, mogli bismo imati ozbiljne posljedice i velike štete, zaključak je središnje teme savjetovanja i okruglog stola Prednosti, nedostaci i opasnosti hrvatskog voćarstva ulaskom u EU. Osnove hrvatske nekonkurentnosti su zastarjela tehnologija proizvodnje, malo je površina pod navodnjavanjem, voćnjaci nisu zaštićeni od elementarnih nepogoda, nedovoljno je razvijena integrirana proizvodnja, voćari su razjedinjeni i nedovoljno educirani, a velike probleme stvara zapošljavanje sezonske radne snage zbog neprihvatljive zakonske regulative.

Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 68.000 hektara ili 2,2 posto poljoprivrednih površina što je mali postotak s obzirom na to da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete te tradiciju voćarske proizvodnje kako kontinentalnog tako i mediteranskog voća. Približno 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi 161 tonu, a najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, maslina i mandarina. U proteklih nekoliko godina podignuto je 14.000 novih hektara dugotrajnih nasada različitih voćnih vrsta.

Nasadi još nisu došli u punu rodnost, tek ove ili sljedeće godine očekuje se proizvodnja od 100.000 do 120.000 tona jabuka, što je dva do tri puta više od dosadašnje, ali ih voćari neće imati gdje uskladištiti jer nema hladnjača. "Nismo spremni za ulazak u EU zato što su hrvatski voćari kroz različite oblike pomoći države, kroz kapitalna ulaganja i poticaje, podigli velike površine pod voćnjacima koji nisu tehnološki opremljeni. Nema sustava za navodnjavanje, mreža, hladnjača, sortirnica i pakirnica što proizvodnju čini nekonkurentnom. Te bi voćnjake trebalo doinvestirati jer će u protivnom zbog nekonkurentnosti propasti", kaže Frane Ivković, v.d. predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore.

Neiskorišteni potencijali

S obzirom na agroekološke uvjete Hrvatska ima velike, ali neiskorištene potencijale. Voćnjaci su sađeni na neprikladnim terenima što je posebno izraženo ove zime kada je zbog izrazito niskih temperatura došlo do pozebe voćaka. Stručnjaci su na to upozoravali, ali agrarna politika nije vodila dovoljno računa o veoma izraženim regionalnim razlikama u prirodnim i socioekonomskim uvjetima proizvodnje po pojedinim dijelovima sveukupnog prostora. Utvrđen je planski dokument regionalizacije voćarske proizvodnje podijeljen u pet voćarskih regija čime su određeni globalni potencijali za najznačajnije voćne vrste. No izrada dokumenata i pratećih voćnih info sustava na razini lokalnih samouprava nije shvaćena ozbiljno pa je provedena samo u Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji. Pero Marić, član vijeća Hrvatske voćarske zajednice i jedan od najvećih proizvođača voća u Virovitičko-podravskoj županiji koji proizvodi jabuke na 10 hektara, za teško stanje u voćarstvu odgovornom smatra isključivo agrarnu politiku. "Primjerice, pogrešnom politikom podignute su velike plantaže oraha i lijeske koja je danas veći korov nego sadnice. Samo u Virovitičko-podravskoj županiji za taj projekt potrošeno je dva milijuna kuna što je praktično bačen novac", ogorčen je Marić.

Zdravko Pokupić, predsjednik Udruge voćara Virovitičko-podravske županije i dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, smatra da Hrvatska mora ozbiljno poraditi na standardizaciji voćarske proizvodnje kako bi bila spremna za tržište EU-a, a kao jednu od bitnih odrednica nekonkurentnosti navodi neorganiziranost i lošu povezanost voćara sa znanstvenim institucijama. "No, one se prije svega moraju međusobno povezati jer se muče funkcionirajući same za sebe", smatra Pokupić.

Udruživanjem do rješenja problema

Stručnjaci vrlo važnim smatraju udruživanje u proizvođačke grupe i organizacije čime bi se riješio čitav niz problema, od jeftinije nabave repromaterijala, mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova za opremanje plantaža suvremenom opremom do zajedničkog plasmana voća na domaćem i inozemnom tržištu, čime bi se izbjegli otkupljivači što bi znatno smanjilo cijenu voća. Kao primjer navode Italiju, gdje ni jedna hladnjača nije u rukama trgovaca, i Poljsku, gdje su voćari pokazivali znatan otpor udruživanju, ali su uz strpljiva uvjeravanja i ukazivanja na korist udruživanja promijenili mišljenje.

Zaključak skupa je da su proizvođači ti koji moraju biti pokretači promjena i investicija, a resorno ministarstvo je tu kako bi stvorilo pretpostavke konkurentnosti te tako barem sačuvalo sadašnju hrvatsku proizvodnju. "U najkraćem vremenu moramo osmisliti i primijeniti mjere koje će ublažiti sve negativne posljedice. Među tim mjerama najvažnije je osmisliti program i provesti u djelo znanje potrebno za kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje", ističe Željko Banavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Komplicirano zapošljavanje sezonaca

Voćarsku proizvodnju nekonkurentnom čine veliki izdaci za radnu snagu jer Zakon o radu ne sadrži odredbe kojima bi se omogućilo pojednostavljeno zapošljavanje sezonaca u poljoprivredi. Rješenje kojim se pokušava premostiti taj problem - zapošljavanje radnika posredstvom agencija, ugovori o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove - nije zaživjelo zbog visokih cijena rada. Zato će voćari inicirati izradu zakona o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi kojim bi se normirao pojednostavljeni postupak zapošljavanja uz postizanje adekvatne zaštite poslodavaca i zaposlenika. Konkretno bi to značilo: što manje papirologije, obračun po satu rada i radno vrijeme koje treba prilagoditi klimatskim uvjetima.

Krajnje vrijeme za IPARD

Vrijeme preostalo do ulaska Hrvatske u Europsku uniju valja iskoristiti za povlačenje sredstava iz programa IPARD. "Oformili smo tim koji bi poljoprivrednicima trebao pomoći kod prijava za IPARD, jedini izvor koji ćemo imati do 2014. godine za ulaganja i investicije. Dvojbi više nema, moramo svi zajedno prionuti na taj posao i što je moguće više ljudi prijaviti i dobiti ta sredstva kako bi se unaprijedila proizvodnja. Razvili smo sustav koji ćemo uskoro predstaviti i početi s aktivnostima za sljedeći natječaj IPARD-a", kaže Željka Gudelj Velaga, predstojnica Javne poljoprivredne savjetodavne službe.

Autor: Goran Gazdek


Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

Voćarstvo Domaća proizvodnja Konkurentnost Edukacija Udruživanje EU fondovi IPARD Skladištenje Navodnjavanje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi