U debelu zemlju sadite istarsku bjelicu

Inžinjeru, upropastija si me. Sve san te sluša, a dobija san maslinovo ulje tako grko i žuko da ga niko neće ni da mu ga darujen, a kamoli da ću ikome i litre prodati!

Eto, tako je poznatom šibenskom agronomu i maslinarskom stručnjaku Davorinu Pamiću zdvajao maslinar iz Sonkovića prije dvadesetak godina, kada se nakon Oluje vratio na rodni prag, pa se, u nedostatku čega drugog, posvetio maslinama.

Lijepo ih je obnovio, a brao ih je kako je agronom Pamić tih godina neumorno poučavao - kada je jedna trećina zelena, jedna crna, a jedna ruso - šarena. Za razliku od drugih koji su ih brali kad pocrne, pa čak i same počnu otpadati sa stabla, u dvanaestom mjesecu, a završavali poslije Božića i Nove godine. No, kada je to isto ulje poslao na natjecanje, svi su, a ponajprije oni koji su mu savjetovali da ga prolije, morali zatvoriti usta i pozorno slušati što agronom Pamić govori, kako se pravi šampionsko ulje.

Pikantnost se cijeni

Damir Buntić, stručni suradnik u Javnoj ustanovi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije i tajnik Udruge dalmatinskih uljara, inače i sam diplomirani agronom, koji i svoje masline uvijek bere u drugoj polovini listopada, veli nam da danas sve više maslinara pribjegava ranijem branju.

"Tako se dobije ulje koje je, kao i masline od kojeg su napravljene, zeleno više nego zrelo, i to ulje dobro prolazi po manifestacijama kad se ocjenjuje, pa je i sve više ljudi koji cijene ulja kod kojih se osjeća gorkoća i pikantnost, koja imaju više polifenola i antioksidansa, koja su dobra za zdravlje."

Brali u strahu od maslinove muhe

Osim toga, lani su se ljudi i opekli, maslinova muha je napravila veliku štetu, posebno kod onih koji su brali kasnije, pa su ljudi u strahu od maslinove muhe i ove godine požurili brati ranije. Tradicionalisti i dalje rade po svom, puno je onih koji volje ulja s maslinama iz mora, pa čak i soljenima, za koja vele da su blaža.

No, to je arhaizam iz vremena kada se drukčije nije moglo, kada je bila prijeka potreba sačuvati masline do prerade jer nije bilo dovoljno uljara, pa se morao čekati red. Sada više nema potreba da se to radi, pa je masline najbolje preraditi odmah čim se uberu. "Što prije, to bolje", napominje Buntić, navodeći kako će ovogodišnji urod maslina iznositi trećinu jedne prosječne godine. Količinski je to vrlo loše, no zato je plod, za razliku od prošle godine, vrlo kvalitetan i zdrav, pa će takvo biti i ulje.

Urod bolji uz more

Urod je, veli, nešto bolji uz more nego u zaleđu, ali jako varira od mikrolokacije do mikrolokacije, s tim da je možda i najbolja, ili najmanje loša situacija s urodom na primoštenskom području. "U zaleđu je zbog velikih vrućina u šestom mjesecu cvijet izgorio, pa se plod nije ni zametnuo, a tada je došlo i do napada paunova oka i defolijacije, odnosno gubitka lista.

Na sitnijim talijanskim sortama - leccino, pendolino koje su dobro rodile, štetu je napravio svrdlaš, pa je tamo gdje ga se nije tretirao i on odnio otprilike pola uroda", objašnjava nam Buntić, ističući kako je i krvavicu, popularnu i raširenu sortu u Skradinu i skradinskom zaleđu, odnijela lipanjska vrućina pa nije došlo do oplodnje cvjetova, a tamo gdje je i došlo, došlo je do alternativnog roda i sitnih plodova.

Nešto sitniji plod

Zato Buntić predlaže maslinarima da razmisle o sadnji istarske bjelice, pogotovo tamo gdje je dublje tlo, odnosno, što bi domaći rekli, debela zemlja. Za škrto tlo, oblica je još uvijek bolja, no tamo gdje za nju ima mogućnosti bjelica pokazuje svoje dobre osobine. A to su, rodnost svake godine, za razliku od oblice, bez sitnog ploda kojeg stručnjaci zovu alternativna rodnost i vrlo važno, puno je otpornija na paunovo oko. Jedino što ima nešto sitniji plod nego oblica.

"Ja imam maslinik u zaleđu Vodica, u grabovačkom polju, star 10 godina, u dosta hladnom dijelu županije, i iznimno sam zadovoljan istarskom bjelicom od koje sam ove godine radio monosortno ulje. A zadovoljan sam i randmanom koji je iznosio 13%, a brao sam 17. listopada", iznosi nam i svoja praktična iskustva Buntić, koji očito nije, što bi narod rekao, samo agronom iz kancelarije, a da motike i polja nikad vidio nije.

Bjelica, kaže, daje i dosta harmonično, uravnoteženo ulje pa savjetuje svima koji za to imaju uvjete da slobodno idu na ovu sortu. Da danas ide na sađenje maslinika, u njemu bi istarska bjelica bila još više zastupljena, umjesto što je išao na dvije trećine oblice s kojom nije potpuno pogodio.

Autor: Zdravko Pilić