Slatki kupinjak njihov je - medeni mjesec!

"Uložili smo novac u kupinjak, a onda nam se više od 80% vratilo kroz kapitalno ulaganje. To nas je povuklo da dalje ulažemo u kupnju traktora i druge mehanizacije, da si olakšamo rad i omogućimo primjenu suvremene tehnologije", počinje zanimljivu priču Dragan Radić, vlasnik OPG-a. Sada se uspješno bave uzgojem tog jagodičastog voća.

Dok nas vodi u nasad, sa puno žara govori kako su krenuli u tu proizvodnju koja, za razliku od ratarske, zahtijeva puno ručnog rada, osobito u vrijeme berbe, kada moraju angažirati i radnike koji im pomažu.

"Kupine uzgajamo ovdje na lokaciji zvanoj Bardan, nedaleko od obiteljske kuće u Vrbovi. To je prekrasna površina, blago nagnuta prema jugu, idealna za uzgoj kupina i drugog voća jer je nasad cijeli dan obasjan suncem, prozračan je i uz gnojidbu prirodnim stajnjakom i primjenom integrirane zaštite dobivamo izvrsne plodove sa prirodnim skladom okusa i mirisa", priča Dragan. Sada je kupinjak u punom rodu.

Nažalost, ove godine jaka tuča umanjila je prinos sočnih plodova za oko 30%, oštetila je dosta i sam nasad, ali ipak bila je solidna berba.

Kupinovo vino, sirupi, likeri, džemovi

Radići plodove kupine prodaju u svježem stanju, najviše na kućnom pragu. Pogodno im je to što se nalaze uz frekventnu županijsku cestu Nova Gradiška - Slavonski Brod pa se mnogi kupci, koji su prepoznali kvalitetu njihovih plodova, zaustavljaju i kupuju. Dio svježe kupine prodaju i na novogradiškoj tržnici. Druge proizvode izlažu i prodaju i na sajmovima.

"Shvatili smo da se ne može živjeti samo od prodaje plodova pa smo se specijalizirali u proizvodnji kupinova vina koje spada u grupu teških, tzv. medicinskih vina. Zbog svog sastava: kiselina, šećera, minerala, antioksidansa, visoke koncentracije željeza i drugih korisnih sastojaka, pogodno je za slabokrvne, rekonvalescente te starije osobe.

Nedavno smo na 11. međunarodnom sajmu voćarstva u Donjem Kraljevcu u ocjenjivanju voćnih vina dobili srebrnu plaketu, što je dokaz da smo svladali tehnologiju proizvodnje, pa nas kupci prepoznaju i po kvalitetnim vinima", kaže Dragan.

Dodaje da su proširili paletu proizvoda pa kupine prerađuju i u džemove, sirupe, sokove, voćne rakije i odličan liker, planiraju i čajeve. Dosta pozornosti posvećuju ambalaži, pakiraju isključivo u staklene boce, ove godine izradili su i specijalne drvene kutije za transport, a nastoje i vizualnim rješenjima etiketa privući kupce.

Bespovratno dobili 15 tisuća eura

Radići su među prvim malim obiteljskim gospodarstvima na novogradiškom području koji su na prvom natječaju za podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", Programa ruralnog razvoja, dobili bespovratnih 15 tisuća eura za svoj poslovni plan. Riječ je o financijskoj pomoći Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

"Mi smo pola tog iznosa koji smo dobili avansno već uložili u proširenje i modernizaciju svom malog gospodarstva. Kupili smo malčer zahvata 2 metra i 1.300 trogodišnjih sadnica poljske aronije koje smo posadili na površini od pola hektara uz kupinjak.

Posadili smo ih na razmak 4 metra red od reda i 1,5 metara u redu", objašnjava nam Dragan i pokazuje taj novi nasad od kojeg za nekoliko godina očekuje solidne urode i prihode. Plodove aronije planiraju prodavati u svježem stanju te ih sušiti za čajeve i prerađivati u sokove, čime će upotpuniti paletu svojih proizvoda.

Mikoriza povećava prinose i kvalitetu plodova

Ovog poljoprivrednika zanimaju i nove tehnologije čijom primjenom bi mogao ostvariti veće prinose po jedinici površine i kvalitetnije plodove. Zato je prije tri godine sa Poljakom Robertom Slezakom, vlasnikom tvrtke Bio-budućnost, napravio manji pokus sa mikorizom korijena kupina. Taj Poljak, koji od 2002. godine živi u Zagrebu, o mikorizi, među ostalim kaže:

"Mikoriza spada među najbolja rješenja prirode za poboljšanje vegetacije i zdravlja biljaka. Riječ mikoriza u doslovnom prijevodu znači gljivino korijenje. Mikoriza je simbioza korijena i micelija mikoriznih gljiva koja pojačava prehranu bilja. Tako gljive imaju idealne uvjete za rast sa stalnom zalihom ugljikohidrata od biljaka, dok zauzvrat gljive opskrbljuju biljku fosforima i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla te povećavaju površinu za uzimanje vode.

