• Uzgoj lješnjaka
  • 04.11.2013. 07:06

Sigurna orašasta alternativa - lješnjak

Jesu li lješnjaci alternativa uobičajenim ratarskim kulturama koje kod nas nemaju osigurano tržište, a ni cijenu?

Foto: freepik.com
  • 7.773
  • 495
  • 0

Lješnjak od davnina raste na područjima Europe i Azije u pojasu umjerene klime. Ova grmolika biljka doseže i osam metara visine, a plod, orašasto voće lješnjaka, sazrijeva u malim grozdovima. Lješnjak kao hobi, postao je pravi posao. Na plantaži obitelji Vujnović iz Petrinje, u jeku je berba plodova, na ukupno 10 ha površine. Od 6.500 stabala, dobit će prinos od 4 tone ekološki uzgojenog lješnjaka, koje prodaju na kućnom pragu.

Mnogi su ih od uzgoja lješnjaka odgovarali, jer na Banovini lješnjak raste u šikarama, no ova priča je potpuno drugačija. Uz tradicionalne kulture kao što su kukuruz i pšenica, u njihovom kraju se nitko nije usudio saditi lješnjake. Krenuli su s berbom, a urod je vrlo dobar - s obzirom na sušu, pa će biti još zadovoljniji na kraju berbe. Tri godine je u prosjeku dovoljno kako bi nasad vratio uloženo, a ulog je kažu, bio i do 100 000kn za početni nasad, od nule. No, kažu ljudi da je to idealna kultura, uz pogodno tlo i puno rada, ne može se pogriješiti.

Samo 5% lješnjaka proizvodimo za svoje potrebe, a ostatak naravno - uvozimo, i unatoč tome što to nije zahtjevna kultura. Za početak je dovoljan 1 ha zemlje, no problem s ovdašnjim poljoprivrednicima je što, iako su zainteresirani za uzgoj, ulog bi htjeli vratiti odmah pa neće riskirati. Tako ostajemo na pšenici i kukuruzu, jer tko ne riskira, ne profitira. Autohtoni Istarski duguljasti bijeli i rimski lješnjak koji služi kao oprašivač, najpodobnije su vrste za naše krajeve.

Dok su nasadi mladi, berba se može odvijati ručno, no uskoro će trebati uložiti i u mehanizaciju, kažu uzgajivači. Subvencije ipak stižu na vrijeme, a planiraju i širiti proizvodnju jer u lješnjaku vide budućnost. Sve njihove parcele na Banovini su usitnjene, a postupnom kupnjom, njihovo zemljište je počelo okrupnjavati. Sadnice su, kažu, bile 12 kn, grad ih je subvencionirao s 3 kn po sadnici, županija sa 6 kn, a Agencija redovno isplaćuje 2.500 kn/ha. Sada prelaze na ekološku proizvodnju pa je poticaj i veći, oko 5000 kn/ha. Dovoljno je novca za prihranu, rezidbu, zaštitu, ali im je potrebno skladište i sušara, kao i mnogim proizvođačima. Da ih je više, priznaju, bilo bi lakše, jer kroz udruživanje, sve to je moguće postići.

PP Orahovica je primjer uspješnog povlačenja novca iz IPARD-a za mehanizaciju, opremu i povećanje kapaciteta prerade lješnjaka. Otkupit će i lješnjak od 20-ak kooperanata, a lješnjaci su u Hrvatskoj jako dobre kvalitete. Doradu lješnjaka u finalni proizvod PP Orahovica radI u novom postrojenju za sortiranje. Lješnjak koji prođe tu fazu sortiranja, zadovoljava najviše svjetske standarde konditorske industrije, primjerice Ferrera Rocher, koji ima najviše standarde i vodeći je prerađivač lješnjaka na svijetu. Zbog iznimne kvalitete, za svoj proizvod imaju sigurno tržište. Najveći dio završi na hrvatskim stolovima, no idu i u izvoz, za zemlje u okružju.

Kao zemlja, ne proizvodimo još dovoljno lješnjaka za svoje potrebe. Turska kao najveći izvoznik i proizvođač lješnjaka na svijetu, sigurno je jedan dio tržišta pronašla i kod nas, prvenstveno kod konditora, jer su zanimljivi za čokolade zbog lješnjaka koji su malog promjera, pa će on uvijek u nekoj mjeri biti uvežen. Lješnjak je jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura sa sigurnim tržištem, prihvatljivom stabilnom cijenom i pristojnom zaradom, samo je potrebno ono najteže - riskirati.

Foto: freepik.com


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.... Pročitaj više »

Tagovi

Lješnjak Alternativa Konditorska industrija Ferrero Rocher Uzgoj PP Orahovica

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi