• Zaštita voćnjaka
  • 02.03.2011.

Štete i zaštita od mraza u voćarstvu

Sponzorirani članak - Plodovi zemlje

  • 14.534
  • 702
  • 0

Svjedoci smo da uslijed klimatskih promjena uvjeti za uzgoj niti jedne vegetacijske sezone nisu isti te da su zadnji niz godina naročito velike štete od niskih temperatura i mraza zabilježene u mnogim nasadima marelice, breskve i jabuke.

Jabuka kao naša najzastupljenija voćna vrsta u kontinentalnom uzgoju može podnijeti vrlo niske temperature u toku zimskog mirovanja (-280C ), međutim na kraju i početku vegetacije osjetljivost vegetativnih organa na niske temperature je znatno veća i moguće su pozebe (osobito kod mladih voćaka). Za voćke su opasne situacije kada potkraj zimskog mirovanja nastupi zatopljenje, a potom ponovno zahladnjenje. Za jabuku su u doba bubrenja cvatnih pupova opasne niske temperature ( -3 do -5oC) ovisno o duljini trajanja hladnoće, a za vrijeme fenofaze crvenih glavica kada su cvatni pupovi već dijelom otvoreni osjetljivost na pozebu je još i veća. U punoj cvatnji niske temperature (do -2oC) su pogubne i slijede pozebe. Netom zametnuti plodovi mogu pozepsti već pri temperaturi od -1,7oC.

Kruška ne podnosi velike hladnoće, a prema niskim temperaturama vrlo su osjetljivi cvjetovi i netom zametnuti plodovi koji pozebu ovisno o sorti već uz -1,5oC . Cvjetovi i mladi plodovi dunje rijetko stradaju od proljetnih mrazeva budući da dunja cvate 10-15 dana iza kruške, ali ukoliko u cvatnji ipak dođe do niskih temperatura (-1oC) dolazi do pozebe i povrede sjemenskih zametaka. Mušmula zbog kasne cvatnje nije osjetljiva na proljetne mrazeve.
Šljiva je na niske temperature osjetljiva u fazi otvaranja pupova koji mogu pozepsti već pri temperaturama od -1,1oC, dok otvoreni cvjetni pupovi i mladi zametnuti plodovi pozebu na temp. od -0,50C. Osjetljivost na rane proljetne mrazeve jače je izražena kod nekih sorata, pa se tako sorta Stanley smatra osjetljivom sortom.

Na rane proljetne mrazeve osobito su osjetljive breskve i marelice. Blage zime s provocirajućim temperaturama značajno umanjuju otpornost na iznenadne niske zimske temperature. Takvi uvjeti mogu dovesti i do najveće štete - propadanje marelice (apopleksija). Osim proljetnih mrazeva i naglih izmjena temperatura učestaloj pojavi apopleksije marelica također pogoduje suša tijekom vegetacije ili pak pojava visokih podzemnih voda u kišnom razdoblju. Marelica je voćna vrsta koja podnosi niske zimske temperature,ali ne podnosi velika temperaturna kolebanja u kasnu zimu i rano proljeće,što je zadnjih godina sve češća pojava. Tek zametnuti plodovi marelice osjetljiviji su na pozebu od cvjetova (00C).

Općenito se može reći da su cvjetni pupovi najosjetljiviji organi na stablima voćaka te da ukoliko u vrijeme bubrenja cvatnih pupova i samoj cvatnji nastupe mrazevi i niske temperature dolazi do djelomičnog ili potpunog propadanja cvjetnih pupova i njegovih organa, a kao posljedica javljaju se manji ili nikakav urod.

Svakoga proljeća kada nastupi buđenje vegetacije i započnu kolati sokovi u pupovima mnogi voćari i vinogradari sa strepnjom prate agrometeorološke podatke te da li će se i u kojoj fazi razvoja vegetacije pojaviti mraz.
Iako je poznato da se podizanjem voćnjaka i vinograda pažljivo odabranom sortom, na pravilno izabranom položaju i ekspoziciji za određeno područje, rizik od mraza i niskih temperatura može svesti na minimum mnogi proizvođači to nisu bili u mogućnosti provesti pa su podigli nasade gdje su imali zemlju, na nepovoljnijim položajima.

