• Dani jabuka Požega
  • 27.10.2015. 07:30

Urod i kvaliteta dobri - prodaja sve teža

Zbog sve težih uvjeta proizvodnje i prodaje - od nepovoljnih, gotovo ekstremnih vremenskih nepogoda do niskih otkupnih cijena - proizvođači jabuka Požeške kotline traže izlaze u preradi, prelasku na ekološku proizvodnju, a neki planiraju i krčiti svoje nasade zbog neisplativosti proizvodnje.

  • 565
  • 108
  • 0

"Volim domaće - kupujem domaće", bio je moto jubilarne 20. izložbe jabuka, voćnih prerađevina i meda Dani jabuka Požega 2015. Na toj manifestaciji koja je organizirana na Trgu svetog Trojstva sudjelovalo je 60-ak izlagača iz Požeško-slavonske i još šest županija.

Sunčani subotnji dan iskoristili su mnogi Požežani, ali i gosti iz drugih mjesta, za obilazak i razgledavanje slikovitih i bogatih štandova, za razgovore s proizvođačima, druženje, ali i kupnju jabuka i drugog voća i prerađevina.

Kada je prije 20 godina pokrenuo Dane jabuka, idejni začetnik Ivica Šnajder, tadašnji djelatnik požeške Poljoprivredno-savjetodavne službe, kaže, želio je sa suradnicima i zaljubljenicima u voćarstvo promovirati jabuku i njezine prerađevine kao zdravo voće u ishrani ljudi. "Ova naša izložba jabuka potaknula je i mnoge druge, tako da sada u mnogim gradovima Hrvatske i manjim mjestima imamo niz izložbi sličnih Danima jabuke u Požegi", kaže Šnajder, zadovoljan što su Požežani ostvarili proteklih 20 godina.

Pečenje rakije

Velika ponuda jabuka i prerađevina

I Đurđica Kšenek, rukovoditeljica Poljoprivredno-savjetodavne službe Požeško-slavonske županije, istaknula je da se kroz ove izložbe i mnogobrojna stručna predavanja mnogo pomoglo voćarima u širenju voćnjaka i podizanju proizvodnje voća i voćnih prerađevina na jednu višu razinu, ali i na razvijanje svijesti potrošača na kupnju upravo domaćeg voća.

"Ovdje se sada vidi velika ponuda jabuka, jabučnog octa, sokova, pekmeza, suhih jabuka, pita od jabuka. Dakle, jedna široka paleta, ne samo proizvoda od jabuka nego proizvoda od aronije, krušaka, dunja, lješnjaka i drugog voća", kaže gospođa Kšenek. Ističe da se ovakvim promidžbenim aktivnostima pomaže proizvođačima u prodaji njihovih proizvoda.

Jedan od organizatora izložbe, Tomislav Božičević, predsjednik Udruge Zlatna dolina, kaže da se u Požeškoj kotlini najviše suvremenih voćnjaka posadilo od 2000. do 2009. godine kada je Ministarstvo poljoprivrede novčano značajno poticalo podizanje trajnih nasada. Tada je u Požeško-slavonskoj županiji podignuto 660 hektara voćnjaka, ispočetka najviše plantaža jabuka, a kasnije i višanja, oraha, lijeske.

Neki će iskrčiti nasade zbog loše naplate

Većina voćara s kojima smo razgovarali bili su jako zadovoljni izložbom na Trgu svetog Trojstva jer su zbog velikog broja posjetitelja uspjeli dosta toga i prodati. No, upozorili su i na mnogobrojne probleme koji ih trenutno muče u proizvodnji. Ivan Perak iz Požeških Sesveta, čije gospodarstvo ima 2,5 hektara jabuka, najviše muči prodaja, pa se, kaže, snalaze na razne načine.

Na Danima jabuka

"Među ostalim prodajemo na način: dođi, beri, izvaži, kupi! Kupci sami beru jabuke u našem voćnjaku, plaćaju 1,50 kuna po kilogramu. Lani je to bilo dobro, dosta smo tako prodali, ove godine takav način prodaje ide slabije", žali se Perak, dodajući da tako može ići s nižom cijenom jer ne mora plaćati radnike za berbu. Na pitanje planira li širiti proizvodnju odgovara: "Ne, nikako! Mogu reći da to više nije dobar posao. Čak planiram krčiti nasad zbog vrlo niskih otkupnih cijena i loše naplate".

Aladrovići procjenjuju urod od 350 tona jabuka

Na niske cijene upozorava i Marijan Aladrović iz Pleternice čija obitelj ima 10 i pol hektara jabuka, najviše u Požeško-slavonskoj županiji. Na modernoj plantaži sa navodnjavanjem i mrežama za obranu od tuče na 70% površina, ove godine očekuje urod od 350 tona kvalitetnih plodova. Kaže da su posljednje godine vrlo loše za voćare, zbog ekstremnih vremenskih neprilika.

"I situacija na tržištu nikad nije bila ovako loša. Otkupne cijene prve klase su negdje od 1,50 do 2,70 kuna za kilogram, ovisno o sorti i kalibru. Okupljivači su vrlo probirljivi i traže ekstra klasu". Ima, kaže, pripremljene površinu za proširenje nasada, ali u ovakvim uvjetima stanja u voćarstvu ne želi ići u velika riskantna ulaganja. Zadovoljan je što je prošle godine preko mjere Europske unije zbog ruskog embarga, uspio plasirati čak 80 tona jabuka koje su donirane raznim ustanovama.

Preradom u sokove i čips lakše do kupaca

Mislav Boić

Tridesetogodišnji Mislav Boić iz Požege nastavio je tradiciju svojih roditelja i sada jabuke uzgajaju na 4,3 hektara. Budući da je sve teže plasirati svježe jabuke, napravili su zaokret u poslovanju. "Odlučili smo proizvodnju jabuka zaokružiti pokretanjem prerade plodova u sokove i čips od jabuka, za što imamo tržište. Smatramo da ćemo tako lakše opstati i da to ima bolju perspektivu od klasičnog voćarenja", nada se Mislav. Proširili bi površine pod jabukama, ali sada im je problem nedostatka zemlje.

I Josip Sedlaček iz Jakšića, koji se voćarstvom bavi 25 godina, kaže da su se uvjeti u tom razdoblju mnogo promijenili, pogoršali, tržište je vrlo probirljivo, traži jabuku visoke kvalitete po niskim cijenama pa je prije dvije godine prešao na ekološki uzgoj. Trenutačno je to druga godina prijelaznog razdoblja, puno uči. Unatoč tomu ove godine zadovoljan je i urodom i kvalitetom.

"Nažalost, čini mi se da će biti težak plasman i te jabuke, jer nikoga od mojih većih otkupljivača ne zanimaju ekološke jabuke, njih zanima samo što niža otkupna cijena", žali se Josip, ali neće, tvrdi, odustati od proizvodnje zdravijeg voća.

Stare sorte: srčika, parmenka, božićnica

Ove godine na požeškim Danima jabuke bilo je izloženo malo plodova starih sorata jabuka. Najljepši štand imao je Mirko Veić iz Mihaljevaca, veliki zaljubljenik u tradicijsko voćarstvo koji godinama skuplja i spašava od propadanja stare i autohtone sorte. One su, kaže, otpornije na bolesti i štetnike i cijepljene na divlje podloge primjerenije su novonastalim agroekološkim uvjetima uzgoja zbog ekstremnih vremenskih prilika koje vladaju posljednjih godina.

Ove godine zbog nedostatka prostora izložio je tek 30-ak sorata, a onima koji planiraju posaditi neku staru sortu preporučio je one s kojima je osobno vrlo zadovoljan: "Zelena srčika, slavonska srčika, (najzastupljenija sorta na području Slavonije), zlatna parmenka, pisanika, božićnica, ivanlija, paradija, muškatnica. Ima ih još. Nekada su najotpornije jabuke ljudi ostavljali na stablu do zime, a spremali su ih u zemljane rovove u kojim su ih čuvali", kaže Veić. Dodaje da za plodovima starih sorata vlada potražnja. Ističe paketnu prodaju. Naime, posljednih godina svoje plodove sve više šalje u paketima u gradove na moru i drugim dijelovima Hrvatske i time, tvrdi, postiže puno bolju cijenu od otkupne cijene jabuka proizvođača u konvencionalnoj proizvodnji.


Fotoprilog


Tagovi

Dani jabuka Požega Ivica Šnajder Đurđica Kšenek Tomislav Božičević Marijan Aladrović Mislav Boić Josip Sedlaček Srčika Parmenka Mirko Veić. Božićnica


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi