Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Divlje masline
  • 29.03.2015. 07:20

U Dalmaciji mnoštvo divljih maslina!

Prema neslužbenim podacima, samo na otoku Braču ukupno ima više od milijun stabala maslina različite životne dobi. U primorskoj Hrvatskoj postoji mnoštvo divljih maslina o kojima se malo zna, izuzev stručnjaka.

  • 6.445
  • 189
  • 0

Mnogi maslinari koriste gotovo svaki lijepi dan na poslovima u svojim maslinicima. Sada su najaktivniji u rezidbi stabala, a nakon toga će obavljati gnojidbu i obradu tla. Čini se kako su najagilniji brački maslinari, što i nije čudno ako se zna kako je otok Brač gotovo najmaslina(r)skije područje u Hrvatskoj, čak i na Mediteranu, gdje se uzgaja više od 500.000 maslinovih stabala, ali ih je još toliko koje se ne obrađuju.

Tako Bračani računaju kako na svom otoku trenutačno imaju ukupno i više od milijun stabala maslina različite životne dobi. One koje se obrađuju uglavnom su mlađa stabla dok su starija više zapuštena i zakorovljena, baš kao i mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) tamo gdje nema mladih ljudi, nažalost. Kako je godina 2014. gotovo za sve hrvatske maslinare bila iznimno loša i takva do tada još nezabilježena u maslinarstvu, i brački maslinari bi ju željeli što prije zaboraviti, iako je dobrano ostavila traga u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na cijelom području Splitsko-dalmatinske županije.

Na otoku Braču ima milijun maslinovih stabala od kojih se obrađuje više od 500.000

Stručnjaci upozoravaju kako maslinari moraju biti oprezni u rezidbi podsjećajući ih ujedno i na neprikladne ovogodišnje klimatske uvjete, kao i loše prošlogodišnje iskustvo stečeno oko te mediteranske biljke.

Mastrinka, maslina na Brijunima

Ujedno ih upozoravaju kako posebice moraju paziti na zaštitu biljaka radi eventualnog širenja paukovog oka i raka masline. Poručuju voćarima kako rezidbu ne smiju obavljati ako je stablo mokro te da rez obvezno moraju premazati zaštitnim voćarskim voskom.

Savjetuju ih da svaki put obvezno vrše redovitu dezinfekciju svog alata koji koriste u rezidbi u maslinicima. Nakon rezidbe je preporučljivo obvezno izvršiti jedno prskanje s preparatima na bazi bakra, uostalom što maslinari znaju. Podsjećaju kako rezidba maslinovih stabala nije kasna ako se obavlja i tijekom cijelog ožujka, tim više što vrijeme do sada i nije bilo pogodno za takve poslove u voćnjacima. To se najčešće odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja imaju puno maslinovih stabala pa se pretpostavlja kako će rezidba u njihovim maslinicima biti i dulja od dva mjeseca.

Ujedno podsjetimo na činjenicu kako u primorskoj Hrvatskoj, na otocima i u priobalju, ima mnoštvo i divljih maslina o kojima se malo zna, izuzev stručnjaka znanstvenika koji prate te zanimljive biljke. Kažu kako riječ uglavnom o starim maslinama te da ih mnoštvo na Pagu, a prepoznatljive su po arhitekturi stabla i sitnim plodovima. Prva znanstvena istraživanja o divljoj maslini u dalmatinskom krajobrazu, na Pagu, Kvarnerima, Brijunima, Hvaru, Lastovu, Pelješcu provela je dr. sc. Tatjana Klepo iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split, a rezultat zahtjevnog projekta je njezina doktorska disertacija.

Lunjska maslina na Pagu

"Svjedoci smo sve većeg širenja maslinarstva u Hrvatskoj, a u novije vrijeme i u dalmatinskom zaleđu. Želimo naglasiti da smo proveli stručno istraživanje koje je nedavno završeno, objavljeno i kao dokaz moje doktorske disertacije. Otkriveno je između ostalog da imamo puno divlje i raznolike masline koje ne smijemo zaboraviti, jer nam one ipak služe kao zanimljiv rezervoar.

Inače, kod kultiviranih sorata uzgoja maslina može se doći do eventualnih nepredviđenih bolesti, a lijek protiv takve bolesti možemo naći samo u divljim maslinama. Zašto? Zato što su se evolucijskim razvojem više selekcionirale i birale prema krupnoći ploda, a tu su sadržaj maslinova ulja i druge karakteristike, dok su neke druge karakteristike ostale zanemarene poput otpornosti na različite bolesti.

Naime, divlje masline, kultivirana i divlja, moraju češće biti predmet višeg broja istraživanja te se moramo što više upoznati s njima. Ono što smo sada otkrili mojom doktorskom disertacijom, to je da raspolažemo velikim brojem divljim maslina, da su one jako raznolike te da smo i u svjetskim okvirima ostali iznenađeni. Svi znanstvenici, koji su radili u timu istraživača, gotovo su se začudili kako smo uopće mogli na tako malom području, kao što je hrvatska obala Jadrana, naći toliki broj divljih maslina na različitim mjestima", ističe dr. sc. Tatjana Klepo.

