Što napraviti s jabučnom kominom?

Proizvodnja jabuka u Hrvatskoj oscilira najviše ovisno o proljetnim mrazovima. Rekordnu proiozvodnju jabuka imali smo 2013. godine, čak 121.738 tona, a  posljednjih godina ona je prepolovljena. Osim mrazova, problem je u nepostojanju zaštite od tuče te sustava za navodnjavanje voćnjaka, a manje od 5 posto površina se navodnjava.

Posljednjih nekoliko godina osjeća se i nedostatak kvalificirane radne snage za berbu. Naši voćnjaci su mali i stari, a voćari nisu čvrsto organizirani. Sve su ovo razlozi za nekonkurentnost hrvatskog proizvođača jabuka.

Plasirati manju količinu domaće jabuke na našem je tržištu gotovo nemoguće. Trgovački centri posluju s hladnjačama i dobavljačima velikih količina, a tržište je zasićeno uvoznim voćem. Neki su se proizvođači zato okrenuli stvaranju proizvoda dodane vrijednosti i proizvodnji jabučnog soka ili octa. No, nakon proizvodnje soka, octa ili alkoholnog pića od jabuka, treba znati što napraviti s jabučnom kominom.

Komina kao sirovina za bioplin ili kompost 

Komina čini 25-30 posto od jabuke ovisno o sorti i načinu učinkovitosti prerade. To je velika količina i ona se prema nacionalnoj zakonskoj regulativi klasificira kao biootpad te podliježe adekvatnom zbrinjavanju, kazala je docentica Jana Šic-Žlabur s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Sama jabučna komina se sastoji od sjemenki, sjemene lože i kožice. Kvalitetan je izvor ugljikohidrata, pektina, vlakana i minerala. Od polifenola sadrži: florizin, katehin, epikatehin, procijanidin B2, hiperin, kvercetin, i druge. Najvažniji minerali u njoj su: Ca, Na, K, P, i Mg koji igraju ključnu ulogu u procesima važnim za ljudsko zdravlje.

Prema važećem zakonu, ona jabučna  se mora ekološki zbrinjavati. Jedan od načina je odvoz komine putem lokalnog komunalnog poduzeća, no to košta. Cijena zakonskog zbrinjavanja jabučne komine preko komunalnog poduzeća u Zagrebačkoj županiji je 1.260 kn za kontejner od 7 tona.

Neki proizvođači povezali su se s lovačkim društvima ili lokalnim stočarima koji koriste kominu za ishranu životinja. Nažalost, dio proizvođača još uvijek zatrpava kominu što je štetno iz ekološkog aspekta.

Jabučna komina može se koristiti kao sirovina u proizvodnji bioplina. Ona se dorađuje u anaerobnim digestorima koji sadrže mikroorganizme. Mikroflora pomaže u raspadanju organskih tvari i stvara se plin metan.  Skoro 80 posto komine je iskoristivo za proizvodnju prirodnog plina.  

Kako ona sadrži još razmjerno veliku količinu šećera i vode, za daljnju upotrebu se ona mora doraditi sušenjem ili fermentacijom. Kompostiranje je prihvatljiv postupak za proizvodnju ekološkog gnojiva. Ovaj proces dorade naziva se Biodrying i odvija se u reaktoru za kompostiranje te dehidratoru. U roku od 5-6 dana stvara se suhi, stabilni proizvod bez mirisa.

Krmivo za životinje s visokim udjelom energije

Jabučna komina predstavlja krmivo koje može zamijeniti manji dio obroka u hranidbi preživača naročito za hranidbu goveda u tovu ili za goveda držana u sustavu krava-tele. Domaće životinje je rado jedu zbog sastava šećera. Sadrži visoki udjelom metaboličke energije, niski sadržaj bjelančevina (do 6%) i nešto vlakana.

U hranidbi stoke može se koristiti svježa komina, osušena ili čak silirana u smjesi sa sijenom. Jabučna je solidan izvor vlakana u hranidbi stoke, ali zbog prevelikog udjela šećera i premalog sadržaja bjelančevina, može se smatrati samo dodatkom prehrani.

„Komina je korisna za prehranu domaćih životinja, ali isključivo kao dodatak hranidbi. Nju treba kombinirati s drugim tipovima hrane, a korisna je prvenstveno zbog sadržaja vitamina i polifenolnih spojeva koji preveniraju brojna oboljenja i kod ljudi i kod životinja" rekla je Jana Šic-Žlabur, s Agronomskog fakulteta.

U standardnu smjesu za brojlere može se dodavati ona osušena  uz dodatak kvasca. Od jabučne zaostale nakon prešanja ploda može se proizvesti domaći ocat ili čak jabukovača.

Farmaceutska industrija zainteresirana za kominu

Naši su znanstvenici potvrdili nutritivnu vrijednost jabučne komine prvenstveno zbog sadržaja vlakana i polifenola. Prehrambena vlakna blagotvorna su za ljudsko zdravlje.

"Prehrambena vlakna preveniraju brojne bolesti, posebice probavnog sustava. Ona su nam važna i za inhibiciju karcinoma debelog crijeva. U usporedbi sa pšeničnim brašnom jabučna komina sadrži oko 14 posto prehrambenih vlakana. Pšenično brašno ih sadrži samo 0,4 posto", nastavlja docentica Šic-Žlabur naglašavajući i važnost fenolnih spojeva.

Prema nekim istraživanjima tanak sloj ispod kožice jabuke sadrži oko 60 različitih fenolnih spojeva, a oni su najznačajniji antioksidansi. Zato je farmaceutska industrija zainteresirana za različite načine dorade komine u dodatke prehrani. Provode se istraživanja u cilju izlučivanja enzima, pektina, aroma, etanola, organskih kiselina, polisaharida iz one jabučne.

U biotehnologiji se ona može koristiti za izradu supstrata za uzgoj mikroorganizama. U pekarskoj industriji se koristi kao sirovina za razne biskvite, te kao punjenje za vučena tijesta. Testirana je i kao emulgator koji se dodaje jogurtu, te kao učvršćivač za hranu kao što su kruh, muffini i biskviti. Biskviti izrađeni uz njezin dodatak imali su sniženi glikemijski indeks i samim time postali su prihvatljiviji za dijabetičare. Ona se koristi za izradu energetskih pločica, kao dodatak žitnim pahuljicama ili za izradu tzv. fruit leather, dehidriranog tijesta od voćnih ostataka.

Naša sugovornica smatra da je neinformiranost proizvođača jabučnog soka najveći krivac za neiskorištavanje komine u Hrvatskoj.

"Potrebno je educirati javnost da ona jabučna zbog svojih kemijskog nutritivnih vrijednosti može biti izuzetna sirovina za hranu za životinje, te se iskoristiti u biotehnologiji, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Da sam ja proizvođač jabuka, potaknula bih udruživanje i unutar jednog takvog udruženja zalagala bih se za njezino zajedničko iskorištavanje u svrhu stvaranje originalnog proizvoda dodane vrijednosti", zaključila je Šic-Žlabur.

Svima savjetuje udruživanje i korištenje komine za stvaranje proizvoda dodane vrijednosti.

Pogledajte video prilog: