Pretraga tekstova
Za podizanje novih nasada voćnjaka država je davala, ovisno o području na kojem se voćnjaci podižu - posebna državna skrb ili ostala, bespovratnih i do 22.000 kuna po hektaru
Hrvatski voćari počeli su krčiti nasade voćnjaka podignute uz bespovratnu financijsku pomoć države.
Ta je apsurdna pojava, zbog izuzetno velikih teškoća u kojima se nalaze proizvođači voća, kako je naveo Vladimir Novotny, glasnogovornik Hrvatske poljoprivredne komore, na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Osijeku, prisutna od Dalmacije do Slavonije.
Prema nekim podacima, u Hrvatskoj je uz bespovratnu pomoć države putem Operativnog programa podizanja trajnih nasada podignuto oko 12.000 hektara voćnjaka.
Kako je na konferenciji istaknuto, budući da su voćari u nemogućnosti vraćati nepovoljne kredite koje su morali podizati za održavanje voćnjaka do prvoga roda, banke im prijete oduzimanjem voćnjaka, zbog čega prijeti i velika opasnost da stranci preko banaka dođu u posjed poljoprivrednog zemljišta. Da se to ne bi dogodilo, Novotny je naveo da će HPK inzistirati da u slučaju bankovnih ovrha na zemljište pravo prvokupa ima država.
U najtežem su položaju trenutno proizvođači šljiva. Kako je naveo Zoltan Tot, iz braniteljske zadruge PZ Darđanka iz Darde, za kilogram šljive može se dobiti koliko i za kilogram pšenice koja traži daleko manja ulaganja po hektaru. Istaknuto je i da su u velikim problemima i proizvođači bresaka, čija je otkupna cijena samo tri kune za kilogram, što ne pokriva ni osnovne troškove.
Tot ističe da su se na podizanje nasada šljiva na 19 hektara u PZ Darđanki odlučili iz razloga što je u zemljama Europske unije, ali i u okruženju, izuzev Srbije, ta proizvodnja nedostatna. “Na voćarstvo smo prešli i zbog toga što nas je na to poticala država. Međutim, sada smo prepušteni sami sebi. Budući da je otkupna cijena šljiva, koju diktiraju nakupci, preniska i ne pokriva ni osnovne troškove, namjeravamo početi s krčenjem nasada i baviti se nečim drugim”, rekao je Tot te je dodao da ove godine očekuju urod zavisno od sorte do sorte između 10 i 12 tona po hektaru, a kasnih sorata i do 20 tona po hektaru. Njihov slučaj nije usamljen u Baranji. Naime i Dominik Vuković iz Kneževih Vinograda već je zbog istih problema u protekle dvije godine iskrčio 2 ha, od ukupno 30 ha voćnjaka.
U zaključku konferencije za novinare rečeno je da država mora pomoći voćarima, za početak bar određivanjem zaštitne cijene, kao što je slučaj s jabukama i mandarinama. Za šljive voćari traže zaštitnu cijenu od najmanje 4 kn/kg, breskve 7 kuna, nektarine 8 kuna. U suprotnom, kako se čulo, ovo je samo početak propasti hrvatskog voćarstva.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.