Što je najbolji mladi poljoprivrednik bez Mjere 6

Matija Cetinić Frankos iz Donjeg Laduča u Zagrebačkoj županiji prije nekoliko tjedana proglašen je najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Ne umanjujući njegov veliki trud i rad, veliku pomoć dobio je zajedno sa svojim zadrugarima iz EU fondova.

Stručno prosudbeno povjerenstvo je između 28 pristiglih prijava, upravo njegov projekt proglasilo najboljim. Frankos inače je jedan od osnivača poljoprivredne zadruge Berry Organica koja okuplja 10 OPG-a iz cijele Hrvatske. Uglavnom su to mladi poljoprivrednici koji su uzgajanju bobičastog voća pronašli nadu u budućnost za sebe i za svoje obitelji.

Ekološki uzgoj bobičastog voća na 55ha

"Naša zadruga bavi se ekološkim uzgojem bobičastog voća i ima 10 članova s područja cijele Hrvatske koji na 55 ha zemljišta uzgajaju bobičasto voće. Nasadi zadruge njeguju se i uzgajaju po pravilima ekološke poljoprivrede, a 70% postavljenih nasada čini sibirska borovnica Haskap. Zadruga uzgaja i komplementarno voće, poput kupina, malina, aronije i ribizla", rekao nam je Matija.

"Moj OPG u ovom trenutku pod ekološkim nadzorom ima 15 tisuća kvadrata, a proizvodnju ove godine mislimo proširiti na još jedan hektar."

Haskap, ribizli, kupina i malina na tržištu zdrave hrane

Osim sibirske borovnice, poznatije pod imenom haskap, Matija ima i nasade ribizla, kupine i maline.

"Čak 60% mojih nasada je pod sibirskom borovnicom, 30% otpada na malinu, ostatak je kupina i ribizl. Također, na jednoj manjoj površini uzgajamo povrće, također pod ekološkim nadzorom".

Otac dvoje male djece, osamnaestomjesečnog Leona i sedmomjesečne Katarine, radi od jutra do mraka. Po struci kineziolog, Matija je prva generacija Cetinić Frankosa koja se profesionalno bavi poljoprivredom.

Potražnje ima, a proizvodnja isplativa

"Kad sam tek krenuo imali smo malo zemlje oko kuće i osnovni ručni alat, ali uz pomoć EU fondova došli smo do neke konkretne mehanizacije, opreme, navodnjavanja."

Uz sav posao i pripreme za sudjelovanje na 4. europskom kongresu mladih poljoprivrednika koji se u listopadu ove godine održava u Bruxellesu, Matija vrijedno uči jer je na prekvalifikaciji za poljoprivrednog tehničara.

"Nema sata u danu kada se nešto ne radi. Ili je to posao na nasadima, ili se sređuje administracija ili se mora nešto učiti", smije se Matija koji je i ovaj razgovor odradio dok se sedmomjesečna Katarina igrala kraj njegovih nogu.

Matija se sprema za berbu koja je kod nekih zadrugara već započela, a trajat će 30-40 dana. Iako je sibirska borovnica malo poznata u Hrvatskoj, potražnje ima.

U pregovorima s lancima ekološke hrane

"Trenutačno zadovoljavamo potrebe kupaca u smislu maloprodaje, a u pregovarima smo s nekoliko lanaca ekološke hrane. Bili bismo najsretniji da možemo sve negdje vani prodati, ali za to ćemo pričekati još koju godinu kad budemo imali malo veću količinu za berbu."

Bobičasto voće cijenjeno među kupcima

Pitamo Matiju zašto se odlučio okreniti uzgoju bobičastog voća.

"Nitko od nas zadrugara nije imao dovoljne površine za bavljene ratarstvom i stočarstvom, te kada smo gledali koja grana poljoprivrede bi nam bila najisplativija došli smo do bobičastog voća i do ekološke. Bobičasto voće naši ljudi jako vole i prepoznato je i cijenjeno na tržištu. Također bobičasto voće je sirovina koja je dosta zahvalna za preradu u razne sokove, džemove, pekmeze, vina, razne destilate od bobičastog voća. Od sjemenja se čak može raditi i brašno i prešati u cijenjena eterična ulja."

Cilj je preraditi što više voća

Matija i zadrugari 90% robe prodaju u svježem stanju, a tek manji dio prerađuju.

"Cilj nam je preraditi što više voća, ali kako trenutačno nemamo toliko velike količine, držimo se sokova. Onog trenutka kad budemo imali dovoljno voća za preradu, moći ćemo cijele godine živjeti samo od poljoprivrede. Ovako nam je dobro od 1. svibnja do 1. studenoga kada stajemo s berbom, ali od 1. prosinca pa do 1. svibnja kada bi se trebali raditi od prerađevina imamo poteškoća."

Zadruga Berry Organica pokazala se uspješnom i u privlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja - do sada su svi zadrugari dobili nešto manje od 300 tisuća eura, a u planu su i novi projekti.

Potpora razvoju malih OPG-a

"Ja sam aplicirao na operaciju 6.3.1., potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Htio sam aplicirati na operaciju 6.1.1. , potporu za pokretanje posla mladim poljoprivrednicima, ali kako sam dulje od 18 mjeseci nositelj OPG-a nisam mogao. Iz novca dobivenog od operacije 6.3.1. financirali smo sadnju materijala, kupili haskap, multikultivator, solarno navodnjavanje, cijevi za navodnjavanje, mreže što nam je jako pomoglo u radu."

Matija se za operaciju 6.3.1. prijavio u srpnju 2015. godine.

"Odluku smo dobili točno godinu dana kasnije, a nekoliko tjedana nakon toga je išla isplata prve rate."

Sredstva se isplaćuju u dvije rate

Kako je Matijina supruga Ana licencirani voditelj EU fondova, sami su obavili svu papirologiju, bez pomoći sa strane.

"Ja sam njoj dao sve brojačne podatke u smislu berbe, otkupnih cijena u smislu vrijednosti opreme, amortizacije, a ona je to složila u jednu priču koju je agencija prepoznala."

Za izradu studije i prikupljanje papira Ani i Matiji trebalo je desetak dana.

"Imali smo sreće jer smo administrativno pod Zaprešićom, a ovdje je birokracija puno brža nego u Zagrebu. Da smo iste papire skupljali u Zagrebu trebalo bi nam nekoliko tjedana više".

"Sredstva za operaciju 6.3.1. od 15 tisuća eura se isplaćuju u dvije rate. Prvu ratu smo dobili, a nakon što nam u svibnju instaliraju solarno navodnjavanje i kupimo još dva komada opreme možemo aplicirati za isplatu druge rate i zatvaranje projekta".

Planira se razvijanje i agroturizma i direktne prodaje

Matija se u studenom planira prijaviti na operaciju 6.2.1., potporu ulaganju u u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.

"Riječ je o 50 tisuća eura koji se isplaćuju u dvije rate i to 100%. Ako uspijemo dobiti taj novac, krenuli bismo u agroturizam koji nam otvara prostor za direktnu prodaju."