Umjesto novca - u trezorima rakija!

Kada je u listopadu 2012. godine u poslovnoj zoni u Kneževim Vinogradima otvorena prva baranjska kušaonica voćnih rakija Udruge proizvođača rakije iz voća (UPRIV), u sklopu koje se nalazi i destilerija iz koje je do sada na svjetlo dana izašao niz vrhunskih rakija koje nose zajednički brand "Kneževa rakija", već tada se moglo naslućivati kako ta, bez sumnje - jedna od boljih baranjskih priča, neće završiti sa samo jednim happy endom.

Naime, početkom svibnja 2015., u sklopu kušaonice otvorit će se prva hrvatska banka rakije. Neće to, ukoliko je netko pomislio, biti banka u kojoj će glavna valuta biti domaća rakija (iako bi zagovornika takve ideje bilo zasigurno dosta), već banka s trezorima u kojima će svatko tko poželi moći doći i pohraniti rakiju na pet, 10, 50 ili 100 godina i biti siguran da će, kada prođe datirano vremensko razdoblje, moći iz sefa izvaditi odstajalu rakiju i nazdraviti njome novopridošlom unuku, ženidbi sina ili udaji kćeri ili bilo kojoj drugoj prigodi za koju su naši ljudi znali, a i danas to neki čine, zakapati rakiju ili vino u zemlju čuvajući ga na taj način za osobite prigode.

Kako se pri tom sadržaj u boci, čuvajući je pod zemljom, znao počesto i pokvariti, čuvanje rakije u trezoru, u strogo nadziranim uvjetima, čini se odličnom poslovnom idejom.

Trezori za rakiju

Zamisao je slijedeća. Oko 60 pretinaca različitih veličina ukopat će se u bočne podrumske zidove Kneževe kušaonice, poput niša. Svaki od njih bit će označen posebnim brojem uz koji će ići i pripadajući ključić, a klijent će biti upisan u registar korisnika. Rakija će se u pretince moći pohraniti isključivo u staklenim bocama, različite litraže, pojašnjava Davorin Škoflek iz UPRIV-a, stručnjak iznimno cijenjen kada su u pitanju rakije, ali i najzaslužniji što Kneževa kušaonica uopće i postoji. Navodi kako su već sada iznajmljena četiri trezora.

Kneževa kušaonica i Kneževa rakija dio su ponude UPRIV-a, koja je osnovana 2007. godine s ciljem promicanja Baranje i proizvodnje izvornog baranjskog proizvoda - rakije od voća.

"Kako bi dobili što veću kvalitetu, odlučili smo limitirati proizvodnju i rezultat nije izostao. Osvajamo s Kneževom rakijom nagrade i priznanja gdje god dođemo jer je doista riječ o vrhunskom proizvodu", navodi Škoflek dodajući kako su njihove rakije tematski vezane uz nastajanje hrvatske državnosti i hrvatske kneževe, pa tako svaka od Kneževih rakija, nosi ime jednog hrvatskog kneza - Domagoja, Tomislava, Ljudevita, Branimira.

Autohtoni proizvod UPRIV-a

I eksterijer i interijer kušaonice su u potpunosti prilagođeni brandu Kneževe rakije. Kušaonica je izgrađena u obliku malog zamka sa kružnom kulom, a na sredini kušaonice se nalazi okrugli "viteški" stol koji je upotpunjen masivnim hrastovim stolicama.

"Pokušavamo izbrendirati rakiju kao hrvatski autohtoni proizvod. Nije to ništa specijalno, ali imamo nešto drugačiji pristup rakiji. Naše voće se ne kupi nego se bere. Radimo dunju, kajsiju, krušku koje su relativno rijetke voćne vrste u Baranji, a dakako i jabuku i šljivu. Riječ je o relativmo malim količinama rakije i sve su prepečenice", kaže Škoflek dodajući kako će se u trezorima moći čuvati samo rakija koju proizvede UPRIV.

Pečenje i ukomljavanje rakije

"To je naša priča i samo naše rakije će se moći čuvati", napominje Škoflek navodeći kako se rakije peku samo u Kneževoj kušaonici. Članovi udruge iz voćnjaka, dovoze voće u kušaonicu u kojoj se rakije peku u dva kazana od po 180 i 120 litara.

"Svi znaju danas peći rakiju, ali osnovna stvar po kojima se rakija od rakije razlikuje je vrijeme provedeno u njezinom pečenju i ukomljavanju. Naše sve rakije moraju odležati godinu, godinu i pol dana prije nego izađu na tržište. Dakle, i tu je vrijeme značajan faktor. Bez vremena nema dobre rakije", tvrdi navodeći kako proizvodnja ovisi o godini, ali još se nije dogodilo da je u kušaonici proizvedeno više od 900 litara rakije.

Prema njegovim riječima, članovi UPRIV-a pokušavaju od osnutka udruge ispričati posve drugačiju priču o rakiji. "Kod nas je glavno da se ispeče što više rakije, da je što ljuća i da pali, da se streseš kad je popiješ i kažeš - aaa, je dobra i čim popiješ još jednu da si pijan. Naša koncepcija se svodi na to da proizvedemo ne prejake rakije. Naše sve rakije su do 41-42 vol %. Jake rakije ne dozvoljavaju da osjetite aromu voćke. Ne smijete je piti niti prehladnu. Radimo na tim stvarima kako bi educirali ljude jer smo mišljenja da je priča o rakiji puno jača od primjerice priče o viskiju. Rakija se radi od voća, vrlo kvalitetne sirovine, a viski od pšenice, ječma i tko zna čega", navodi Škoflek.

Očuvati ovo što imamo

Na pitanje, koju je rakiju najteže prozvesti, bez razmišljanja navodi da je to bez sumnje rakija od dunje. Kaže kako dunje nema u velikim količinama na ovom području. Uz to je tvrda, dolazi kasno i bez šećera. "Dunja se melje, ukomljava, vrenje joj se mora potaknuti sa šećerom i kvascem. Zagara pri pečenju. Drugo pečenje dunje traje osam sati u kazanu od 160 litara", kaže taj proizvođač voćnih rakija uvjeren kako je UPRIV na dobrom putu da izbrendira rakiju kao prepoznatljiv hrvatski brand. Stoga, kako navodi, članovi udruge i ne pokušavaju iću u povećanje proizvodnje jer se pribojavaju da bi to moglo ići na uštrb kvalitete.

"Nama to ne treba. Želimo očuvati ovo što imamo i rakiju i dalje proizvoditi na način na koji to i sada činimo. Kneževa kušaonica je postala prepoznatljiva i ljudi nam dolaze, a ušli smo i u programe turističkih agencija", završava priču o rakijama iz Kneževe kušaonice i projektu prve hrvatske banke rakije Davorin Škoflek ne propustivši napomenuti kako su rakije iz Kneževe kušaonice relativno skupe, ali vrijede svake kune. Tko ne vjeruje, neka proba.