Što sa šljivama nakon berbe? Prije svega, što prije ih ohladite

Plodovi šljive su vrlo osjetljivi na nepovoljne promjene nakon berbe, kao što su omekšavanje, dehidratacija i pojava truleži. Zbog toga, kako kaže stručnjakinja za voćarstvo Biljana Nikolić, ubrane plodove treba što prije transportirati iz voćnjaka u pakirnicu, skladište ili tvornicu za preradu.  

"Da bi se spriječilo kvarenje plodova, potrebno je da se oni poslije berbe što prije rashlade. Time se odstranjuje najveća količina topline koju su plodovi primili iz vanjske sredine i koja vrlo nepovoljno utječe na njihovu trajnost i kvalitetu", kaže savjetodavka i dodaje da se i disanjem plodova također oslobađa toplina koja dodatno povećava temperaturu ubranih plodova.

Berbu treba obavljati po suhom i tihom vremenu, najbolje u jutarnjim satima, kada padne rosa i u popodnevnim kada prođe najtopliji dio dana.

Na koje načine rashladiti plodove?

Rashlađivanje ubranih plodova je obavezna mjera ako se planira čuvanje u hladnjači ili njihov transport na udaljena tržišta duži od 24 sata. Postoji nekoliko načina.

"Najjednostavniji je držanje plodova u hlađenom skladištu na temperaturi od nula do jedan stupanj Celzijevih. U cilju smanjenja transpiracije plodova, potrebno je u komorama osigurati visoku relativna vlažnost zraka", kaže Nikolić i dodaje da je drugi način rashlađivanja pomoću forsiranog zraka veće brzine kretanja.

Pomoću ventilatora hladan zrak se, kako kaže, potiskuje da protiče između i oko bokseva s plodovima. Brzina hlađenja je proporcionalna brzini kretanja zraka koja obično iznosi od jedan do šest metara u sekundi. Hlađenje šljive pomoću forsiranog zraka je dva do pet puta brže u odnosu na obično hlađeno skladište.

"Kod sorte šljive santa rosa utvrđeno je da je vrijeme potrebno za rashlađivanje plodova čija je temperatura bila 25°C na temperaturu od tri stupnja iznosilo oko 65 minuta. Najefikasniji način rashlađivanja plodova je tzv. hidrohlađenje - hlađenje vodom", kaže stručnjakinja za voćarstvo i dodaje da se plodovi potapaju u hladnu vodu, koja je klorirana da bi se smanjila pojava gljivičnih bolesti.

Dodala je da je nedostatak hidrohlađenja to što utječe na veću pojavu truleži ploda tijekom čuvanja.