Na otocima i u priobalju primorske Hrvatske nevjerojatno velik broj divljih maslina

Inače, ta naša mlada znanstvenica nastoji nam približiti i razlike između divlje i kultivirane (pitome) masline ne samo njihov izgled nego i temeljno značenje. Tvrdi kako su divlje masline zapravo prvi kultivirani srodnici. A što se pak botanike tiče, pripadaju istoj botaničkoj podvrsti u odnosu na one koje danas poznajemo te međusobno mogu biti kompatibilne. Znači, međusobno se mogu oprašivati, mogu se križati i na taj način se koriste u oplemenjivanju.

Lunjski maslinik na Pagu

"Naime, pokazalo se kako divlje masline mogu jako puno pridonijeti, prije svega u oprašivanju u većoj i obimnijoj produktivnosti i to u kraćem razdoblju, a puno su otpornije i na neke bolesti i štetnike, a imaju i niz drugih kvaliteta koje mogu pridonijeti kultiviranju maslina. Ni mene ne čudi činjenica što ljudi često pitaju u čemu je razlika između divljih i kultiviranih maslina? Divlje masline imaju mali plod u odnosu na kultivirane i manji list, a najpoznatija karakteristika po čemu se razlikuju je površina koštice ploda. Koštice su u plodu divlje masline uglavnom manje, ali su značajno glađe jer na sebi nemaju nabora, utora. Znači, to je osnovna razlika između kultiviranih i divljih maslina.

Dakle, ovim znanstvenim istraživanjem odnosno mojom doktorskom disertacijom potvrdili smo ono što je već odavno poznato, mada se to kod nas ipak nije znalo. No, to je da se divlje masline koje se puno razmnožavaju, što smo dokazali uzorcima divljih maslina s više otoka - Brijuni, Pag, Lastavo, Hvar, Pelješac. Jako je zanimljivo i to što smo, genetski gledano, ustanovili, da imaju različitu strukturu. Dakako, to opet povlači priču o velikoj raznolikosti i velikom bogatstvu te nevjerojatan potencijal koje te divlje masline mogu imati, i zasigurno će ga imati u oplemenjivanju maslina", tvrdi dr. sc. Tatjana Klepo.

Pag, Lunjski maslinici

Također je zanimljiv odgovor mlade doktorice znanosti Tatjane Klepo na upit na koji bi se način mogle koristiti te divlje masline. "Primjerice, masline s otoka Paga, lunjške masline, mogle bi biti itekako zanimljive jer, promatrajući njihovu rasprostranjenost, na prostoru sjevernog dijela otoka Paga pod jakim udarima bure, izdašne posolice, suše u dalmatinskom kršu - golom kamenjaru, te masline tamo uspijevaju preživjeti. To nam je sigurno znak kako te divlje masline imaju sposobnost izdržljivosti i da tu sposobnost, a koje su stoljećima rađale na tom području, možemo iskoristiti u današnje vrijeme. Samo moramo minimalizirati odnosno spriječiti potrošnju vode za navodnjavanje na način da, primjerice, posijemo divlje masline te da na njih navrnimo odnosno cijepimo kultivirane-pitome sorte maslina. Opet je znakovita razlika u samom rastu korijena, u odnosu na masline koje se kupe u rasadnika kao genetske, dakle čiji je korijen puno dublji, prodorniji i mogu više izdržati nego masline vegetativnog razmnožavanja", objašnjava dr. sc. Tatjana Klepo. Međutim, evo i sažetka iznimno zanimljive i za poljoprivredu korisne doktorske disertacije o divljoj maslini dr. sc. Tatjana Klepo je među inima napisala:

Sažetak iznimno zanimljive i za poljoprivredu korisne doktorske disertacije

"Genetska baština vrste maslina (Olea europaea L.) obuhvaća kultivirane (O. e. subsp. europaea var. europaea) i divlje masline (O. e. subsp. europaea var. sylvestris). U Republici Hrvatskoj identifikacija kultivara molekularnim markerima rijetko je bila predmet istraživanja dok populacije divljih maslina nisu istraživane.

Stara maslina

Procjena genetske raznolikosti i strukture divljih i kultiviranih maslina, kao i identifikacija kultivara sa cijelog uzgojnog područja masline, osnova je za očuvanje bioraznolikosti vrste, upotrebe u oplemenjivačkim programima te za razvoj rasadničarske proizvodnje. U tu shvrhu, sa cijelog uzgojnog područja prikupljeno je ukupno 156 jedinki maslina (93 divljih i 63 kultiviranih) koje su analizirane upotrebom 12 SSR biljega. Svi mikrosateliti su bili polimorfni te su detektirali ukupno 174 alela. Prosječne vrijednosti HO i HE za populacije divljih maslina iznosile su 0.766 i 0.783, a za kultivirane 0.783 i 0.748. Za populacije P01 Brijuni i P02 Pag uz P<0.01 utvrđeno je da je ostupanje od Hardy-Weinbergove ravnoteže, a testiranjem mutacijskih modela utvrđeno je da su sve istraživane populacije prošle kroz genetsko usko grlo.

Analizom molekularne varijance utvrđeno je da je većina ukupne genetske raznolikosti uzrokovana unutarpopulacijskom raznolikošću. Najvjerodostojniji broj izvornih populacija je K= 3 od kojih su dvije izvorne populacije divljih maslina (A1= P02 Pag, P03 Hvar i P04 Lastovo, A2= P01 Brijuni i P05 Pelješac) te jedna (B) koju čini skupina kultivara i dio populacije P05 Pelješac. Većina kultivara (28) pripada izvornoj populaciji B, osam kultivara izvornoj populaciji A2 te dva kultivara izvornoj populaciji A1, a ostali (12) kultivara je mješovitog podrijetla. Za 22 kultivara utvrđena je međusobna sličnost te su svrstani u devet skupina jednakih genotipova koje predstavljaju slučajeve sinonimije".

Maslina u Kaštel Štafiliću poznata kao Mastrinka

Naime, divlja maslina ili mastrinka, kako kažu voćari, uvijek je smatrana samoniklom vrstom. Mastrinka ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod te se uglavnom koristi kao oprašivač pitome odnosno kultivirane masline. Zapisano je kako je u Hrvatskoj prisutna i kao sastavni dio biljne zajednice česmine koja raste kao grm, a rjeđe kao stablo. Mnogi stručnjaci botaničari tvrde kako stara kaštelanska mslina nije Mastrinka odnosno divlja maslina, nego jedinstvena takva maslina u Hrvatskoj i spada u botanički Spomenik prirode, a starija je više od 1.500 godina. Pretpostavlja se da je donesena iz Grčke ili Italije, jer pripada sorti koje nema u svojoj okolici. Obujam njezina debla je šest metara, promjer krošnje 22 metra, a visoka je više od 10 metara. Nema glavno, duboko korijenje, nego sustav korijena koji je razvila u prostoru od oko 100 metara.

Stara maslina u Kaštel Štafiliću - spada u jedinstveni botanički Spomenik prirode

Čini se kako su naši poljoprivrednici u svim kategorijama ove godine ozbiljno shvatili svoje obveze prema stručnom usavršavanju, posebice u pogledu korištenja pesticida. Stručnjaci iz Poljoprivredno-savjetodavne službe ističu kako su poljoprivrednici gotovo u svim kategorijama do sada imali tri izobrazbe kroz radionice na području cijele Splitsko-dalmatinske županije, a trenutačno je u pripremi još pet novih oblika izobrazbe od koje su neke već krenule. Tako će do početka ovogodišnjeg ljeta, dodaju, najveći dio poljoprivrednika proći stručnu izobrazbu.

Divlja maslina u cvatu

"Taj je oblik izobrazbe u svakom slučaju poželjan, dobar, koristan, a svaki put kada se poljoprivrednici susretnu oni razmjenjuju stečena iskustva dragocjena za njihove poslove u različitim poljoprivrednim kulturama. Dobiju stručnu informaciju o svemu što ih zanima, posebice kako i kada koristiti pesticide, a u ovo vrijeme odnosno tijekom zime mi inače vršimo stručne edukacije za poljoprivrednike, uglavnom na terenu. Neke radnje i ponavljamo kako bi svima bilo jasnije što trebaju raditi, jer smo u Europskoj uniji pa se i od poljoprivrednika više traži nego prije, koji ujedno žele proizvoditi zdravu hranu za domaće i inozemne potrebe, dakle za šire tržište. Inače, naši su poljoprivrednici godinama u tom programu i prema onome što pokazuju može se zaključiti kako su to dosta dobro svladali, a rok njihove stručne obuke u Maloj školi za korištenje pesticida do 26. studenoga ove godine. To im je prigoda da obnove neka stručna znanja te da nešto više nauče u praksi i pravilno primjenjuju. A ono što je najvažnije pri tome moraju zaštititi sebe i svoje obitelji, susjede, ali da ujedno štite i tlo, vodu, zrak. To je ono što smo svi dužni zaštititi", poručuje Danica Dadić.

Nakon rezidbe maslina, slijedi gnojidba i priprema obrade tla

Opetuje kako nakon rezidbe maslina slijedi gnojidba i priprema obrade tla za obavljanje radove glede sadnje poljoprivrednih kultura na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te u poljima tijekom ovogodišnjeg proljeća - sadnja krumpira, kapule, kupusa, blitve, špinata, mrkve, salate, krastavaca, graha te inog povrća. No, poljoprivrednici također moraju biti oprezni i na eventualne niske temperature, mraz, slanu te zaštititi voće i povrće, onoliko kako najbolje mogu.


Fotoprilog


Tagovi

Divlje masline Dalmacija Tatjana Klepo Brač Klima Mastrinka Zaštita Paunovo oko Rak masline Prskanje Arhitektura stabala Tatjana Klepo Brijuni Doktorat Lastovo Hvar Širenje maslinarstva Raznolikost gena Genetski bazen Krupnoća ploda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]