• OPG Jagustin
  • 23.06.2014. 13:15

Uzdaj se u se i u svoje voće

Dok god ih zdravlje služi sadit će povrće i voće, a Petar ga svakoga dana prodavati na tržnici. Iako rade od jutra do večeri, ne mogu si od ovoga posla priuštiti puno, no za osnovne životne potrebe im je dovoljno. A to su jedino i htjeli. Raditi, zaraditi i od toga živjeti.

  • 725
  • 86
  • 0

"Nije nam bilo lako kad se prije dvadesetak godina razbuktao rat u Bosanskoj Posavini i kad smo ostali bez svega, kad smo postali izbjeglice. Ipak, nismo si, ako ni zbog čega drugoga, zbog svoje troje djece, mogli dopustiti da dignemo ruke od svega i kukamo kako nam je teško. Bilo nam je, naravno, ali tražili smo načina da i sebi i djeci omogućimo donekle normalan život. I zato me i danas smeta kad vidim i čujem mlade ljude da se samo žale i čekaju da im se život promijeni sam od sebe, jer to se neće dogoditi, sve dok svatko sam stvar ne uzme u svoje ruke." Riječi su to Josipe Jagustin, nositeljice obiteljskoga OPG-a iz Koprivnice, član kojega je i suprug Petar.

Crveni ribiz na OPG Jagustin

I dok razgledavamo njihov vrt i plastenik prepun raznog povrća, supružnici Jagustin nastavljaju svoju priču. Josipa je kao izbjeglica otišla u Njemačku i tamo radila na plantažama malina, dok je Petar bio čistač koprivničkih ulica. "Nije me sramota pričati o tome, radio sam kao smetlar 16 godina i od te plaće sam živio, dok smo Josipinu zaradu iz Njemačke ulagali u gradnju kuće. U Koprivnici smo našli povoljno gradilište na periferiji grada i upravo ta činjenica nam je bila veliki plus, budući da smo željeli blizu kuće imati i nešto zemlje, barem za uzgoj voća i povrća, da ne moramo baš sve kupovati. Josipa je došla na ideju da i mi ovdje posadimo nasade maline i ribizla (ribiz), jer ako mogu dobro uspijevati u Njemačkoj, nema razloga da tako ne bude i ovdje", ističe Petar. Nakon što su napravili kuću, Josipa se vratila iz Njemačke, a povrća i voća u vrtu Jagustinovih bilo je sve više. Petar je u međuvremenu otišao u mirovinu. Mjesečno dobije 750,00 kn što, naravno, nije dovoljno za život, stoga su osnovali OPG i okrenuli se proizvodnji voća i povrća. Za našega boravka upravo su brali ribiz i maline koje je već sljedećega jutra Petar prodavao na koprivničkoj tržnici.

Svježi ribiz i maline

I tako svakoga dana, već godinama. "Supruga sve pripremi, a ja prodajem. Imam svoje mjesto na tržnici za koje na mjesec izdvajamo oko 360 kn. Imam većinu stalnih kupaca, koji su zadovoljni kvalitetom naših proizvoda. Istina, prodaja je unazad nekoliko godina pala, uglavnom zbog dolaska velikih trgovačkih lanaca. Imaju i oni veliki izbor voća i povrća, a dijelu kupaca nije važno je li to što će jesti domaće ili uvezeno, kao niti kvaliteta. Kao što vidite i u vrtu i u plasteniku, između povrća ima i trave i korova, nije sve čisto, no to samo znači da ga ne prskamo nikakvim otrovima. Zemlja je kvalitetna sama po sebi i sve nam dobro uspijeva. S obzirom da za svoje potrebe držimo svinje i kokoši, imamo i nešto kukuruza, no ni njega ne prskamo nikakvim otrovima. Supruga ga okopava motikom", nastavlja Petar.

Recept za džem od ribizla i malina

700 g crvenoga ribizla
300 g malina
1 vrećica želina
500 g šećera


Bobice ribizla (bez peteljki) i maline operite te stavite u posudu za kuhanje. Želin izmiješajte s dvije žlice šećera i dodajte voću. Sve zajedno miješajući zagrijavajte, dok ne zakipi. Nastavite miješati, postepeno dodavajući ostatak šećera dok ponovno ne zakipi, pa kuhajte još tri minute. Vrući džem stavljajte u zagrijane staklenke i odmah ih zatvorite. Priprema traje 45 minuta.

