Uzgoj jagoda riskantan, prinos teško prognozirati

Prema potrošnji jagoda, građani Hrvatske su na dnu europske ljestvice. Po stanovniku, godišnje konzumiramo tek malo više od kilograma ovog voća ugodnog mirisa i zanosnog okusa.

Osim što je najdraža poslastica većini mlađih naraštaja, krasi ju i široka primjena u prehrambenoj industriji. Uz sve dobre karakteristike, možda jedina loša je njezina osjetljivost i zahtjevna proizvodnja.

Jagode tijekom cijele godine

Obitelj Puntarić iz Požege, uzgojem ovog voća bavi se 15 godina. Na početku su proizvodili samo jednogodišnje vrste koje dozrijevaju u svibnju i lipnju, a prije nekoliko godina odlučili su se i za mjesečarke koje cvatu od proljeća do zime i beru se tijekom gotovo cijele godine.

"Vegetacija joj daje cvijet gotovo cijelu godinu. Da nema niskih temperatura bilo bi to i dulje. Cvjeta i zameće plodove do Božića i zadnjih mrazova. Sadimo ih samo u plasteniku, stoga razvoj bolesti nije intenzivan kao u vanjskoj proizvodnji", rekao je Davor Puntarić.

Kišna godina donosi botritis

Tretiranje protiv bolesti i nametnika najpotrebnije je u početnim fazama rasta jagode. Najčešće bolesti ovog slatkog voća su lisna pjegavost, pepelnica, plamenjača i antraknoza.

"Ako je kišna godina i vlažno vrijeme, onda je botritis najveći štetnik. U vanjskom uzgoju, ako nema sunčanih dana, dolazi do pojave plijesni plodova koji gotovo uvijek stradaju",pojašnjava Puntarić.

Urod je teško prognozirati

U plasteničkom uzgoju, razmak između biljaka ovisi o tome kako su postavljene folije. Prije se malčiranje odrađivalo slamom, ali danas gotovo svi upotrebljavaju folije.

Trajnost nasada mjesečarki je od jedne do tri godine. Svako proljeće potrebno je odraditi i prorjeđivanje ovih biljki. Kako bi osigurala dovoljne količine za potrebe tržišta, obitelj Puntarić pod jagodama ima 6.500 četvornih metara poljoprivrednih površina.

"Osim mjesečarki imamo Clery, Joly i Galia jagode. Mraz je oštetio dio cvjetova, a uslijed botritisa je stradao i dobar dio plodova. Urod je teško prognozirati kod jagode, jer je osjetljiva kultura", tvrdi Puntarić.

Podneblje Požeško-slavonske županije, prema riječima proizvođača, nije loše i nepovoljno za uzgoj ovog voća, ali vanjska proizvodnja je prerizična. No, unatoč poteškoćama, građani još uvijek prepoznaju vrijednost domaće jagode koja je čest gost na njihovim stolovima, u kolačima i drugim desertima.

Novinar: Tomislav Milanović