Trešnju posadite poslije opadanja lišća, a prije zimskog mraza

Trešnje su omiljeno rano voće, a stabla ove voćke često se sade u dvorištima i nasadima. Postoji preko 2.000 sorti koje se razlikuju prema vremenu dozrijevanja, obojenosti, krupnoći i slatkoći ploda.

Najviše se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, ali se od njenih plodova mogu pripremati sokovi, marmelade, džemovi, kompoti i mnogi dugi proizvodi.

Rizičnije je saditi u proljeće

Sadnja sadnica trešnje obavlja se tijekom jeseni i ranog proljeća. Za taj posao bolje je odabrati jesenski termin, koji se izvodi poslije opadanja lišća, a prije pojave zimskih mrazeva. Sadnice koje posadimo tijekom jeseni bolje se primaju zbog niza pogodnosti. Njihov korijen ima više vlage, bolje se ukorjenjuje, formiraju se nove žilice koje se aktiviraju u proljeće kada se zemlja dovoljno zagrije. Do proljeća se prilagode uvjetima nove sredine, a pošto su već ukorijenjene brže rastu i bolje se razvijaju.

Kada se ova operacija izvodi u proljeće, rizičnija je. Sadnica se istovremeno mora prilagoditi novim uvjetima, ukorijeniti i krenuti s vegetacijom. Najbolje je to obaviti prije bubrenja pupoljaka.

Kako pristupiti toj operaciji?

Prije početka posla, odabrati sunčan dan bez kiše i vjetra. Temperatura zraka treba biti iznad 10°C. Također, pažljivo odabrati i mjesto sadnje. Trešnja voli osunčana mjesta, ali zaklonjena od jakog vjetra. Najviše joj odgovaraju južne padine. Ne podnosi sjenu. Zemljište treba biti neutralne pH reakcije, rahlo i rastresito. Ova voćka ne podnosi zabarena, hladna i teška tla. Za sadnju odaberite kvalitetne sadnice.

Prije toga odrezati vrhove korijena i slomljene korjenčiće. Na taj način ćemo potaknuti rast novog korijenja. Dobro je nekoliko sati prije sadnje korijen potopiti u otopinu stajskog gnojiva, ilovače i vode.

Sadnja trešnje: Pazite na međusobno oprašivanje sorti!

Iskopana sadna jama biti 50 centimetra duboka i 70cm široka. Na njeno dno dodajemo organsko gnojivo, pepeo i sve izmješamo sa zemljom. Na taj sloj dodajemo tanji sloj zemlje i postavljamo sadnicu. Tijekom zatrpavanja, protresemo sadnicu kako bi zemlja ispunila prostor između žila korijena. Tako ćemo spriječiti formiranje zračnih džepova koji mogu dovesti do njenog propadanja. Izgazimo zemlju kojom smo je zatrpali i to od ruba sadne jame prema stablu.

Prilikom sadnje pazimo da je ne posadimo preduboko. Optimalno je da to bude na istu dubinu na kojoj je sadnica rasla, a što se vidi na korjenovom vratu. Kada je posađena, zalije se sa dvije do četiri kante vode. Količina vode ovisi od vlažnosti zemlje.

Pored nje postaviti kolac za koji je vežemo da stoji čvrsto i da je vjetar ne iskrivi ili slomi. Ukoliko se tijekom zime predviđaju niske temperature, od izmrzavanja možemo je zaštiti granama crnogorice. U te svrhe dobro će poslužiti i kukuruzovina, karton, ali tada postoji opasnost od naseljavanja voluharica i miševa koji im mogu oštetiti korijen. Mlade sadnice mrežastim omotačim zaštititi od zečeva i srna.