Urod višnje odličan, kvaliteta lošija, cijena niža

Neki proizvođači višanja u istočnom dijelu Slavonije ove su godine vrlo zadovoljni visokim urodom višnje, no kvaliteta je slabija, berba kasni zbog čestih kiša i niskog postotka suhe tvari - ispod 16%. Voćari i prerađivači nadaju se da će postotke šećera donekle nadoknaditi posljednji sunčani dani.

"Mi smo prije nekoliko dana počeli brati višnju, ali smo u dogovoru sa otkupljivačem, slavonskobrodskom tvrtkom "Hlad", na par dana zaustavili ovaj posao zbog nižeg postotka suhe tvari. Višnja je ove godine odlično urodila, kod nas nije bilo jakog mraza, bilo je gotovo idealno vrijeme u cvatnji tako da se zametnulo puno plodova, možda malo i previše, a mi smo dobrom agrotehnikom pripomogli da taj urod ostane do berbe", kaže poznati voćar Branko Branković iz Kruševice.

Njegovo obiteljsko gospodarstvo ima 5 hektara višnje u punom rodu na kojima očekuju gotovo rekordnu proizvodnju i jedan hektar mladog nasada. Za otkupnu cijenu od 2,70 kuna za prvu klasu kaže da je niža od prošlogodišnje, ali je svjestan da na to, među ostalim, utječe stanje na tržištu.

Prekidali berbu zbog niske suhe tvari

Berbu je počeo i Josip Biondić iz Eminovaca kod Požege koji pod industrijskom sortom oblačinska višnja ima nasad od 5,5 hektara. I on je vrlo zadovoljan ovogodišnjim urodom koji ne želi prognozirati, ali kako kaže, neka bude 10 kilograma po stablu, bit će zadovoljan jer ima gušći sklop.

"I mi smo morali prekinuti berbu i pričekati nekoliko dana da se u plodovima poveća postotak suhe tvari na 16 i više posto", kaže Biondić i napominje da ove godine berba kasni jer je ranijih godina taj posao obavljao od 22. do 25 lipnja, a jedne godine berbu počeo je čak 13. lipnja.

Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo od početka podizanja voćnjaka i proizvodnje višnje uspješno surađuje sa slavonskobrodskom tvrtkom Hlad čiji stručnjaci mu savjetima pomažu u pravilnoj agrotehnici, do otkupa proizvedenih količina.

"Cijena je takva kakva je, ali ako postignete dobar urod, onda je višnja svakako isplativa kultura, jer po ulaganjima nije zahtjevna kao intenzivnije voćne vrste. A što se tiče suradnje oko same berbe i prodaje, moram istaknuti da mi Hlad doveze gajbe za višnje, kada obavimo berbu dolaze kamionom, preuzmu urod i što je najbitnije, postupno ga isplate u cjelini. Unatoč kašnjenju s berbom za sada sve ide po planu", kaže Biondić.

Mraz im prepolovio urod

Za razliku od Brankovića i Biondića, obiteljsko gospodarstvo Mire Krstanac iz Gornjih Bogićevaca u zapadnoj Slavoniji, pretrpjelo je veću štetu od kasnog katastrofalnog travanjskog mraza, pa procjenjuje da im je ta elementarna nepogodila smanjila urod za oko 50% od planiranog, ali naišle su i nove nepogode.

"Mraz je učinio svoje, uzeo je velik danak, a dva posljednja olujna nevremena u subotu i ponedjeljak (25. i 27. ovog mjeseca) otresla su još barem 50% od onoga što je ostalo, tako da ćemo ovog ljeta jako loše proći sa višnjom", kaže Mira Krstanac. Dodaje da će prema dogovoru s tvrtkom Hlad, kojoj će isporučiti višnju, berbu na 4 hektara vjerojatno obaviti potkraj ovog vikenda. Kaže da nešto plodova, manje količine - po 10-15 kilograma - prodaju i zainteresiranim obiteljima po cijeni od 5 kuna za kilogram.

Za berbu se priprema i Mirina kći Katarina Benković kojoj su roditelji darovali 8 hektara zemlje, od toga tri hektara je pod višnjama. Ova mlada žena odlučila je s obitelji ostati na selu, osnovala je OPG i osim višnje planira i sadnju lješnjaka. "Berba višnje nije nam velik problem, imamo svu mehanizaciju, za to se pobrinuo tata, tresačem obavimo najveći dio posla", kaže Katarina, nadajući se da će sljedeće godine biti nekakav normalan urod tog voća.

Prinosi odlični, kakvoća ispodprosječna

U slavonskobrodskobrodskoj tvrtki Hlad, najvećem hrvatskom prerađivaču višnje imaju i vlastiti nasad od četrdeset hektara star devet godina koji je u punom rodu.

"Bilo je i kod nas nešto malo štete od mraza, ali zadovoljan sam urodom. Ne volim unaprijed prognozirati, ali nadam se da ćemo brati najmanje 12-13 tona po hektaru, možda i više. Ove godine problem su nam česte kiše, problem je dozrijevanje plodova, nedostaje suhe tvari, zato smo ovih dana čekali da grane sunce i da se poveća suha tvar na 16 i više posto. Nažalost, posljednje olujno nevrijeme praćeno jakim vjetrom otreslo je nešto višnje i to one najzrelije i najslađe plodove", kaže Dinko Rončević, tehnolog u tvrtki Hlad koji stručnim savjetima i organizacijm posla pomaže i kooperantima.

Ocjenjuje da su prema sadašnjem stanju na plantažama, osobito u istočnom dijelu Hrvatske gdje nije bilo jakog mraza, prinosi odlični, ali po kakvoći plodova ovo će biti ispodprosječna godina.

Osamdeset posto proizvodnje za europsko tržište

To o dobrom ovogodišnjem urodu i lošijoj kvaliteti potvrđuje nam i Ruža Rončević, predsjednica uprave Hlada d.o.o. Ona kaže da zbog dobrih uroda imaju veliku ponudu proizvođača višanja. Na to dobrim dijelom utječe i to što su drugi otkupljivači i prerađivači višnje u Hrvatskoj smanjili otkup, čak su snizili i otkupnu cijenu sa 2,70 na 2,40 lipa za kilogram prve klase višnje.

"Osim četrdesetak hektara vlastitih nasada, s još 180 hektara višnjika naših kooperanata, uglavnom iz Slavonije i Baranje, imamo i velik pritisak drugih proizvođača višanja, jer jednostavno nemaju kome drugom prodati to voće. Mi imamo hladnjaču kapaciteta 12.000 tona za proizvodnju, preradu i skladištenje duboko zamrznutih proizvoda od voća, ako sve ide po planu možemo u sezoni preraditi do 3 tisuće tona višanja. Zbog kašnjenja u dozrijevanju tog voća zgusnuti su nam rokovi, ali pokušat ćemo učiniti sve da od proizvođača na vrijeme otkupimo što više uroda, da im to ne propadne", kaže gospođa Rončević.

Dodaje da je otkupna cijena prve klase od 2,70 kuna za kilogram niža nego lani, ali nju diktira tržište. Tvrtka Hlad orijentirana je na izvoz višnje, oko 80 posto proizvodnje plasiraju na tržište Europske unije i nešto u Kanadu. "Proizvodnju isporučujemo i prodajemo cijelu godinu, tako postupno i isplaćujemo otkupljenu višnju", kaže predsjednica uprave Hlada.

Dodaje da kooperanti koji se pridržavaju tehnologije i koji ulažu u proizvodnju mogu ostvariti urode višnje od 15 do 20 tona po hektaru, a time i solidan prihod.

Foto: Vjeko Hudolin