Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dobre priče
  • 16.11.2014. 12:50

Više uspjeha uz ulaganje u prave kulture!

Sedlar u Vinkovcima posjeduje i vlastitu hladnjaču za pohranu oko 80 tona voća. Od značajnijih investicija, pored izgradnje hladnjače navodi i ulaganja u sustav navodnjavanja, protugradnu mrežu i mlade nasade voća.

  • 2.676
  • 245
  • 0

Kada od Vinkovaca krenete put Prkovaca, sela u vinkovačkom kraju koje se sa šestotinjak stanovnika smjestilo pored rijeke Biđ, dok je slavu sela pronijela špilja Gospe Lurdske podignuta davne 1910. godine pored mjesne crkve Sv. Martina biskupa, na samom ulazu u selo prvo vam u oko upadnu dva bijela plastenika, a iza njih polje kupusa.

I eto početka priče o prkovačkom poljoprivrednom proizvođaču Ivanu Sedlaru, vlasniku istoimenog poljoprivredno-trgovačkog obrta u kojem je uposlena cijela Sedlarova obitelj, iako se kako i sam priznaje, sve u konačnici svede na njega i suprugu i jednog stalno uposlenog radnika.

Do tržišta preko trgovačkih lanaca

Naš domaćin poljoprivredom se bavi otkako zna za sebe. Posao je prvo kalio u nekadašnjem poljoprivrednom gigantu PIK-u Vinkovci, a onda odlučio znanje i stečenu vještinu uzeti u vlastite ruke i započeti vlastiti poljoprivredni biznis. Kao poticaj, imao je zemlju koju je naslijedio od roditelja, a nešto se u godinama koje su uslijedile i kupovalo, tako da danas obrađuje oko 20 hektara poljoprivrednog zemljišta koji je dio pod povrćem, a dio pod voćnjakom jabuka te oko 50 hektara zemljišta pod ratarskim kulturama (ove godine to su bili pšenica i soja).

Ivan Sedlar

"Do tržišta za voće i povrće dolazimo uglavnom uz suradnju s trgovačkim lancima, dok ratarske kulture radimo u kooperaciji s vinkovačkim PIK-om, odnosno Agrokorom", navodi Sedlar dodajući kako je ove godine na tržište s vlastitih polja uz pomoć Konzuma, Metroa, Kauflanda, Interspara, NTL-a i još nekih trgovačkih lanaca plasirao oko tisuću tona lubenica i kupusa sorte Bravo.

Otkupnom cijenom je kako kaže zadovoljan, iako uvijek može biti i viša. U Vinkovcima posjeduje i vlastitu hladnjaču za pohranu oko 80 tona voća. Od značajnijih investicija, pored izgradnje hladnjače navodi i ulaganja u sustav navodnjavanja, protugradnu mrežu i mlade nasade voća. Prema njegovim riječima, većih problema s proizvodnjom i plasmanom proizvoda, posebice povrća nema, jer je riječ o proizvodnji kojom se bavi već gotovo dvadesetak godina te mu je sve poznato, iako se iznenađenja uvijek nađe.

Napredak uz trud i neprestana ulaganja

"Izvan redovnih plaćanja u poljoprivredi preko Agencije, koristili smo nešto i sredstava iz kapitalnih ulaganja, a još uvijek ništa iz fondova EU, iako imamo namjeru i želju i na taj način doći do sredstava. Sve ovisi o tome na koju stranu će se usmjeriti sinovi. Obojica studiraju agronomiju i kada bi bili voljni nastaviti s ovim poslom, mogao bih ući u veće investicije", napominje.

Cilj mu je, kako kaže, podići vrijednost proizvodnje i ići na proizvodnju s većom dodanom vrijednosti, a to znači da bi, kada bi se odlučio za nova ulaganja, ona bila usmjerena na povećanje proizvodnje povrća te izgradnju objekata za preradu i doradu povrtlarskih kultura. Dobit i zaradu odavno je prestao tražiti u sjetvi, u mnogih slavonskih poljoprivrednika omiljene pšenice.

Plastenik

Prema njegovom mišljenju, puno se više zaradi povrtlarskim kulturama koje su doduše, kako ističe, puno zahtjevnije od pšenice i traže puno ručnog rada, ali i dohodovnije, a na tržištu postoji konstantna potreba za povrćem, posebice ekološki uzgojenim.

"Nije problem preorijentirati se na nešto novo, ali je problem ustrajati. Ako se spotaknete, a hoćete pa odmah odustanete, ništa nećete napraviti. Osobno nisam nikada dolazio u napast da dignem ruke od svega. Mislim da čovjek mora biti realan u svemu pa i u ovome. Nikad nisam očekivao da ću preko noći zaraditi za novi auto ili kuću. Svi koji tako misle, varaju se. Morate raditi godinama i konstantno povećavati vrijednost svog gospodarstva", savjetuje navodeći kako, ukoliko žele napredovati, poljoprivrednici moraju pratiti i razvoj novih tehnologija, čitati stručnu literaturu te posjećivati sajmove i izložbe radi razmjene i stjecanja novih iskustava. Njegovo gospodarstvo, kako ističe, ima dosta dobru suradnju s osječkim Poljoprivrednim fakultetom čiji stručnjaci svake godine godine uzimaju uzorke tla s Sedlarovih poljoprivrednih površina te izrađuju preporuku gnojidbe za sve kulture.

Odmor jedino nedjeljom i svetkom

A pored svega, najbitnija je volja za rad pa čak i onda kada ne ide najbolje. I kad je dobro i kad je loše, kod Sedlarovih se zna - ustajanje u pet pa kava do pola šest i kako ćemo, šta ćemo i na posao. Netko negdje, sve kako se dogovori. I tako svaki dan izuzev nedjelje i svetaka i petnaestak dana preko ljeta tek da se koji dan ode na more, kaže Ivan Sedlar dodajući kako mira nema niti preko zime, jer u to vrijeme članovi obitelji su u voćnjaku na rezidbi. Da bi orezali više od 22.000 stabala jabuka koliko imaju u voćnjaku, treba im, navodi naš domaćin, oko dva i pol mjeseca i ode zima.

Postavljene protugradne mreže

Na pitanje što misli o često izraženim stavovima kako država dovoljno ne pomaže poljoprivrednim proizvođačima, kaže kako se previše i ne uzda u državu i njezine službe.

"Svi misle da nam država nešto mora dati i pomoći nam. Mislim da je to jedna od najvećih zabluda većine naših poljoprivrednika. Od države očekujem da stvori preduvjete da lakše poslujemo, a da nešto dobijemo - ne očekujem", zaključuje. Najviše nezadovoljstva uzrokuje mu birokracija i prevelika papirologija pa čak i za najjednostavnije stvari.

"To čovjeka zna izluditi. Za nabavku nekog stroja ili uređaja morate prikupiti desetak razno - raznih papira koje mislim da nitko i ne čita, ali vi izgubite hrpu vremena i živica", navodi. Dodaje također kako je razočaran i članstvom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) od kojeg tvrdi nema nikakve koristi, a kao one kojima vjeruje navodi Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK), dok je posebice ogorčen velikim brojem različitih seljačkih udruga, od kojih je većina po njegovom mišljenju, osnovana da bude same sebi svrha, bez nekog jasnog cilja i svrhe postojanja.


Fotoprilog


Tagovi

Ivan Sedlar Prkovci Vukovarsko - srijemska županija PIK Vinkovci Uzgoj povrća Navodnjavanje Protugradna mreža Voćarstvo EU fondovi Ekološki uzgoj Poljoprivredni fakultet Osijek Hrvatska gospodarska komora Ratarstvo Hrvatska poljoprivredna kom


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB