• Rasadnik Žižek
  • 15.01.2015. 14:15

Usavršili obiteljski posao u rasadniku!

Rasadnik Žižek još jedan je primjer kako je našim poslovnim ljudima spora hrvatska administracija često veći problem od proboja i konkurencije na EU tržištu.

  • 3.950
  • 482
  • 0

Poznato je da u rasadnicima ima najviše posla u proljeće i jesen, kada kupci nabavljaju i sade voćne sadnice i trsove. No odmora nema niti zimi, kaže nam magistar agronomije Ivan Žižek iz međimurskoga mjesta Sveta Marija, koji se proizvodnjom sadnica počeo baviti još 1982. godine, a već 20 godina ima i svoj rasadnik u kojemu, osim dvaju članova njegove obitelji, radi još devet radnika.

Nama je zima, pak prilika, da u miru razmislimo kojim ćemo voćkama u proljeće ili jesen obogatiti svoj vrt, ali i da se posavjetujemo sa stručnjacima koje će, s obzirom na tlo i klimu, najbolje uspjeti.

Naši ljudi vole se baviti voćarstvom i vinogradarstvom

Ivan Žižek u svom rasadniku

"Supruga mi zna u šali reći da smislim posao i kad napadnu dva metra snijega, (smijeh). Znači u rasadniku nema odmora niti sada. Zimi obavljamo razne pripremne radnje za sadnju. Uz kuću imamo i objekat u kojem su hladnjače i drugi radni prostori. Zimi tu pripremamo repromaterijal za cijepljenje vinove loze te razne podloge. Primjerice cijepljeni orah se nakon cijepljenja mora držati u propisanim uvjetima i stalno kontrolirati.

Za razliku od prijašnjih godina kad je kupovna moć stanovništva bila bolja i kad su se dobivali poticaji za višegodišnje nasade, godišnje smo proizvodili i pola milijuna loznih cijepova i sto tisuća raznih voćnih sadnica. Naime, nekada su proizvođači sadnica dobivali poticaje po jedinici površine odnosno po broju sadnica, pa je i proizvođača bilo više. Sada se višegodišnji nasadi potiču putem kapitalnih ulaganja. Ove 2015. godine planiramo zadovoljiti potrebe tržišta sa 100 tisuća cijepova i 130 tisuća sadnica", pretpostavlja vlasnik ovog najvećeg međimurskog rasadnika.

Cijepljeni orasi imaju veću i kvalitetniju jezgru

Osim gotovo svih voćnih sorti uključujući jabuke, kruške, trešnje, šljive i marelice i mušmule, Žižekovi su se posebno specijalizirali za sadnice cijepljenoga oraha.

Poslovi u rasadniku

"Njihov uzgoj je, mogu reći, popriličan izazov u ovoj branši, jer teško se primaju i zahtjevaju specifične uvjete tokom uzgoja. Imamo svoja matična stabla koja cijepimo i pritom koristimo više sorata, od slovenskih, francuskih, bugarskih, njemačkih te vojvođanskih orana. Cijepljene orahe odlikuje kvaliteta, budući da je omjer orahove jezgre i ljuske iznimno dobar, odnosno veći od 50% u korist jezgre, za razliku od običnih, domaćih oraha, gdje je taj omjer između 20 i 30%.

Mogu se saditi i na višim i nižim terenima, a pupati počinju krajem travnja odnosno početkom svibnja. Prednost sadnica cijepljenih oraha je i to što počnu roditi već tri godine nakon sadnje, dok kod onih običnih treba čekati od osam do 10 godina. Znači sadnice cijepljenog oraha garantiraju kvalitetu, jer se zna koje su se osobine dobile cijepljenjem" pojašnjava mr. Žižek.

Magisterij na temu cijepljenja oraha

U prilog kontinuiranom usavršavanju našega sugovornika na tom području, govori podatak da je u rujnu prošle godine magistrirao na Fakultetu za kmetijstvo in biosistemske vede u Mariboru, upravo na temu vezanom za proizvodnju sadnica cijepljenog oraha. Na istome fakultetu je prije dvije godine diplomirao i njegov sin David, koji od tada uspješno nadzire tehnologiju u obiteljskom rasadniku.

Stare sorte jabuka otpornije su na bolesti

"Također moram napomenuti da se trudimo održati i kolekciju starinskih sorti jabuka, jer su otpornije na bolesti, pa voćka opstaje i uz minimalnu zaštitu. Najpopularnije su mašanka, kanada, bobovec, božičnica, bjeličnik, carjević, krivopeteljka. Mislim da će ljudi po ovim narodnim imenima najbolje prepoznati o kojim jabukama je riječ. Ljudi i zbog obaveza, a i zbog visokih cijena zaštitnih sredstava pokušavaju tu zaštitu što više smanjiti i zato su te starinske, otporne sorte, jako tražene", ističe mr. Žižek.

Zbog interesa kupaca proizvode i sadnice kivija

Osim očuvanja starinskih voćnih vrsta, prije više od dvije godine Žižekovi su se okrenuli i proizvodnji te prodaji sadnica kivija te cijepljenoga kestena, posebno prilagođenih ovome području. Da bi u svom dvorištu imali kivi, preduvjet je kupnja i sadnja muške i ženske sorte.

Sadnice kivija

"Kod kivija su prisutne sorte hayward, odnosno ta ženska sorta koja ima plodove te oprašivač matua koji se mora saditi sa ženskom sortom. Najbolje je ako se posade tri do četiri ženske sadnice i jedna muška. To je vrsta kivija koja je već dokazala da ovdje u Međimurju može dobro uspijevati i davati obilan rod. Plodovi su mu krupni, kvalitetni i ukusni. Upravo tu u Svetoj Mariji jedna obitelj ima nekoliko starijih sadnica kivija s kojih ubere i do 400 kg plodova. Najprije su imali velike brajde vinove loze, a kad su ih posjekli, uz tu su armaturu posadili kivije i doista im jako dobro uspjevaju. Kivi je inače jako otporna biljka, praktički mu ne treba nikakva zaštita.

Onima koji ga prvi put kupe, dajemo savjete tokom prve godine uzgoja. Voćne sadnice iz ovoga međimurskoga rasadnika prodaju se u cijeloj državi, od središnje Hrvatske do Iloka, a manji dio i to u prvome redu sadnice cijepljenoga oraha, izvoze se u Sloveniju, Makedoniju te Bosnu i Hercegovinu. Sadnice se proizvode za sadnju na srednje bujnim podlogama, kao što su one okućnice, te na manje bujnim podlogama za plantažni uzgoj. Što se međimurskih vinograda tiče, zastupljene su više manje sve vrhunske sorte trseva. Odlično napreduju rajnski rizling, chardonnay, pinot sivi, sauvignon, moslavac kojeg ovdje zovemo pušipl, dok mu je pravi naziv šipon", objašnjava Ivan Žižek.

Zaštita je važna, no ne pretjerujte

U rasadniku napominju kako novije voćne sorte zahtijevaju više pažnje i brige, za razliku od starih sorata. No, treba naći mjeru, jer pretjerivanje nije dobro. "Novije sorte treba štititi od, primjerice, krastavosti ili fuzikladija (mrlje po plodovima) i pepelnice (zahvaća površinu lista). Kruške također napada krastavost, dok je breskve dobro preventivno zaštititi sredstvima na bazi bakra, kako bi se spriječila kovrčavost listova. Najbolje je to napraviti u jesen ili na proljeće u fazi bubrenja, ali prije listanja. Primjećujem da neki ljudi previše koriste zaštitna sredstva, misleći da će tako biljku zaštititi od bolesti.

Rasadnik Žižek

No to se ne preporučuje. Primjerice ako na biljci nema lisnih ušiju, ne treba je tretirati insekticidima za tog nametnika. Jedan smo od rijetkih rasadnika koji se isključivo bavi samo rasadništvom. Nismo išli u proširenje djelatnosti, odnosno sadnju voćnjaka i sličnog. I mislim da nismo pogrešili.

Jer najbolje možete uspjeti kad se fokusirate na jednu djelatnost i godinama se razvijate na samo tom području. Posao oko sortmenta je ogroman i traži puno vremena i znanja, uključujući i stalna usvajanja novih. Da ne govorimo o nabavci potrebnih strojeva i mehanizacije bez kojih je teško uzgojiti velike količine kvalitenog sadnog materijala", ističu Žižekovi.

Jesenka ili proljetna sadnja voćaka?

Vjerojatno se svatko od nas barem jednom zapitao je li bolje mladu voćku posaditi u jesen ili na proljeće? Stoga smo odgovor potražili kod ovoga stručnjaka.

"Jesenska sadnja je vrlo dobra i dokle god postoje uvjeti za nju, treba tu mogućnost iskoristiti. Jer voćke u kasnu jesen ne treba toliko zalijevati kao kad se posade u proljeće, a dođe sušno razdoblje. I vidim da se ljudi sve više okreću toj jesenskoj sadnji. Najbolje je početi nakon nekoliko jačih mrazeva, kad otpadne lišće. Uglavnom je to početkom studenoga, pa dokle god se zemlja ne počne smrzavati. Naravno, ni s proljetnom sadnjom ne može se pogriješiti i preporučam da se s njome počne čim vremenske prilike to dozvole, no završetak bi svakako trebao biti oko dvadesetoga travnja.

Rasadnik Žižek

Mogle bi se voćke saditi i do prvoga svibnja, no u tom će im slučaju trebati povećana i posebna njega. Svaki rasadnik koji se ozbiljno bavi proizvodnjom voćnih sadnica, a mi se bavimo, mora paziti da voćke prilagodi podlozi na kojoj se uzgajaju.

Za vrijeme cijepljenja i kasnijeg uzgoja, moramo im osigurati uvjete koji će ih zaštititi od raznih stresova. Prije svega imamo mogućnost navodnjavanja, što omogućuje uzgoj kvalitetnih sadnica. Kako bi takve i ostale, kupcima rado dajemo upute za održavanje voćaka i uvijek nas mogu pitati za bilo kakav savjet. Jednako je i kad su u pitanju cijepovi. I ukoliko se sve radi u skladu s uputama, nikakvih problema ne bi trebalo biti", kaže nam mr. Žižek.

Nismo se bojali ulaska u EU

"Prije ulaska Hrvatske u EU, govorio sam da nama rasadničarima može biti samo bolje i moje se tvrdnje sad uglavnom i ostvaruju. Iako smo dobili konkurenciju, smatram da imamo kvalitetne proizvode i da svima uspješno možemo konkurirati. Nezanemariva činjenica je i to da je naš sadni materijal puno jeftiniji nego u susjednim zemljama, članicama EU.

Npr. ako je maloprodajna cijena sadnice jabuke kod nas 18,00 kn, u Sloveniji je oko 40,00. Cijepljeni orah kod nas košta između 60,00 i 80,00 kn, a vani dostiže cijenu i do 200,00 kn. Naravno, kad preračunamo stranu valutu u našu. Znači jedino kvalitetom možete naći i zadržati kupce.

No ima i nekih problema na koje, na žalost, mi ne možemo utjecati. Naime, Slovenija je na vrijeme proglasila zaštićene zone od bakterijske plamenjače (Erwinia amylovora), dok to Hrvatska nije učinila. Na taj način je između ostalog Slovenija zaštitila i svoje proizvođače sadnog materijala, jer mi proizvođači iz Hrvatske ne možemo prodavati sadni materijal jabučastih voćnih vrsta u ta područja u Sloveniji, jer nemamo dodatnih dokumenata koje oni traže, a Hrvatska ih svojim proizvođačima ne izdaje. Dok je, iz prije navedenih razloga, proizvođačima iz Slovenije moguće neometano prodavati svoj sadnim materijal po cijeloj Hrvatskoj i bez tog dokumenta", ističe mr.sc. Žižek, mag.ing.agronomije, vlasnik najvećeg međimurskog rasadnika.

Još jedan dokaz da je našim poslovnim ljudima spora hrvatska administracija često veći problem od proboja i konkurencije na EU tržištu.


Povezana biljna vrsta

Kivi

Kivi

Sinonim: Aktinidija | Engleski naziv: Kiwifruit | Latinski naziv: Actinidia deliciosa L.

Kivi je višegodišnja listopadna biljka penjačica, dugih mladica na kojim su spiralno raspoređeni veliki tamnozeleni listovi. Izgledom je slična vinovoj lozi. Relativno je mlada... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Ivan Žižek Repromaterijal Voćne sadnice Poticaji Višegodišnji nasadi Rasadnik Cijepljenje Šljiva Kruška Marelica Mušmula Kvaliteta Orah Tehnologija cijepljenja Stare sorte Jabuka Kivi Savjeti Hayward Krastavost Pepelnica Mehanizacija


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi