Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Saniranje voćaka
  • 28.02.2023. 07:30

Što ako je divljač oštetila voćke? Koje mjere poduzeti?

Divlje životinje mogu uništiti voćna stabla. Možemo li ih spasiti?

Foto: Depositphotos/SaraTM
  • 4.532
  • 253
  • 0

Poslije zime na voćnim stablima možemo vidjeti oštećenja od divljih životinja. Miševi, štakori, zečevi, vjeverice, dabrovi, divlje svinje, ptice, srne često oštećuju pupoljke, mlade grane, koru, korijenje.

Štete su najopasnije za mlade sadnice i mogu izazvati njihovo propadanje. Njihova nježna kora i sočno tkivo su privlačne životinjama, a predstavljaju lako dostupnu hranu.

Zečevi se hrane korom i mogu potpuno ogoliti stablo. Najveći problem je ako ju prstenasto unište. Miševi oštećuju korijenje, koru, korijenov vrat, posebno kod mladih sadnica.

Preventivne mjere

Kako bi zaštitili stabla, provode se razne preventivne mjere. Najveća aktivnost glodavaca je tijekom proljeća.

Stoga se okolo debla postavljaju mreže ili drugi materijali koji spriječavaju divlje životinje da dođu do njih. Malč se uklanja od osnove drveta ili grma. Koriste se razni repelenti koji imaju neugodan miris za životinje. Podižu se ograde oko voćnjaka.

Dabrovi na deblima znaju napraviti zaista veliku štetu (Foto: M.C.Celić)

Spašavanje oštećenih voćaka

Nastala oštećenja je potrebno što prije sanirati. Za manje rane, poslije čišćenja, koristi se voćarski vosak, smole i razni premazi koji ubrzavaju zarastanje. Često se koriste i prirodna sredstva koja možete sami pripremiti.

Premaz od gline se dobije kada se glina otopi u malo vode i pomiješa sa stajnjakom.

Glina kao osnova za voćarske premaze

Odnos gline i stajnjaka je 6:4. Voda se dodaje u količini koja je potrebna da se napravi pasta. Sve se dobro izmiješa. Dobiveni premaz se na rane nanosi u sloju debljine 3 cm, a zatim se zamota pamučnom ili lanenom krpom. To će spriječiti da ga kiša ispere. Drugi sloj premaza se stavlja preko krpe. Ostaje na oštećenom mjestu jednu godinu, a zatim se uklanja pomoću četke i vode. Za to vrijeme treba se formirati nova kora.

Što s većim ranama?

Kada su rane veće i ozbiljnije ponekad je potrebno napraviti cijepljenje na most. Velike rane se očiste i dezinficiraju jedan postotnim bakrenim sulfatom ili drugim namjenskim sredstvima. Premošćavanje se obavlja pomoću ljetorasta koji za 5 cm premašuju ranu. Iznad i ispod se u prave rezovi u formi slova T u koje se ubacuju reznice sa zakošenim krajevima. Njihov broj varira od veličine oštećenog područja. Tijekom vremena oni će srasti za deblo i preuzeti njegovu funkciju na mjestu oštećenja. Iskusni voćari koriste tehniku presađivanja kore na ranu. Kora se uzima s grane koju odrežemo u rezidbi.

Sitni glodavci mogu oštetiti korijen i zbog toga propada cijela voćka. U slučaju da je ostalo do 20 posto korijena, pokušava se tijekom proljeća intenzivirati njegov rast. Obavlja se lagano podrivanje i dodavanje stimulatora, gnojiva bogata fosforom koji potiče rast korijena i ukorjenjivanje. Može se dodati i pepeo drveta. Zemlja se dobro pritisne kako bi voćka imala što bolji oslonac. Obavi se jača rezidba krošnje, postavlja kolac uz stablo i priveže. Što je stablo mlađe, veća je mogućnost da preživi.


Tagovi

Oštećenja debla Štete na voćkama Štete od divljih životinja Rana na stablu Divlje životinje Šteta u voćnjaku Kalemljenje na most


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gudovcu živo na proljetnom sajmu. Jedni kažu da je skupo, dok drugi troše bez pitanja. Jedni su sretni s ovim terminom dok neki trgovci smatraju da treba biti ranije, prije sjetve. Kako god, i u ovom formatu od četiri dana, posjetitelja n... Više [+]