Uzgoj borovnice - prednosti i izazovi

• 10.948
• 204
• 0

Proizvodnja borovnice bilježi uzlazni trend u svijetu s 525.600 tona prinosa. Najveći proizvođači su SAD, Kanada i Čile, a u Europi su to Poljaci, Nijemci i Francuzi.

Sorta koja je najzastupljenija na plantažama je duke. Ona ima visoku rodnost, rano zri i plod je izuzetne kvalitete. Tu je i bluecrop, sorta koja ima slične karakteristike, ali postoji problem sa skladištenjem. Patriot se također uzgaja, a sazrijeva sedam dana nakon duke sorte. Neke od novih sorti koje proizvođači preporučuju su: draper i huron, koje sazrijevaju oko 15. lipnja, liberty (10. srpnja) i aurora (1. kolovoza).

Borovnica može biti dugovječna, osiguraju li joj se potrebni uvjeti. Najrasprostranjeniji je uzgoj u zemljištu (naslovna fotografija), ali je sve više zainteresiranih i za hidroponski uzgoj.

Uzgoj u zemljištu

Problem s ovim načinom uzgoja je što može doći do zadržavanja vode, a to dovodi do gušenja korijena, prilikom čega se biljka suši (posebno na glinovitim zemljištima).

"Rješenje je u podizanju gredica i otvaranju jamica. Agrotekstil se koristi kao malč, a nikako polietilenska folija, jer se može oštetiti", rekla je na Savjetovanju o suvremenoj proizvodnji voća u Novom Sadu prof. dr Jasminka Milivojević.

Temao uzgoju borovnica u visokim grmovima je zainteresirala okupljene

Dodala je da je izuzetno važan pravilan odabir zemljišta. Borovnica zahtjeva laka i rastresita zemljišta, s pH vrijednostima između 4,2 i 4,8. Preporučuje da se obavi analiza mehaničkog sastava zemljišta, kao i kemijska analiza.

Savjet za sadnju: 3x1 m, odnosno 3.300 biljaka/ha ili 3x1,2 m, odnosno 2.780 biljaka /ha. Očekivani prinos u punoj rodnosti, u petoj vegetaciji, je od 12 do 15 tona.

Hidroponski uzgoj

Hidroponski uzgoj borovnice posebno je razvijen u Austriji. Ovdje je zastupljeno 4.800 biljaka po hektaru, na razmaku 3 x 0,8 metara. Tegle su zapremine 10 litara, a prilikom prorijeđivanja vadi se svaka druga. Presađuju se u veće tegle i premještaju na drugu parcelu.

Kako se postavljaju tegle?

Prije instaliranja teglica, u red se stavlja agrotekstil, koji se buši na mjestu gdje će doći teglica sa sadnicom. Stavlja se i mreža od pocinčane žice, kao zaštita od glodavaca. Umjesto polipropilenske folije kao tegle, mnogi koriste i vreće od pletenog agrotekstila.

"Supstrat bi trebao činiti 67% do 70% strugotina četinjača, a oko 30% kiseli treset. pH vrijednost bi trebala biti od 2,5 do 3,5. Dodaje se i kvarcni pijesak. Navodnjavanje se provodi sustavom kap po kap, s dva ubodna kapljača za manje tegle, a četiri za veće. Također, koristi se crijevo s kapljačima, s protokom od litre na sat vremena. Gnojidba se obavlja NPK gnojivima, biostimulatorima, magnezij sulfatom, kalij sulfatom, a folijarna prihrana je važna kada postoji problem s usvajanjem, na primjer kalcija ili željezna, preko korijena", objasnila je Jasminka Milivojevć.

Dodala je da je važno raditi kontrolu supstrata, kao i mineralnog sastava listova, da bi se znalo šta je potrebno biljci.

Uzgoj borovnice u zaštićenom prostoru

S obzirom na klimatske promjene, favorizira se zaštićeni prostor. On podrazumjeva visoke tunele, koji su zaštićeni od kiše, grada, mraza i ne zahtijevaju grijanje. Ovim se omogućuje i vansezonska proizvodnja.

"Omogućeno je zrenje 10 dana ranije, a to doprinosi i većoj cijeni na tržištu. Prinos je za 25% veći, kada je riječ o duke sorti, koju smo testirali, u odnosu na otvoreno polje. Ovakav način uzgoja je moguć i u hidroponskom uzgoju", rekla je Milivojevićeva.

Autorica