• OPG Vidaković
  • 15.07.2019. 10:30
  • Osječko-baranjska, Ladimirevci, Valpovo

Traži mlade vrijedne ljude koji bi preuzeli brigu o imanju

Volio bih kada bih mogao pronaći neki mladi bračni par, vrijedne ljude koji bi htjeli živjeti i raditi na imanju površine 6 hektara kod Valpova. Da mi je naći takve mlade ljude koji su zainteresirani, ja bih to na njih i prepisao, ali pod uvjetom da domaćinski njeguju i održavaju, kaže Osječanin Stjepan Vidaković, vlasnik ekološkog OPG-a.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 13.658
  • 1.840
  • 0

Ovih dana vitalni sedamdesetogodišnji umirovljenik iz Osijeka Stjepan Vidaković imao je pune ruke posla oko berbe i skupljanja marelica u svom voćnjaku kod Valpova u blizini sela Ladimirevci jer su dobro urodile. Nasad je velik, ima 2 hektara marelica starih 20 godina i mlađi nasad površine 1,5 hektara, star 15 godina sa ukupno 850 stabala.

U marelicu kao voćnu vrstu koja daje izvrsne plodove zaljubio se davno, ljubav je naslijedio od oca Đure. On je još 1938. godine u Osijeku na velikom kompleksu zemlje koji im je kasnije oduzet posadio 38 marelica sorte mađarska najbolja.

Godišnje proizvede i do 500 kilograma pekmeza od marelice 

"Ta sorta mi se jako svidjela zbog izvrsne kvalitete plodova pa sam davne1965 i 1967 kod brata Dragutina u Petrijevcima počeo cijepiti marelice plemkama sa tih stabala. Kasnije sam ih razmnožavao i kada sam kupio zemlju kod Valpova posadio sam prvi voćnjak prije dvadeset godina, a nakon pet godina i drugi“, kaže Stjepan. Tvrdi da nema većih problema s apopleksijom, pojavom prijevremenog sušenja i odumiranja stabala, jednim od najvećih problema u uzgoju ove voćne vrste, a fitoplazma kao i monilija ga ne brinu budući da ih rješava škarama (orezivanjem).

Ukusne marelice s OPG-a Vidaković

Kaže da marelicu cijepi na džanariku, ali s međupodlogom (interštok) za koju koristi plemke šljive sorte stanley, a onda na nju cijepi marelicu. "Mađarska najbolja vrlo je kvalitetna i ukusna marelica prekrasne arome. Nije krupna, ima tanku pokožicu. Godišnje od te sorte proizvedem i do 500 kilograma vrlo ukusnog pekmeza. Radim i kompot i nešto rakije za domaće potrebe. Imamo veliku obitelj, pa najviše toga podijelimo. Tako je i s rajčicom, pripremim oko 250 litara rajčice“, kaže Stjepan koji je tih dana kada smo razgovarali sadio i oko 450 presadnica kupusa

Osim mađarske najbolje ima u svojim nasadima više sorti marelica, među ostalima i novije novosadske NS 4 i NS 6, odlične ranije konzumne sorte. Ima i jednu neobičnu i zanimljivu, karakteristična je po bijelom mesu, za razliku od većine sorata koje najčešće imaju meso narančaste i narančasto-žute boje. "Ona ima vrlo finu tanku pokožicu, vrlo je aromatična. Konzumna je, vrlo ukusna i zanimljiva. Za tu sortu zainteresirali su se i stručnjaci Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta iz Osijeka koji su nedavno obišli moj voćnjak", kaže. 

Predstojnik tog Odjela mr.sc. Dominik Vuković kaže da je riječ o vrlo rijetkoj sorti specifična mirisa između ananasa i breskve, te da će ju cijepiti u svom rasadniku i kasnije tako dobivene cijepove - sadnice posaditi na više lokacija zbog istraživanja njezinih kvaliteta i  ponašanja. 

Solitarne pčele i crne koke hrvatice 

Stjepan u Petrijevcima uzgaja i kokoši hrvatice, ima ih stotinjak. "Kao i marelice i koke uzgajam iz ljubavi. Sedam godina selekcionirao sam tu izvornu pasminu peradi dok nisam dobio čisto crni soj, pa sada uzgajam isključivo crne koke hrvatice. Imao sam umatičena 4 jata, ali smanjio sam nakon što je smanjen poticaj po kljunu sa 65 na 20 kuna“, kaže Stjepan koji se bavi u uzgojem solitarnih pčela, ali zbog njihova neriješenog i nedorečenog statusa te, kaže, indolentnosti Ministarstva da postojeći propust što prije popravi ni tu ne vidi pomak i boljitak kako u proizvodnom tako i u financijskom smislu.

Problem je, ističe, u tomu što u novom Pravilniku o dobrobiti životinja u kojemu su obuhvaćene samo pčele medarice, nisu obuhvaćene solitarne pčele ni bumbari. "Probali smo sa solitarnim pčelama oprašivati jagode u plasteničkim tunelima, rezultati su bili vrlo dobri. Mogao sam prodati ove godine solitarne pčele u Italiju gdje imaju velike komplekse krušaka, a solitarne pčele rado oprašuju i tu voćnu vrstu za razliku od pčela medarica koje slabo idu na krušku. No za prodaju Talijani traže određene certifikate koje mi, nažalost, nemamo.“

Uzgaja i crne koke hrvatice 

Iako ima sedamdeset godina Stjepan je neumoran. Na kompleksu zemlje u Valpovu ukupne površine oko 6 hektara i u sklopu kojeg se nalazi i oveća bara želio bi se baviti i drugim proizvodnjama. Ima, kaže, projekte za uzgoj gusaka, pataka i kokoši. Ima volju za svašta, ali ne može sam. "Da imam djecu kraj sebe i nekoliko unučadi gdje bi mi-nam bio kraj. Sinovi žive i rade u Zagrebu i u Grazu u Austriji, čujemo se često, ali oni ondje imaju svoje poslove i živote.

Traži mlade vrijedne ljude zainteresirane za rad i život na imanju 

Moja je želja da to imanje u Valpovu opstane, da se ostvari barem dio mojih ideja i projekata. Volio bih kada bih mogao pronaći neki mladi bračni par, vrijedne ljude koji bi ondje htjeli živjeti i raditi. Da mi je naći takve mlade ljude koji su zainteresirani, ja bih to na njih i prepisao, ali pod uvjetom da to domaćinski njeguju i održavaju.

Zemljište je u blizini Valpova i Ladimirevaca, dakle nije nikakva divljina. Na južnoj strani graniči s rijekom Karašicom. Imam tamo vikendicu koja nije završena s vodom i strujom. Okolo u neposrednoj blizini nema susjeda, područje je lijepo i mirno. Svih šest hektara je u ekološkoj proizvodnji. Osim nasada marelica, na ratarskim površinama ove godine imao sam tritikale“, kaže Stjepan. Nada se da će mu se javiti mlađi vrijedni ljudi zainteresirani za rad i život na imanju.


Fotoprilog


Tagovi

Stjepan Vidaković Uzgoj marelica Uzgoj koka hrvatica Uzgoj povrća Solitarne pčele


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi