Klima se mijenja i nije realno misliti da su autohtone voćke otporne. Jesu, više nego komercijalne, ali i one se sve slabije bore s galopirajućim promjenama.
Mnogi misle da autohtone sorte voća, samim tim što su otpornije u odnosu na komercijalne, ne treba puno paziti, pa ih nimalo ne paze. Ipak, i one zahtijevaju pažnju i, ako je imaju, mogu ranije stupiti u rod i redovno plodonositi.
Mnogobrojna prskanja koja su potrebna za uzgoj komercijalnih sorti previše su komplicirana manjim voćarima koji su počeli saditi autohtone, domaće sorte, najviše zbog toga što žele manje tretirati voćke i jer žele znati što jedu i od kojih plodova mogu praviti rakiju ili sokove.
Ipak, i autohtone sorte traže njegu. Sade se na isti način kao i komercijalne. Nakon obrade tla i kopanja rupa širine i dubine 40 do 50 centimetara, na dno rupe postavi se stajnjak i mineralno ili organsko, peletirano, gnojivo koji se pokriju slojem zemlje od pet centimetara.
Neke stare sorte jabuka su otpornije, upola se manje tretiraju i idealne su za preradu
Jače razvijeno korijenje skrati se škarama, ravnim rezom, a cijep mora biti barem 5 cm iznad zemlje. Kada se oko sadnice stavi i sabije zemlja, po površini se doda još stajnjaka i gnojiva. Sadnica se skrati šest do osam pupova.
Autohtonim voćkama treba jedna do dvije godine više da počnu s plodonošenjem što je moguće ako im se od trenutka sadnje poklanja pažnja. To znači da se na proljeće prskaju bakrenim preparatom, a tijekom vegetacije dovoljno je da se u dva do tri navrata izvrši prihrana preko lista, a u jesen, ponovo prihrani stajnjakom i gnojivima.
Rezidba se radi svake godine, s tim da se ostavlja osvijetljena unutrašnjost krošnje. Kada stabla stupe u rod ne smije se dozvoliti da, tijekom sezone, nema nikakvih radova oko voćaka.
Ne treba se prskati više puta kao što je slučaj u intenzivnim nasadima, ali se moraju obaviti barem dva do tri tretmana. Prvi, poslije cvjetanja, protiv kukaca koji napadaju mlade plodove, a drugi i eventualno treći, tijekom ljeta, kada se pojavljuju prva i druga generacija savijača, tj. uzročnika crvljivosti plodova. Tretmani se mogu raditi pesticidima ili organskim preparatima.
Navodnjavanja tijekom ljeta mora biti jer se posljednjih godina događa da mnogi plodovi opadnu prije zrenja. Uzrok je crvljivost i suša jer voćke, zbog sve viših temperatura, gube otpornost na vremenske prilike. Klima se mijenja, i to brzo i nije realno da se misli da su autohtone voćke otporne. Jesu, više nego komercijalne, ali i one se sve slabije bore s galopirajućim promjenama klime.
Ono malo, što im se da tijekom sezone, u vidu prihrane, zaštite i navodnjavanja, autohtonim voćkama je dovoljno da se izbore sa svim nedaćama.
Tagovi
Autor