Tko je pomaknuo početak pokrića osiguranja od mraza na 1. travnja, a zašto ga neki odbijaju?

"Javljamo se iz Vrgorca, gdje već godinama vodimo borbu s kasnim proljetnim mrazom. S obzirom na situaciju da jedan voćar pet hektara zemlje ima na 20-ak različitih čestica, nikako nam nije izvedivo da se u vlastitoj režiji branimo protiv leda raznim lovcima na mraz ili sustavom orošavanja jer je jednostavno nemoguće kvalitetno pokriti sve čestice koje se nalaze u radijusu i po 6 kilometara", ovim su nam se riječima obratili voćari ovoga grada kojima je, kako nadalje kažu, jedini izbor da barem dijelom zaštite svoje nasade bilo osiguravanje istih.

Navode da su svake godine do sada voćnjake osiguravali kod raznih osiguravajućih društava i na taj način pokrili dio svojih troškova, s obzirom da već redovito pojavu mrazu imaju u najosjetljivijem periodu, odnosno od cvatnje do zametanja ploda. On se na tom području inače javlja do 1. travnja, a prošle godine bilo je to najkasnije 9. travnja.

Neprihvatljivi uvjeti

"Moram vas upoznati i s činjenicom da vegetacija u našem području kreće dosta ranije nego u ostalim dijelovima RH s obzirom na klimu te su u tom periodu štete znatno veće nego u ostalim dijelovima RH, a osiguravajuća društva se kod postavljanja uvjeta vode situacijom kontinentalnog dijela RH", pisao nam je voćar Ivan Mihaljević iz Vrgorca koji kaže da tu nastaje problem jer su osiguravajuća društva postavila uvjete koji im nisu nikako prihvatljivi.

Kažu kako je Croatia osiguranje pokrivalo štetu od 10. travnja što im nije bilo prihvatljivo jer se mraz do sada nikada nije događao iza tog datuma. Jedino koje im je odgovaralo je VH osiguranje kod kojeg je razdoblje osiguranja kretalo dosta ranije, no dodaje kako su od ove godine donijeli odluku da uopće neće osiguravati nasade koštičavog voća, za razliku od ostalih kultura.

"S obzirom da nam je većina nasada baš koštičavo voće, jednostavno nemamo nikakav način za borbu, odnosno osiguranje", zaključuje Mihaljević.

Međutim, u Ministarstvu poljoprivrede kažu kako prema informacijama kojima oni raspolažu, sva društva za osiguranje koje se bave ugovaranjem poljoprivrednih osiguranja na tržištu RH, u ovom slučaju rizika proljetnog mraza, ugovaraju osiguranje za koštičavo voće.

"Osigurani slučaj vežu uz fenofazu u kojoj je voćka, npr. VH Hrvatska ili uz datum 1.4. Croatia osiguranje i Triglav osiguranje, a što smatraju rezultatom sastanka kojega je ministrica poljoprivrede Marija Vučković održala s direktorom Hrvatskog ureda za osiguranje i upravama društva za osiguranje", stoji u njihovu odogovru.

CO od ove godine osigurava od 1. travnja

I zaista, u odgovoru na naš upit u Croatia osiguranju kažu kako su svjesni izazova s kojima se poljoprivrednici u Hrvatskoj suočavaju te sukladno tome razvijaju i unaprjeđuju svoje proizvode. Tako su ove godine izmijenjeni uvjeti te je početak pokrića pomaknut na 1. travnja, čime su poboljšani uvjeti za proizvođače koji ugovaraju ovaj rizik.

"Početak za rizik od mraza pomaknut je kako bismo osiguranicima omogućili dulje vremensko razdoblje pokrića, a s obzirom na to da se prošle godine jaki mraz dogodio i prije, ali i poslije tog datuma", navode te dodaju kako su posljednjih nekoliko godina najviše šteta osiguratelji isplatili zbog ostvarenja rizika mraza upravo nakon 10. travnja. "Nažalost, zbog klimatskih promjena posljednjih godina vidljiva je velika učestalost te pojave u ožujku te ostvarenje tog rizika više nije budući neizvjestan događaj i kao takav ne može biti osigurljiv jer su izvjesne velike štete", poručuju.

Otkrivaju kako su lani prve prijave štete zabilježene 6. travnja, zatim 10. travnja, nakon čega je uslijedilo još tri dana mraza sredinom tog mjeseca, zbog čega je zabilježen povećan broj prijava. "Svi zahtjevi zaprimljeni u tom periodu riješeni su u najkraćem mogućem roku te je isplaćeno gotovo 18 milijuna kuna šteta od rizika proljetnog mraza", otkrivaju uz zaključak da svakom osiguraniku pristupaju individualno uzimajući u obzir lokaciju i vrstu poljoprivredne površine koja se osigurava te rezultate osiguranika u prethodnim godinama osiguranja.

Odbijanje sklapanja osiguranja

Kako u samom odgovoru iz ministarstva stoji, društva za osiguranje imaju pravo odbiti sklapanje osiguranja u slučaju da je nastup rizika izvjestan. "Nažalost, na nekim područjima Republike Hrvatske ova pojava više nije neizvjestan događaj, nego se događa svake godine kao posljedica klimatskih promjena", komentiraju.

Upravo su to napravili u VH osiguranju. 

Naime, kako nam kaže Mario Bičanić, voditelj podružnice i ovlašteni zastupnik VH Hrvatska, oni i nadalje osiguravaju od rizika mraza i koštičavo voće, ali vrlo selektivno i na individualnoj razini i odnosu prema svakom klijentu. Njima nema nikakvog stručnog niti poslovnog smisla osiguravati nasade u području koje je iznimno izloženo riziku od mraza. Navodi da i sami voćari ističu da se nalaze u takvom području. Osim toga, pojašnjava, da su konkretno u okolici Vrgorca površinski vrlo mali nasadi, često "raštrkani", ne dolaze u isto vrijeme na rod pa su i troškovi procjene šteta vrlo visoki, pogotovo kod završnih procjena štete. 

"Zadaća svakog trgovačkog društva, pa tako i osiguravajućeg je ostvarivati dobit. Stoga nemamo interesa raditi na području koje je iznimno izloženo ovom riziku. Osiguranje bi po svojoj definiciji trebalo biti budući neizvjesni događaj. Gdje god znamo da je to budući izvjesni događaj, onda to nema smisla uzimati u prihvat osiguranja za taj rizik", komentira i kaže kako imaju klijenata kojima osiguravaju nasade već godinama i da je riječ o površinama i većim od 50 hektara voćnjaka, te iako je koncentracija rizika veća, puno je lakše za odraditi procjenu štete, nego kada se javi deset malih voćara s 0,3 ha breskve ili 0,2 ha grožđa.

Kaže, prošle su godine isplatili više desetina milijuna kuna šteta samo od mraza (prva prijava štete na koštičavom voću bila je 05.03. u Slavoniji), ali ne žele više uzimati voćnjake u prihvat ako nasad ne odgovara lokacijski, kao što su primjerice udoline ili se kondicijski radi o lošim, odnosno loše održavanim nasadima. "Naime, postoji dio voćnjaka koji se nalaze na neadekvatnim lokacijama ili se nalaze u kondicijski vrlo lošem stanju", tvrdi i dodaje da takvu situaciju ne mogu pratiti niti podržati.

Mjera 6 i 4

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da osim što potiču poljoprivrednike da osiguraju svoju proizvodnju u što većem broju, podupiru ih da provedbom Mjere 6 i Mjere 4 Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. ulažu u sustave za zaštitu od mraza i ostalih nepovoljnih vremenskih prilika.

Kažu kako je na natječaju za provedbu podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" za 2021. godinu zaprimljeno ukupno 10.282 zahtjeva za isplatu potpore, s traženim iznosom potpore od 205.131.727,35 kuna. "Obrada Natječaja je u tijeku, trenutno je odobreno 5.672 zahtjeva za isplatu u ukupnom iznosu potpore od 116.711.396,81 kuna, a do sada je isplaćeno 5.393 zahtjeva u iznosu od 112.088.020,48 kuna", stoji u njihovu odgovoru gdje dodaju da će natječaj za provedbu podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" će biti objavljen i u 2022. godini.

Zatražena potpora putem spomenute podmjere 17.1. bilježi kontinuirani rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. O jačanju svijesti poljoprivrednika te sve većem interesu za osiguranjem proizvodnji domaćih proizvođača najbolje govori podatak da je u 2021. zatražena potpora vrijedna 205 milijuna kuna. Do sada je poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćena potpora u vrijednosti većoj od 419 milijuna kuna.