O kojim se sredstvima radi, do kada su u prodaji, do kada se može koristiti te koje pozitivne, ali i negativne posljedice povlači za sobom njegova zabrana, otkrila je viša savjetnica Đurđica Kšenek.
Pet sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari miklobutanil povlače se s tržišta Republike Hrvatske. O kojim se točno sredstvima radi, do kada su u prodaji, do kada se može koristiti te koje pozitivne, ali i negativne posljedice povlači za sobom njegova zabrana, za Poljoprivrednu je televiziju pojasnila viša stručna savjetnica za zaštitu bilja pri Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Đurđica Kšenek.
"Pripada u grupu triazola, odnosno inhibitora ergosterola koji sprječava razvoj gljive u stanici. Ta aktivna tvar ima kratko preventivno, ali izraženo kurativno djelovanje na bolesti najčešće pepelnice, ali i ostale poput krastavosti, razne liste pjegavosti, hrđe i paleža cvijeta“, istaknula je.
U Hrvatskoj je registrirano pet pripravaka na njegovoj bazi, a to su Fond 12 E koji se koristiti za bolesti pepelnice na jabukama i vinovoj lozi te krastavosti, zatim Systhane 24 E za pepelnicu vinove loze, ruže i krastavce, Misha 20 EW također za vinovu lozu, Systhane 20 EW protiv hrđe i lisne pjegavosti na orahu, lijesci, rajčici, ružama i cvijeću i Ritual protiv pepelnica na povrću kratke karence.
Registracija je, podsjeća savjetnica, ukinuta s datumom 31. srpnja ove godine. Dozvoljena prodaja je do 31. siječnja 2022., a krajnja primjena zaliha do 31. siječnja 2023. godine.
"To znači da moramo koristiti druge pripravke koji imaju dozvolu za navedene bolesti. Nažalost, u nekim proizvodnjama gubimo jedini pripravak protiv pepelnice. Ne znamo kako ćemo proizvoditi u tim nekim voćnim vrstama i kako ćemo rješenje naći“, ističe Kšenek nadajući se kako će kemijska industrija registrirati neka nova sredstva, manje otrovna, ali korisna.
Miklobutanil, odnosno sredstva koja ga sadrže nisu jedina koja su ukinuta ove godine. Tu su još i ona na bazi ciprokonazol i mankozeba, a iako se na ovaj način pokušava zaštititi okoliš, problem je, ističu poljoprivrednici, što nema dovoljno kvalitetne alternative pa moraju više puta raditi zaštitu drugim sredstvima, što osim poskupljenja proizvodnje dovodi i u pitanje pravu zaštitu prirode.
Više o temi možete pogledati u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Poljoprivredna televizija
Šupljikavost listova šljiva - opasna bolest manjih nasada
Smiljan Šokić: Sela mi nikad nije dosta, a mali poljoprivrednici prepušteni su sami sebi
Istarski znanstvenici razvijaju održivo rješenje za zbrinjavanje komine maslina
Butira - jedna od perspektivnijih sorti krušaka
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
