Pretraga tekstova
Druga generacija je puno štetnija jer se hrani mesom, a ponekad i sjemenom ploda. Napadnuti plodovi prijevremeno padaju. Pored šljive uzrokuje štete na breskvi i marelici.
Savijači su najveći štetnici na voćkama. Voćari navode kako je jedan od najproblematičnijih štetnika upravo šljivin savijač (Cydia funebrana). S obzirom na štete koje rade, podijeljeni su u savijače pupa i lista te kožice ploda. Savijači lista i pupa pojavljuju se vrlo rano u proljeće, a već krajem ožujka i početkom travnja napadaju pupove, listove i cvjetove. Štetu čine grizući i zapredajući napadnute dijelove, a nerijetko listovi i izboji ostaju deformirani. Savijači pupa i lista napadaju gotovo sve voćke naših krajeva, a u njih se ubrajaju šljivin savijač pupova te crveni, zeleni i sivi savijači.
Šljivin savijač prezimljava kao gusjenica-ličinka ispod popucale kore stabla te u osnovi skeletnih grana. Šljivin savijač radi štete na plodovima. Plodovi su crvljivi i nisu za konzumnu upotrebu. Izaziva opadanje plodova i velike gubitke. Pored šljive uzrokuje štete na breskvi i marelici. Najčešće razvija do dvije generacije godišnje. Prva generacija počinje polaganjem jaja. Ženka prve generacije polaže jaja po precvjetavanju na tek formiranim plodićima ili lišću blizu plodova. Gusjenica prodire u plod, hrani se u njemu, a plod zaostaje u porastu i dobiva plavičastu boju i otpada. Na mjestu ubušivanja javlja se kapljica smole.
Druga generacija je puno štetnija jer se hrani mesom, a ponekad i sjemenom ploda. Napadnuti plodovi prijevremeno padaju. Ova generacija se javlja krajem lipnja ili početkom srpnja. Jaja polaže na plodove, a gusjenice se ubušavaju u odrasle plodove.
Tijekom zimskog prskanja može se uz bakarni oksiklorid tipa Fungohem i slično dodati bijelo (mineralno, parafinsko) ulje poput Galmina, koje će onemogućiti razvoj ličinke ili jaja u imaga budući da ovaj kukac u stadiju ličinke prezimljava u kori i ispod debljih grana. No, dosta jedinki preživi nakon što bijelo ulje prestane zbog djelovanja, najčešće zbog ispiranja padalinama pa je potrebno obaviti preventivnu i kurativnu zaštitu insekticidima u prvoj i drugoj generaciji ovog štetnika u vegetaciji. Kemijska zaštita u vegetaciji je nužna, a uspjeh se postiže i postavljanjem feromonskih klopki na stabla i u međuprostor redova.
Prva generacija se uspješno suzbija insekticidima poput Afinex, Grom, Karate Zeon, Proteus dok se druga generacija uspješno suzbija insekticidima Calypso i Decis. Decis je posebno značajan jer ima kontaktno i želučano insekticidno djelovanje.
Tagovi
Šljivin smotavac Uzgoj šljiva Štetnici Almir Junuzović Darko Milošević
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer opće poljoprivrede, radi na terenu, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/