Gljive, isto tako, luče hormone rasta koji potiču korijenje na rast i grananje, enzime koji omogućavaju uzimanje minerala iz organskih oblika i proizvode antibiotike koji mogu pomoći u zaštiti biljke od patogenih gljiva i bakterija u tlu. Mikoriza štiti biljke od teških metala i soli. U mikoriznoj simbiozi sa specifičnim gljivama koegzistira većina biljaka koje nastanjuju kopneni ekosustav."

Žele izgraditi kušaonicu vina i drugih proizvoda

Radići će dio drugu ratu novca koji su dobili kroz podmjeru 6.3. utrošiti upravo u mikorizu korijena, jer su se na svojim pokusima uvjerili koliko ta mjera doprinosi razvoju korjenova sustava i biljaka u cjelosti, a što se i te kako odražava na bolje prinose i kvalitetnije plodove. Dio novca će potrošiti za sustav za navodnjavanje koji će postaviti na cijelom nasadu kupina i aronije. Imaju i nešto jagoda mjesečarki, koje također dobro prodaju u vrijeme sezone. Dragan kaže da taj drugi dio moraju sami isfinancirati, a kada završe projekt dobit će novac.

Dok prolazimo kroz dvorište, domaćin nam objašnjava kako najveći dio posla, dakle sve ono što mogu, obavljaju sami. Primjerice, sam je izradio oko 600 komada betonskih stupova koji sada nose žičanu armaturu u kupinjaku, što je i te kako velika investicija. Ulaganja u podizanje nasada aronije bit će, barem što se toga tiče, puno manja, jer to voće ne zahtijeva armaturu i takva dodatna ulaganja.

Anita i Dragan bi proširili površine pod intenzivnim nasadima, kupili bi još zemlje koje ima u blizini, pomalo je i zapuštena, ali vlasnici se ne odlučuju na prodaju. Ova mlada i ambiciozna obitelj sa dvoje djece Luka (9) i Ana (4), a s radošću očekuju i treću prinovu, puna je planova. Velika Draganova želja je da sagraditi novu kuću, a ovu u kojoj sada žive prenamjeniti u kušaonicu vina, voćnih vina i svih drugih proizvoda. Nadaju se da će seoski turizam zaživjeti i na tim prostorima Slavonije.

Planova i želja je puno, ali kako to ostvariti u ovim vremenima nepovoljnih i skupih kredita. OPG Radić član je LAG-a zapadna Slavonija, ali i Zadruge za etično financiranje koja osniva Etičnu banku. Nadaju se, kako je to i predviđeno, da će one uvelike pridonijeti i razvoju poljoprivrede kreditiranjem pod puno povoljnijim uvjetima od sadašnjih poslovnih banaka.

Uzdaju se i u Etičnu banku i ZEF

U pripremi je odobrenje Hrvatske narodne banke za izdavanje licence Etičnoj banci, čiji je stopostotni vlasnik Zadruga za etično financiranje (ZEF). Ova nova bankarska ustanova počet će s radom u drugom kvartalu sljedeće godine, doznajemo od Đure Ružičića, direktora regije Zadruge za etično financiranje kojeg smo zatekli na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Radić.

"Kada smo kod ulaganja Etična banka financirat će održivu poljoprivredu, proizvodne i prerađivačke djelatnosti, energetiku, ekološke projekte, informatičke usluge, inovacije i nove tehnologije, socijalno poduzetništvo, civilni sektor, poduzetnike početnike. Imamo 13 sekcija i nastojat ćemo iskoristiti što više novca iz fondova EU.

Jedna od prednosti Etične banke su niske kamatne stope - do 4%", a za poljoprivredu će to biti ispod 2%, sa tendencijom smanjivanja kako banka bude jačala", istaknuo je, među ostalim, direktor Ružičić. Dodao je da će Zadruga i Etična banka raditi na projektu ostvarenju projekta Zelena i plava Hrvatska, na umrežavanju svojih članova koji bi dio roba i usluga kupovali jedni od drugih i tako rješavali dio prodaje.

Dragan vjeruje da bi upravo ZEF i Etična banka mogli biti snažna potpora poljoprivrednicima u ostvarenju njihovih planova proširenja i modernizacije proizvodnje, ali i u plasmanu na tržište. Nadaju se i ostvarenju drugih mjera Programa ruralnog razvoja za koje se žele natjecati kada u potpunosti završe ulaganja iz podmjere 6.3.1.

Fotografije: Vjekoslav Hudolin i arhiva OPG Radić