Stoga su prisiljeni boriti se s niskim temperaturama i mrazom svim raspoloživim riješenjima (orošavanje,dimljenje,prekrivanje voćke,antistresni preparati).

Antistresni preparat Plant Antifrost Protector (PAP) štiti biljke od mraza i niskih temperature te suša i previsokih temperatura. Kao takav je unikatan proizvod na našem tržištu. Znanstvenici su uspjeli omogućiti zaštitu nasada od hladnoće i šteta od mraza u voćnjacima,vinogradima i povrtlarstvu.

Mehanizam djelovanja Plant Antifrost Protectora je vrlo jednostavan:Prvih 2-3 sata nakon primjene, PAP štiti biljku izvana i pomaže povećati otpornost biljke na štete od hladnoće.

Posebna formula PAP je pažljivo osmišljena kako bi mogla biti apsorbirana od strane lista i korijena biljke. Ako se primjeni na vrijeme,već unutar šest sati, moguće je postići da biljka sama pod djelovanjem Plant Antifrost Protectora proizvodi Antifrost bjelančevine (AFP) i Antifrost Amino kiseline (AAA) koje povećavaju njenu otpornost na hladnoću i štete od mraza. U kratkom vremenskom razdoblju, biljka će povećati intenzitet metabolizma. Osim povećane proizvodnje antifrost aminokiselina i proteina, hidroliza proteina će se usporiti te povećavati sadržaj šećera ,čiji se mehanizam zaštite biljke sastoji u povećanju udjela vezane vode i direktnog djelovanja na osjetljive stanične membrane koje su pod stresom od niskih temperatura.To će olakšati biljci da prebrodi period niskih temperatura bez za nju štetnih posljedica. Biljni Antifrost Protector pomaže biljkama privremeno do 15 dana po primjeni.

Plant Antifrost Protector (PAP) sadrži grupu Acidobacillus spp. bakterija koje su inače prirodni stanovnici tla.Te bakterije proizvode biološke proizvode ,a nusprodukti njihova metabolizma potiću biljku na proizvodnju vlastitih antifrost aminokiselina i proteina.

Prednosti korištenja Plant Antifrost Protector (PAP) su:

  • Poboljšana otpornost na vrućinu i sušu.
  • Otpornost na hladnoču i smrzavanje.
  • Reguliranje pH tla.
  • Fiksacija slobodnog dušika iz zraka.
  • Lakše usvajanje hranjiva osobito fosfora i mikroelemenata.
  • Otpornost na plamenjaču i pepelnicu,ostale patogene voća i povrća.
  • Bolja kvaliteta plodova

Preporučena primjena u voćarstvu: otopiti 500 g u 100 L vode. Poprskati po cijeloj biljci.
Za zaštitu od mraza i niskih temperatura primjeniti Plant Antifrost Protector bar dva dana prije nastupanja nepovoljnih uvjeta, najkasnije 6 sati prije.

Optimalno vrijeme za tretiranja
: početak kretanja vegetacije, rana cvatnja, poslije cvatnje,netom zametnuti plodovi.
Preporučena primjena u vinogradarstvu: primjeniti folijarno, otopiti 1kg u 250l vode i poprskati u obliku fine maglice.

Za zaštitu od mraza i niskih temperatura primjeniti Plant Antifrost Protector bar dva dana prije nastupanja nepovoljnih uvjeta, najkasnije 6 sati prije.

Plodovi zemlje d.o.o.

Zagreb,Dalmacija
tel: +385 (0)98 347 482
tel: +385 (0)99 3470 594
e-mail: info@plodovizemlje.hr
url: www.plodovizemlje.hr


Tagovi

Voćarstvo Zaštita voćnjaka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi