Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štete
  • 10.08.2012.

Suša uništila čak dvije trećine uroda maslina!

Spržena zemlja...

  • 730
  • 35
  • 0

Ne padne li uskoro kiša, dalmatinska polja zbog suše očekuje prava katastrofa - tvrdi to mr. Stanislav Štambuk, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe. Posebno su, kako navodi mr. Štambuk, ugrožene masline, u što se mogao uvjeriti pri obilasku maslinika na Hvaru.

− Maslina zbog suše strašno pati, već prvim pogledom na maslinike uočava se da je žega učinila svoje, masline su promijenile boju, lišće se počelo uvijati, a plodovi su se smežurali. Kad bi kiša pala u sljedećih 15 dana, moglo bi se još nešto spasiti, no doista se bojim da dalmatinskim poljima prijeti prava katastrofa − kaže mr. Štambuk.

Vrućina i žega, te dugotrajna kiša nisu dobri ni za ostale kulture. Kiša bi dobro došla vinogradima, povrću, no ako je suditi po vremenskoj prognozi, suša će zasigurno potrajati još neko vrijeme.

− Kiše nema do daljnjega, pred nama su sparni dani s temperaturama iznad 30 stupnjeva, a u većini mjesta i iznad 35, pa čak i do 40 - kaže Rade Popadić.

Suša je već označila ovu godinu jer je izrazito sušno razdoblje bilo u proljeće, a iznadprosječno toplo vrijeme počelo je još u lipnju, po čemu je ova godina posebno zanimljiva.

− Kiša je u Dalmaciji pala 5. lipnja i nakon toga je uslijedilo dugo razdoblje od čak 39 dana bez kapi kiše, što je prekinuto za kratkotrajne ciklone, no te količine oborina nisu ni blizu natopile sušnu zemlju - kaže Popadić.

Razdoblje od 39 dugih sušnih još uvijek nije ni blizu povijesnog rekorda, jer je najduži sušni niz bio u ožujku i travnju 1953. godine, kad je suša potrajala čak 52 dana. U meteorološku povijest s visokim temperaturama, ali i dugotrajnom sušom ušla je i sušna 2003. godina, a Hvar je uz to zabilježio podatak iz 1951. godine kad kiše nije bilo od veljače do listopada.

Uz to je srpanj, koji je po mnogočemu obilježio meteorologiju Dalmacije, donio otoku sunca još jedan rekord jer je to bio najtopliji mjesec u 154 godine meteoroloških mjerenja. Karmelo Barbarić iz hvarskoga mjesta Zastražišća ima 975 maslina na više parcela, uglavnom oblica, te ostalih sorti, talijanki, levantinki, lastovki, većinom mladih stabala, i da apsurd bude veći, maslina nikad nije bolje rodila nego ove godine, no urod je uništila suša.

"Prijavit ćemo štetu"

− Primijetio sam da je izbacila plod, no koštice su vrlo male jer se nisu mogle razviti, plodovi su pocrnjeli, a na nekim stablima gotovo da nema ni jednog ploda. Nešto je bolje stanje na starijim stablima − rekao nam je iz sprženog maslinika Karmelo Barbarić.

Najugroženiji su, kako kaže, maslinici na području Poljica, Gdinja i Zastražišća jer u tim mjestima nema vode.

− Već sam dogovarao s ljudima iz mjesnih odbora da ćemo prijaviti štetu Općini Jelsa, da nas barem dijelom obešteti zbog ove suše. Što ću vam reći, prije dvije godine imao sam 14 tona maslina, lani pola od toga, a ove godine bit ću sretan ako uberem i pet tona − kaže Karmelo Barbarić.

Sušne godine, osim Hvarana, pamti i brački maslinar Jozo Rajević, koji ima maslinik u Supetru.

− Ovo nije dobro, stara stabla još se nekako drže, a za mlade neće biti spasa. I lani je urod podbacio, strah me je da će ova godina biti i gora - kaže Rajević.

Kada se označava sušna godina?

− Primjerice, u Splitu tijekom godine prosječno padne 825 litara oborine po četvornome metru, a ako su količine manje, tada se može govoriti o sušnoj godini − objašnjava Popadić.

O kakvim je razmjerima suše riječ, najbolje govori zanimljivost kako ni velike količine snijega koje su napadale u Dalmaciji ove zime i potrajale više od mjesec dana nisu znatno popravile stanje jer je sušno tlo upilo ogromnu količinu snijega.

Stanje nije bolje ni nakon nekoliko mjeseci, temperature vrtoglavo rastu, žega se nastavlja, a kiše očito do daljnjega nema. Bilo bi dobro padne li tijekom ovoga mjeseca, no pošalje li nebo oborine u rujnu, tek bi to za poljoprivredu, masline i vinograde mogao biti najcrnji meteorološki scenarij od kakvog svi s razlogom strahuju.

Autor: Ojdana Koharević


Izvori

Slobodna Dalmacija


Tagovi

Štete Suša Masline