• Neretvanske lubenice
  • 26.07.2015. 07:05

Splavima prevoze lubenice do otkupnih stanica!

U dolini Neretve se odvija organizirana jematva branja lubenica. Marljivi voćari koriste svaki trenutak kako bi na svojim plantažama između kanala (jendeka) ubrali što više krupnih, zdravih i slatkih plodova te ih uputili u svijet i ponudili tržištu.

Foto: Nedjeljko Musulin i Slobodna Dalmacija
  • 797
  • 459
  • 0

Dok se ovih iznimno vrućih srpanjskih dana, kada se temperatura u termometru i u hladu penje do 39, 40 stupnjeva Celzijevih, u moru, rijekama i jezerima osvježava na tisuće kupača, u dolini Neretve se odvija organizirana jematva branja lubenica gdje marljivi voćari koriste svaki trenutak kako bi na svojim plantažama što više ubrali tih krupnih, zdravih i slatkih plodova te ih transportirali do prve otkupne stanice, ponudili širem tržištu i tako istog dana bili svježi u supermarketima i na stolovima potrošača diljem Dalmacije i Hrvatske.

Čini se kako je cijela Neretva na nogama - odrasli i djeca, staro i mlado, dakako i školarci i studenti, gdjegdje i skupne turista te da su se svi uhvatili za jedno veslo, da bi u zajedničkoj akciji, žaru i zanosu priveli kraju berbu rekordnog uroda lubenica, kažu, ipak rijetko viđenog u tom kraju Lijepe naše, dijelu Dubrovačko-neretvanske županije. Kao da im ne škodi ni miris paljevine što ga u dolinu Neretve donosi i maestral s opožarenih predjela iz okruženja.

Privodi se kraju berba rekordnog uroda lubenica

Splavi istiskuju prijevoz lubenica lađama na vesla.

"Ako se lubenice ranije posade, prije će doći za branje. One se ne beru samo odjedanput, nego u više navrata, najmanje u dva do tri puta u sezoni kako sazrijevaju, uostalom kao i neke vrste povrća poput rajčica, paprika, krumpira, mahuna. Eno, ona je vriježa gotovo suha, ali su peteljke lubenica zelene, svježe. Ima nekoliko načina kako se utvrđuje je li lubenica zrela, a neki od njih su - kucanjem u vanjsku koru neraskrižene lubenice.

Ako unutra jeca, zvoni, onda je zrela. Zatim se lubenica prisloni uhu, dobro se stisne rukama te ako pucketa - zrela je. No, ovogodišnje lubenice su u dolini Neretve gotovo sve krupne, teške, te se na ruke utovaraju u lađe, trupe, čamce i sanduke na splavima jer se do većine plantaža ne može doći nikakvim drugim prijevoznim sredstvom (automobilom, kamionom, traktorom s prikolicom), osim plovila i helikoptera", kaže Nikica Bjeliš, a mladi berač Samson dodaje:

Neretvanska lubenica

Plodno zemljište doprinosi kvaliteti

"Ako su lubenice teže od 10 kilograma, nije ih lako prebaciti preko ruke, kako se to odavno radi u Neretvanskoj dolini. Ali nam je ovo bolje od ikakve teretane!". Mate Kaleb ističe: "Samo na plantažama u dolini Neretve, gdje je nekada bilo močvarno tlo, sada se uzgajaju lubenice na više od 30 hektara. Naime, plantaže su teško pristupačne jer su na svojevrsnim otočićima obrubljenim iskopanim kanalima tijekom melioracije, ali su lubenice visoke kvalitete. Tu je našla pravo mjesto gdje ima puno vlage, rose u jutarnjim satima tijekom ljeta, a poslijepodne zapuše i maestral. Uz to je plodno zemljište. Dakle, ima sve što je potrebno za uzgoj te biljke."

