Pretraga tekstova
Prihranu preko korijena trebalo bi obaviti dušičnim gnojivima, a preko lista vodotopivim sredstvima. Uzgajivači krušaka pažnju moraju usmjeriti na prvu generaciju kruškine buhe dok bi kod šljiva trebalo reagirati na pojavu lisnih uši
Imajući u vidu da će voća biti više u odnosu na prošlu godinu, barem u nižim područjima, i da stabla ne bi odbacila mnogo plodova nakon završetka cvjetanja, u narednom periodu potrebno je obaviti prihranu voćaka s dušičnim gnojivima.
Najbolje je upotrijebiti KAN koji ima 27 posto dušika jer se brzo razgrađuje i usvaja od korijena voćaka. Dovoljne su dvije do tri šake oko stabla. Na ovaj način voćka bi trebala odbaciti manje plodova jer će imati snagu potrebnu za rast plodova. Ovo se posebice odnosi na krušku i šljivu koje su, zbog mrazeva, slabije rodile prošle godine i prepune su s plodićima.
Također je potrebno obaviti i prihranu preko lista jer se i na taj način brzo usvajaju hranjiva. Kristaloni i ostala vodotopiva sredstva upotrebljavaju se u dozi od 300 grama na 100 litara vode. Najbolje je da u sebi sadrže formulaciju s približno istim sadržajem dušika, fosfora i kalija, kako bi rast plodova bio ujednačeniji, kao i da sadrže kalcij koji doprinosi čvrstoći i manjoj osjetljivosti plodova na pucanje zbog vlažnog vremena.
Što se tiče zaštite, česte kiše i visoka vlažnost zraka idealne su za uzročnike čađave krastavosti jabuka i krušaka, Venturia inequalis i Venturia pyrina.
Kod jabuka još nije završeno cvjetanje, ali se tretmani mogu obaviti s pojedinim preparatima i tijekom cvjetanja.
Kruške su završile sa cvjetanjem i neophodna je zaštita. Potrebno je obavljati prskanja fungicidima s različitim aktivnim tvarima kako se ne bi stekla otpornost gljivica kao i da se prilikom svakog prskanja koristi po jedan sistemik i jedan kontaktni fungicid. Na ovaj način omogućit će se bolja pokrivenost i zaštita od prodora patogena u listove.
Ako bi se koristio samo kontaktni ili sistemični fungicid, ne bi bilo moguće zaštititi voćke. O izboru preparata najbolje je konzultirati se sa stručnjacima za zaštitu.
Ni kukci ne miruju. Česte kiše odgađaju napad prve generacije kruškine buhe. S dolaskom toplijeg vremena i sunčanih dana može se očekivati jači napad ovog štetnika, posebice u nasadima gdje je imago položio jaja. Od velike važnosti je da se obavlja stalna kontrola stabala i da, ako se vidi povećan broj ženki buke, obavi tretman dozvoljenim insekticidima. Također se mora obaviti tretman i protiv jaja štetnika.
Kod šljiva je neophodno obaviti tretman protiv lisnih uši jer nakon tretmana protiv šljivine osice, prvi štetnik koja napada listove je zelena lisna uš koja dovodi do uvrtanja i žućenja listova, kao i opadanja tek zametnutih plodova. Na tržištu se može pronaći dovoljno sredstava protiv uši, a uz taj tretman, posebice ako je palo dosta kiše, može se ponovo koristiti i neko sredstvo, tj. fungicid, za zaštitu od Monilie, odnosno, sušenja grana.
Tagovi
Čađava krastavost jabuka Šljivina osica Monilia Kristalon Lisna uš Kruškina buha
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.