"Kukuruz najčešće okopavam rano ujutro, pa me ljudi koji autima odlaze na posao, čudno gledaju. Neki stanu i kažu da već dugo nisu vidjeli da se netko motikom rješava korova u kukuruzu, pitaju zašto ga jednostavno ne pošpricamo, kao jednostavnije je. Da, naravno, znam da je, kažem im, ali nema potrebe, nije mi teško niti ovako, svaki dan okopam koliko stignem i na kraju znam da u tom kukuruzu nema nikakvih ostataka otrova, kao niti u zemlji na kojoj raste" ističe Josipa Jagustin. A u okopavanje kukuruza ide tek nakon što u povrtnjaku nabere salatu koju, uz ostalo povrće, Petar svako jutro odvozi na tržnicu.

"Neke vrste povrća, poput mrkve, peršina, luka, češnjaka, ribizla i malina, pripremimo večer prije, no salatu obavezno režem tek ujutro, tako da kupcima nudimo doista svježu robu. I zadovoljni smo što to većina zna cijeniti", kaže Josipa, dok Petar nadodaje, da mnogi ne vjeruju da je češnjak koji trenutačno također prodaje njihov proizvod iz vrta, jer im, kažu, predobro izgleda pa sumnjaju da preprodajem uvozni iz neke trgovine. "No svima koji su skeptični prema bilo čemu što prodajem, kažem da slobodno dođu k nama doma te da ćemo takvo isto povrće, otkopati ili ubrati im, direktno pred njima. Nemamo što kriti, sve je naše, domaće." Trenutačno je najviše posla s branjem ribizla i malina. Treba paziti da voće ne prezrije ili da ne bude nedozrelo.

Prodaja voća na štandu

Ribiz u ovom kraju proizvodi relativno malo ljudi, pa Jagustinovi nemaju problema s prodajom. Za kilogram treba izvoditi 20,00 kn odnosno 5,00 kn za posudicu od 250 grama. Neke domaćice ga kupuju za kolače, neke od njega i malina prave sokove i džemove, a neki ga jednostavno vole jesti, jer je zdrav. Bogat je vitaminom C, željezom i taninom, pa se posebno preporučuje slabokrvnim osobama. Nakon crvenog, počet će dozrijevati i crni, grmovi kojega također rastu u vrtu Josipa i Petre Jagustin. I on je vrlo zdrav, no, kažu, prilično je bezukusan. Ipak, svi kojima su poznata i njegova ljekovita svojstva, konzumiraju ga.

U kolovozu se očekuju i plodovi sve više poznate, također vrlo ljekovite, aronije. Kao i bob, turkinje, kukuruz šećerac. Najviše kupaca, kaže Petar, ima petkom, subotom i ponedjeljkom, dok je ostale dane u tjednu promet nešto manji.

Povrće koje izgleda kao da je "iz uvoza"

Petar je vremenom uveo i sustav dostave voća i povrća u kuću. Nakon što oko podne završi s prodajom na tržnici, traženu robu rado odveze i do ljudi koji zbog bolesti ili starosti ne mogu doći do tržnice. "Što nekome vrijedi novac, ako npr. teško hoda i ne može niti do trgovine u prizemlju zgrade u kojoj živi? Uglavnom je riječ o starijim ljudima koji bi također htjeli za ručak ili večeru pripremiti nešto svježe, no nema im ga tko kupiti. Stoga je moj broj mobitela uvijek uključen i tokom prijepodneva svatko me može nazvati i reći što i koliko čega treba, pa mu ja traženo dostavim direktno doma. I opet svi zadovoljni, kaže Petar. Josipa i Petar Jagustin imaju četiri jutra zemlje i ne nemjeravaju proširenje. Djeca su zaposlena i ne bave se ovim poslom. Za njih je, pak, kažu, ovoliko dovoljno. Dok god ih zdravlje služi sadit će povrće i voće, a Petar ga svakoga dana prodavati na tržnici. Iako rade od jutra do večeri, ne mogu si od ovoga posla priuštiti puno, no za osnovne životne potrebe im je dovoljno. A to su jedino i htjeli. Raditi, zaraditi i od toga živjeti.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz šećerac

Kukuruz šećerac

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet maize | Latinski naziv: Zea mays L. convar. saccharata Koern.

Kukuruz šećerac u mliječnoj zriobi može se jesti u svježem stanju, a najviše se koristi kuhan. Klip se može konzervirati, zamrzavati i marinirati. Jednogodišnja je i zeljasta... Pročitaj više »

Dokumenti


Tagovi

Plastenik OPG Jagustin Maline Ribizl Plastenik Proizvodnja voća Luk Češnjak Kvaliteta Domaći proizvodi Džemovi Sokovi Okopavanje kukuruza Mrkva Aronija Bob Turkinja Kukuruz šećerac Dostava povrća Kućni prag


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi