• Domagoj Škobić
  • 26.05.2017. 15:00

Vjetrenjača u Aljmašu otjerala mraz i spasila urod

Domagoj Škobić je vlasnik poljoprivrednog obrta Škobić i upravitelj Braniteljske zadruge Aljmaš Fructus. Prije nekog vremena je kupio stroj za zaštitu od mraza iz EU fondova s kojim je ove godine uspio spasiti voćke na svoje zadovoljstvo, a i zadovoljstvo potrošača.

Foto: Facebook/Domagoj Škobić
  • 6.438
  • 614
  • 0

Domagoj Škobić je vlasnik poljoprivrednog obrta Škobić i upravitelj Braniteljske zadruge Aljmaš Fructus. Prije nekog vremena je kupio stroj za zaštitu od mraza iz EU fondova s kojim je ove godine uspio spasiti voćke na svoje zadovoljstvo, a i zadovoljstvo potrošača.

Iza njega je 15 godina iskustva u voćarstvu, a uzgaja trešnje, marelice i orahe, na ukupno 65 hektara u Aljmašu kod Osijeka.

"Imao sam neku zemlju i Poljoprivredni obrt registrirao davne 2005. u Aljmašu i od tada se bavim voćarstvom, počeo sam sa nasadom jabuke. Nisam tada, priznajem, znao ni razliku između kruške i jabuke, nisam znao da će mi trebati pet-šest nužnih strojeva, četiri-pet traktora, mislio sam da je dovoljan jedan.

60 hektara pod voćem

Berba, ambalaža, pakiranje, sve su mi to bile novine. Podigao sam onda glavu i iz svoga voćnjaka otišao van, u Austriju, Italiju, Francusku, Njemačku. Trenutno nas je zaposleno dvoje uz sezonske radnike po potrebi. Dugo sam razmišljao čime bih se bavio i na kraju odabrao voćarstvo spletom nekih čudnih okolnosti. Uz puno mukotrpnog rada, truda, volje i prije svega upornosti, polako sam počeo širiti posao. Trenutna površina na kojoj obavljam djelatnost je oko 60 ha, na kojima se nalaze marelica, trešnja, kruška, šljiva i orah.

Domagoj Škobić

Ekologija pod otvorenim nebom

Svih ovih godina bilo je raznih problema, od štetnika, nametnika do vremenskih neprilika. Pošto sam u ekologiji striktno se držim dozvoljenih sredstava. Zaštitna sredstva nabavljam u Hrvatskoj, gdje se može naći dobrih proizvoda koji su dopušteni u ekološkoj proizvodnji. Znate kako se kaže, sve je pod otvorenim nebom, tako da je na vremenske neprilike teško utjecati.

Prije nekog vremena sam kupio stroj za zaštitu od mraza iz EU fondova, na čemu bih se želio i zahvaliti. U ovom voćnjaku ubere se 250 do 300 tona jabuka. Da ih se proda po kunu i pol, to je 450 do 500 tisuća kuna. Toliki bi se novac izgubio da ih mraz potuče", kaže nam Domagoj Škobić.

Premijerna borba s mrazom

Premijerna borba s mrazom pomoću vjetrenjače vodila se tako u aljmaškim nasadima marelica. Uz Domagoja, noćima je dežuralo i iščekivalo i još četvero radnika. Nasreću ili nažalost, odmah je udario i mraz. Pripremili su, preventivno, i bale sijena koje bi zapalili i time dodatno podignuli temperaturu. Takvo zadimljavanje primjenjivali su kažu i prije, ali dosta bezuspješno jer je potrebno puno bala, zapali ih se i do 600, a povise temperaturu za jedan stupanj. Stroj ju podiže za četiri stupnja. Vjetrenjača funkcionira po principu helikoptera. Topli zrak s osam i pol metara visine spušta prema tlu, u radijusu od 150 metara, čime "pokriva" četiri do pet hektara površine.

Borba protiv mraza

Puše u smjeru ventilatora i sa suprotne strane uvlači zrak. Kada nastaje mraz, hladan se zrak spušta, a topliji ostaje na većim visinama. Vjetrenjača povlači taj topliji zrak, spušta ga, rastjeruje tako hladni i unosi topli zrak u niže slojeve. Helikopteri vertikalno spuštaju zrak, što je najidealnije, ali moraju kružiti oko voćnjaka.

Ventilator se ne mora pomicati, ali mu pozicija ovisi o obliku parcele, je li ravna ili brdovita. Pokriva oko sedam hektara površine, u idealnim uvjetima, a u praksi pet. Vjetrenjača je, naime, montirana na prikolicu pa se lako premješta. Kada se temperatura zraka spusti na 2,2 stupnja, vjetrenjača u voćnjaku trebala bi se sama uključiti. Vjetrenjačom se ljeti može hladiti i stoka na farmama, a koristit će i u berbama voća za jutarnje rose. Plod se ne smije brati mokar pa će ga on osušiti.

Vjetrenjača prošla ispit, u pomoć i kolegi

Prvi je ispit uspješno položen pa je, kada je "prostrujala" informacija o mogućem novom mrazu, sa strojem "pohitao" u pomoć i kolegi Draženu Tonkovcu u Čepin, uzgajivaču jabuka. Više od milijardu kuna štete zabilježeno je lani u Hrvatskoj. I samom mu je propalo 40 do 50% uroda. Korisnik je kaže fondova i poticaja koji mi puno pomažu u poslu.

"Smatram da se ljudi bave poljoprivredom, ali ne razvijaju puno posao zbog straha od situacije u državi, što je sasvim opravdano. Lijep je ovo i zanimljiv posao, ali i vrlo neizvjestan. Ove godine očekujemo dobru berbu, a roba se prodaje svagdje i svaki kupac je dobro došao, od malih kupaca pa do trgovačkih lanaca.

Što se tiče pakiranja, sortiranja i skladištenja robe trenutno radimo na projektu izgradnje velike hladnjače na području Aljmaša, s čime ćemo podići kvalitetu i uslugu našeg posla. Planiram podizanje novih nasada, a u lipnju ću se ponovno javiti na natječaj u sklopu mjera ruralnog razvoja. Prijaviti ću hladnjaču kapaciteta 800 do 900 tona u Aljmašu", ispričao je Domagoj.

Foto: Facebook/Domagoj Škobić


Tagovi

Voćnjak Vjetrenjača Skladištenje EU-fondovi


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB