Strojevima u berbu maslina

Približavanjem početka berbe masline većina maslinara suočava se s teškim pitanjem kako uspješno organizirati berbu maslina. Berba se kod nas pretežno obavlja na stari način, ručno. Radi se o najsporijem i najmanje učinkovitom načinu branja. Za ubrati veću količinu ploda potrebno je organizirati grupu ljudi. Ako jedan ili dva maslinara sami beru, prisiljeni su skladištiti masline u vodu ili more jer na uljaru ne mogu doći s manje od 300 kilograma ploda, a toliko će teško sami ubrati u dva dana.

Bez obzira na sve poteškoće s kojima se maslinari suočavaju kod ručnog branja, kao što su puno uloženog vremena, fizičke snage, mali, može se slobodno reći zanemariv dio njih odlučuje se napraviti veliki korak i okrenuti se prema strojnom načinu branja. Suvremeni strojevi nisu pogodni samo za ravničarski teren Ravnih kotara, već ima i takvih koji se bez problema mogu upotrijebiti u raštrkanim otočnim maslinicima.

Prednosti i mane ručne berbe

- Bez obzira na povećani broj stabala uobičajena berba kod nas je ručna. Ručna berba jest najkvalitetnija jer se plodovi ne oštećuju i od ručno ubranih plodova koji su pravovremeno obrađeni dobije se najkvalitetnije ulje. No, ručnom berbom se može vrlo malo. Dnevno jedan dobar berač može ubrati do osamdeset kilograma maslina. Ako taj maslinar ima veću plantažu onda se berbe otegne, kaže voditeljica Hrvatskog zavoda za savjetodavnu službu Zadarske županije Gordana Dragun i nastavlja:

- Zadnjih dvadeset-trideset godina pojavili su se uz obične i pneumatski češljevi koje pokreću motokompresori ili akumulatori. S njima se može ubrati oko 80 kilograma na sat što je deset puta više nego što se bere ručno. Pneumatski češljevi se nalaze na štapovima koji su dosta teški, težine i do četiri-pet kilograma. Beraču koji radi tim češljem je to jako naporno, treba stvarno biti u dobroj kondiciji. Naša preporuka jest da oni koji imaju manje količine maslina beru ručno. Tko ima više stabala može upotrebljavati češljeve, ali ako su u dobroj fizičkoj kondiciji. Znači to nije za stare maslinare, umirovljenike, već za mlađe koji su naponu snage.

Nije samo dobra kondicija nužna za strojno branje. Uvjet za strojnu berbu masline je i njena kvalitetna rezidba. Pri berbi gustih maslina, koje se ne režu svaku godinu, upotreba stroja ne daje željene rezultate. Maslina mora biti podrezana tako da ptica može proletjeti kroz nju, a da nigdje ne zapne krilima, kako to kažu maslinari južne Dalmacije. Bezrazložan je i strah da će češalj svojim radom oštetiti stablo.

Dragun dodaje da češljevi olakšavaju berbu maslina, ali na takav način nije riješena njihova branje u svijetu. U svijetu je to riješeno tresačima koji tresu cijelo stablo ili pojedinu granu. Jedan takav univerzalni tresač ima škabrnjska zadruga koja ga koristi za berbu višnje maraške.

Primjer iz Biograda

Pozitivna iskustva sa strojnom berbom maslina ima Damir Šangulin iz Biograda na Moru, inače agronom po struci. Šangulin ima trideset velikih stabala i isto tako manjih, a u budućnosti planira i proširiti svoje maslinike. Masline koje ubere odmah isti dan očisti i preradi.

- Stroj nije efikasan na manjim stablima nego na većima. On ima teleskope od oko dva metra koji se može razvući i do četiri metra. Isto tako berba nije učinkovita ako je krošnja prevelika, a nije uređena, prorijeđena, kaže Šangulin i nastavlja:

- Kada je krošnja dobro pripremljena, onda je najveći posao priprema prostirki, mreža koja se stavljaju ispod maslina. Prava ekipa, nas sedam-osam, može ubrati i do 1.000 kilograma maslina u šest sedam sati efektivnog rada. To moraju raditi mlađi ljudi jer je zamarajuće stalno ga držati. Prednost tog stroja jest što skale više ne treba nositi u maslinik. Isto tako na njega se mogu montirati i škare što olakšava rezidbu manjih grana.

Šangulin iz svog iskustva kaže da češljevi ne ostavljaju nikakve posljedice na stablo. Čak će i odlomiti neku suhu granu. Kritičan je prema tresačima za koje kažu da teoretski mogu utjecati na sustav korijena jer trese cijelo stablo i može dovesti do pucanja perifernih žilica koje crpe hranu iz tla.

Teorija i praksa govore u prilogu češljevima za branje maslina. Pitanje jest kada će ih domaći maslinari osloboditi averzije prema njima u većoj mjeri i na taj način olakšati sebi posao.

Beru od 200 do 800 kilograma dnevno

Među najpopularnije «češljeve» za branje masline spadaju pneumatski strojevi s motokompresorom i strojevi na struju.

- Učinkovitost stroja najviše ovisi o uređenosti stabla. U normalnim uvjetima pneumatskim strojevima s motokompresorom može se ubrati u prosjeku od 400 do 600 kilograma na jedan dan, a moguće je čak i do 800 kilograma maslina. Naravno, ispod maslina treba bit postavljena adekvatna mreža. Berači koje pokreće električna energija manje su učinkoviti i s njima se može ubrati 200 do 300 kilograma dnevno. U novije vrijeme su se pojavili akumulatori, baterije koje teže tri do četiri kilograma, nose se na leđima i omogućavaju šest do osam sati rada bez prestanka, kaže Ivo Juras, načelnik odjela za mehanizaciju pri Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Juras je dodao da je strojno branje maslina, bez obzira na izbor stroja, daleko učinkovitije nego ručno.

Prerada odmah nakon branja

Opće je pravilo da ubrane masline treba što prije preraditi, a one koje su ubrane strojem preporučljivo je preraditi odmah isti dan, kako kaže vlasnik uljare Nadin Željko Vrsaljko:

- Stroj mlati po granama i grančicama i dolazi do oštećenja maslina. To neće imati učinka na kvalitetu maslinova ulja, ako se one prerade isti dan kad su ubrane. No, skladištenje oštećenih maslina mora se kasnije odraziti na slabiju kvalitetu maslinova ulja.

Prezentacije u Nadinu i Biogradu

HZPSS Zadarske županije svake godine organizira prezentacije strojne berbe maslina s obzirom da u tom području svake godine ima novosti. Ove godine će se održati dvije. Jednu organizira samostalno HZPSS i bit će održana u Nadinu, a drugu će se održati u Biogradu na Moru u organizaciji tamošnje Udruge maslinara i uljara Orkula.

Autor: Ante Vidović