Zapravo, u vrijeme melioracije močvarnih predjela Neretve, bagerima su kopani kanali odnosno jendeci (jendek - rov, prokop, šanac, jarak) između kojih je na prostorima ostavljena zemlja poput brežuljaka, brdašaca oivičena šašom. Riječ je o brdašcima humusa koja su poslije izravnata te su njihove površine prilagođene za uzgoj različitih poljoprivrednih kultura, uglavnom povrća i voća. To objašnjava Neven Mataga, dodajući:

Obilje sunca, blaga klima, vlaga i rosa, humus

"Na tim brdašcima odnosno malim otocima prepunima humusa, između kanala, prvotno sam sadio i uzgajao različito povrće poput mrkve, salate, blitve, kupusa, mahunarki, krumpira. Nikad mi nije bila potrebna gnojidba, a svi su proizvodi imali ekološke karakteristike. I urod je svake godine bio neočekivano dobar, kao malo gdje. U blizini je bilo dostatno vode pa nije bilo problema niti sa zalijevanjem, ali se do tih naših malih plantaža na otočićima između jendeka dolazilo isključivo lađama, trupom na vesla; poslije i motornim čamcima, motornim lađama. Eto, to daje posebnost našim poljoprivrednim proizvodima u dolini Neretve - taj humus, blaga mediteranska klima, a tijekom sušnog ljeta vlaga, rosa, obilje sunca.

Prijevoz lubenica do otkupnih stanica

Lađama do otkupnih stanica?

Ovo je zdrava zemlja koju i ne treba toliko gnojiti. Samo je sada problem kako s plantaža na tim našim otočićima do otkupnih stanica izvući tolike lubenice, bez mladih, snažnih, zdravih ljudi, jer je to iznimno zahtjevan posao. Ali ni za nas to nije veliki problem jer smo ovdje gotovo svi mladi, snažni i vješti u prijevozu lađama, trupama, čamcima na vesla. Doduše, neki su naši poljoprivredni proizvođači u dolini Neretve osuvremenili prijevoz proizvoda čamcima i lađama jer su umjesto vesala i snage veslača na ta plovila ugradili motore. Mnogi, dakako, koriste i splavi na kojima u sanducima mogu prevoziti i više od 20 tona lubenica", dok Petar Bjeliš zaključuje:

"Ni tu nema nikakvih problema, lako smo se snašli. Na splavi smo postavili velike sanduke u koje može stati više lubenica te inih poljoprivrednih proizvoda, odnosno tereta, nego u lađu, čamac, tim više što se splavi pokreću snagom motora. Tako teške lubenice više ne prebacujemo preko ruku, pa nam je sada znatno lakše uvođenjem splavi u transport, a to nam znatno ubrzava i pojeftinjuje posao. Splavi zamjenjuju i manje radne snage. Dakle, tijekom ovogodišnje sezone smo u prijevoz lubenica prvi put uključili splavi od plantaža do otkupnih stanica, čime smo svi zadovoljni."

Splavi zamjenjuju i radnu snagu

Splavima olakšali prijevoz plodova

Mnogi Neretljani, oni u poodmaklim godinama, komentiraju kako bi svim poljoprivrednim proizvođačima u berbi plodova i njihovu transportu do otkupnih stanica bilo lakše, jednostavnije da je Stanko Parmać sa svojim suradnicima u dolini Neretve do kraja uspio realizirati davno započeti projekt na pretvaranju cijelog kompleksa močvarnog područja u plodno tlo poput hrvatske Kalifornije. Tako razmišlja i Mate Kaleb, umirovljenik, za kojega kažu kako je još kao mladi Neretljanin, sudjelovao u realizaciji Parmaćeva projekta na isušivanju močvarnog područja u Neretvanskoj dolini - u smjeru od Grada Opuzena do ušća rijeke Neretve odnosno do mora.

"U tom je dijelu odrađen iznimno velik dio posla, tim više što je ovo područje smatrano i ocijenjeno neprohodnom močvarom. Nakon što su u zemlju stavljeni mladi nasadi mandarina, trebalo je postaviti pumpne stanice i dovesti tekuću vodu na plantaže. Bilo je predviđeno postaviti neusporedivo veće table plantaža, nego što danas izgledaju, kanalizirati cijelo tlo, odnosno urediti sustav kanala", doznajemo od Mate Kaleba.

Svi kažu kako je danas bageriranje zabranjeno u močvari doline Neretve. Zato će se, tvrde Neretljani, teško moći eventualno pokrenuti nastavak i završetak davno započete melioracije u tom podneblju, makar se plantaže voća i povrća u tom podneblju Dubrovačko-neretvanske županije obrađuju i više od 100 godina. Neki od njih vole reći kako je razlika u prijevozu lubenica odnosno voća, povrća te inih proizvoda u tome što su vesla na lađama i čamcima, kao i snaga te vještina veslača, zamijenjena snagom motora.

Bageriranje danas zabranjeno u Neretvanskoj dolini?!

Otkupna stanica u Opuzenu

"U Neretvanskoj dolini je prije bilo teže i gore za poljoprivredne proizvođače, bar što se pak tiče prijevoza uroda voća od plantaža do otkupnih stanica, nego danas. Sve plodove su morali izvlačiti (i izvući) lađama i trupama na vesla te snagom ljudi što im je bilo dodatno opterećenje. Jer ni jedno motorno vozilo, poput kamiona, traktora s prikolicama, automobila, nije moglo doći do svake table, tim više što nisu podignuti ni mostovi preko prokopanih kanala, odnosno jendeka. A mostovi nisu izgrađeni jer bi, vjerojatno, bili zaprekom lađama, trupama, čamcima pri transportiranju poljoprivrednih plodova i poljoprivrednog repromaterijala, a danas i turistima koji krstare Neretvanskom dolinom razgledavajući njezine ljepote, prirodne znamenitosti i kulturno-povijesne spomenike", ističe Damir Deak, direktor privatne tvrtke Kor Neretva u Gradu Opuzenu.

Ne boje se grčke konkurencije

Neretvanski voćari u šali kažu kako je proizvodnja lubenica u njihovu kraju opet u modi, a dodatno ih ohrabruju i ocjene te izjave stručnjaka kako su ovogodišnje odlične kvalitete. Zato proizvođači ne strahuju ni od moguće grčke konkurencije na tržištu, a sve govori kako su itekako zadovoljni berbom toga voća, posebice opuzenski poljoprivrednici kojima se smiješi rekordan urod.

Splavi potiskuju prijevoz lađama

"Zadovoljni smo količinom i kvalitetom lubenica, iako im je cijena s početnih 1,80 za kilogram pala na 1,40 kune po kilogramu. Inače, s prosjekom od 1,50 kuna po kilogramu pokušat ćemo pokriti sve troškove, čak i zaraditi", računa Mijodrag Karidžija iz Opuzena, ističući: "Zadovoljstvo neretvanskih voćara i povrćara je još veće kada se zna kako su u dolini Neretve ove godine dobro rodile i dinje, tikvice, rajčice, paprike, patlidžani iz plasteničkog uzgoja, pa se i muke lakše mogu podnositi, ali ne i zaboraviti. Nakon lanjske godine kada su se lubenice, uslijed lošeg vremena, loše prodavale, a naši trgovci im dodatno kvarili posao uvozom jeftinih nekvalitetnih albanskih, grčkih i makedonskih, neretvanski poljoprivredni voćari ove godine doista ne strahuju, primjerice od grčke konkurencije. Uslijed krize i neostvarenog platnog prometa s Grčkom, trgovci baš i ne žele riskirati. No, obilje sunca i vode u dolini Neretve su učinili svoje pa je neretvanska lubenica ove godine i puno kvalitetnija, popularnija i traženija na tržištu."

Neretvanska lubenica ove godine kvalitetnija, popularnija i traženija na tržištu

Tvrde kako je prijevoz lubenica te inog voća i povrća na splavima znatno brži i racionalniji, u odnosu na onaj lađama, trupama, čamcima, jer na svakom od njih u posebnim kartonskim kutijama ili sanducima na paletama odjedanput može stati oko 20 tona lubenica?! Vremešniji neretvanski težaci se sjećaju i lancanja lađa niz i uz Neretvu, Crnu rijeku, te i o tom iznimno teškom poslu pričaju svojim potomcima, iako je to danas prošlost. A neretvansku lađu, praznu ili punu, lancali, potezali su pomoću konopa muškarci i žene.

Lubenica teška 16 kilograma!

Inače, i u danima potkraj ovogodišnjeg srpnja su u Neretvanskoj dolini najzaposleniji vlasnici OPG-ova, plantaža, berači voća i vozači, odnosno gondolijeri. Ipak je najteže onima koji lubenice, teške od 8, 10 do 16 kilograma, do prijevoznog sredstva prebacuju rukama, baš kako su to nekoć radili njihovi preci. Taj posao isključivo obavljaju mladi i srednjovječni ljudi, zdravi i snažni, među kojima se ističu i razvijeni veslači, stasiti Neretljani, dok oni nejači beru pazeći i na to kako bi na svakoj lubenici bila peteljka, ubranoj gotovo i na sprženoj vriježi od srpanjske žege.

Bere se 600 tona lubenica dnevno

Rekoše nam kako se u Neretvanskoj dolini dnevno ubere oko 600 tona lubenica, baš onoliko koliko se istog dana proda. Vlasnici plantaža ističu kako je do sada ubrano 10-ak tisuća tona tog voća, dok će se preostale lubenice ubrati za nekoliko dana, vjerojatno do kraja srpnja. Tako se, očito, ovosezonska berba lubenica u dolini Neretve bliži kraju, a biti će zapamćena po rekordnom urodu i odličnoj kvaliteti. Neretvanskim poljoprivrednicima je također drago što potrošnju njihovih lubenica potiču nutricionisti ističući njezine prednosti za zdravlje ljudi. Dodaju kako je riječ o voću koje se isključivo konzumira sirovo pa se tako čuvaju svi njegovi unutarnji elementi. Voćari u Neretvi naglašavaju kako je proizvodnja lubenica na drugom mjestu prema zastupljenosti poljoprivrednih kultura, dakako odmah nakon uzgoja mandarina.

65% uroda domaće lubenice u Neretvi

Neretvanske lubenice spremne za tržište

Međutim, računaju se kako ove godine pod lubenicama imaju 250 hektara zemljišta te da će se ukupni urod toga voća kretati između 11 i 14 tisuća tona, čime također izražavaju zadovoljstvo. Kao da su zadovoljni i otkupnom cijenom iako je, opetujmo, s početnih 1,80 pala na sadašnjih 1,40 kunu za kilogram, dok je prodajna cijena kilograma tog istog proizvoda primjerice u prodavaonicama u Zagrebu 2,5 kune. Napominju kako su lubenice sadili na izmaku zime i pragu proljeća, točnije početkom travnja te da im je berba počela krajem lipnja ove godine. Mnogi od njih vole reći kako je riječ o prilično brzoj proizvodnji voća, posebice tijekom ovogodišnje sezone zahvaljujući mnoštvu sunčanih dana odnosno obilju prirodne sunčeve topline, te blagoj mediteranskoj klimi u Neretvanskoj dolini koja je s juga, istoka i sjevera zagrljena brdima, a s jugozapadnog dijela morem.

Na jednom hektaru 2.500 sadnica

Baš od poljoprivrednih proizvođača doznajemo kako se na pripremljenom zemljištu, veličine jednog hektara, sadi oko 2.500 mladih sadnica odnosno biljaka, od kojih ranije sorte daju između 40 do 60 tona lubenica, a one kasnije čak 60 do 90 tona. No to ističu i u tvrtki AgroFrucrtus iz Grada Opuzena. Tu smo također doznali kako je ove godine u Hrvatskoj lubenicama zasađeno ukupno 450 hektara zemljišta na kojem će se proizvesti oko 20 tisuća tona tog voća, od čega se samo na proizvodnju u Neretvanskoj dolini odnosi oko 65%. Sve govori kako se iz godine u godinu konstantno povećava proizvodnja lubenica, baš kao i kvaliteta tog voća, pa se ne treba čuditi činjenici što se ono, kao takvo, sve više prepoznaje na tržištu te što se sve više konzumira. Tomu je uvelike pridonijela i ovogodišnja sezona koja je bila iznimno pogodna za proizvodnju lubenica u Neretvi.

Tovarenje lubenica

450 hektara pod lubenicom u Hrvatskoj

I tijekom ovogodišnje sezone lubenica stariji Neretljani su se prisjetili priča svojih predaka o izgledu tog krajobraza još u godinama prije minulog stoljeća kada je dolina Neretve bila samo močvara. Zatim je, zapisano je, pokrenuta njezina melioracija i regulacija rijeke, koja još nije u cijelosti dovršena. Dakako, mnogi od njih u sustavu melioracijskih zahvata ističu zasluge Stanka Parmaća, generalnog direktora bivšeg PIK-a Neretva, za sektor Opuzen-ušće Neretve. Tako je Parmać, ističu, močvaru Neretvanske doline pretvorio u plodno tlo, što su Neretljani poslije nazvali biserom malog Nila. Ujedno upozoravaju i na činjenicu kako tim zamahom nije završena melioracija doline iako je proteklo gotovo 313 godina otkako je načeto pitanje za rješavanje tog problema iznimno značajnog ne samo za poljoprivredu i promet, nego i ine gospodarske djelatnosti tog podneblja, kao i življenje ljudi u njemu.

Domaća proizvodnja na 20 tisuća tona

Naime, upućeni kažu kako se problem melioracije Neretvanske doline proteže stoljećima i traje do danas. Napominju kako je tijekom povijesti to područje istodobno pratio i problem regulacije rijeke Neretve, uslijed čega su također strahovale gotovo sve generacije poljoprivrednika, težaka tog mediteranskog podneblja ne samo glede čestih poplava i uništavanja ljetine, nego i komaraca odnosno malarije. No kada će se u cijelosti riješiti problem melioracije ušća Neretve, regulacija te rijeke te plantaže očuvati od češćih poplava toga područja, mjerodavni ni danas ne mogu dati niti približan, a kamo li točan odgovor. Zato i na današnjim, ali i budućim pokoljenjima toga kraja ostaje iznimno značajna zadaća kako riješiti stoljetni problem na opće zadovoljstvo i životnu sreću svih žitelja Neretvanske doline. Jer, kada bi se napokon riješio problem melioracije cijelog močvarnog ruralnog prostora, kao i onaj vezan za regulaciju rijeke Neretve i njezinih pritoka, a najviše koristi bi imali žitelji tog dijela Dubrovačko-neretvanske županije. Dakako, tu dugoočekivanu korist bi itekako osjetilo i naše cjelokupno gospodarstvo Hrvatske.

Foto: Nedjeljko Musulin i Slobodna Dalmacija


Fotoprilog


Tagovi

Lubenice Neretvanska doline Splavi Prijevoz uroda Lađe Rekordan urod Melioracija Otkupna stanica Regulacija rijeke Organizirana jematva Berba lubenica Troškovi Repromaterijal Nikica Bjeliš Čamci Neven Mataga Mediteranska klima Gnojidba P

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berač može biti opasan i kad nije u pogonu... pazite se ljudi :)