Najbolja mjesta za uzgoj kivija su zone u kojima uspijevaju vinova loza i breskve, odnosno laka i dobro drenirana zemljišta, neutralne pH reakcije.
Iako pripada u tropsko voće koje najbolje uspijeva u toplijim krajevima, sa mnogo padalina i visokom vlagom zraka, postoje mnogi primjeri koji dokazuju to da je kivi moguće uzgajati i kod nas, odnosno u područjima sa kontinentalnom i umjereno-kontinentalnom klimom.
Stručnjaci kažu da kivi najbolje uspijeva u područjima pogodnim za uzgoj vinove loze i breskve, na lakim, vlažnim, ali također dobro dreniranim zemljištima, neutralne pH reakcije. Prema riječima Tanje Živković, diplomirane inženjerke voćarstva najznačajniji faktori koji utječu na uzgoj kivija su: padaline, vlažnost zraka, svjetlost, vjetar i kvaliteta i tip zemljišta.
Kivi ima relativno visoke zahtjeve kada je riječ o temperaturi potrebnoj za njegov uzgoj i plodonošenje. Kod nas on najbolje uspijeva u tipičnim vinogradarskim zonama, odnosno u toplijim krajevima. Međutim, u fazi punog mirovanja ova biljka može podnijeti niske temperature do -20 °C.
Najveću štetu kiviju mogu nanijeti proljetni mrazevi od kojih najčešće stradaju mladi lastari, a u rjeđim slučajevima i cvjetovi jer ova biljka cvjeta kasno. Kada je riječ o plodovima i listovima, za njih su opasniji rani jesenski mrazevi. Živković kaže da oštećenja mladih lastara nastaju već na temperaturama -2°C do -3°C. Da biljka ne bi izmrzla potrebno je poduzeti neke od mjera zaštite od niskih proljetnih temperatura, kao što su dimljenje, grijanje ili kišenje.
Drvo kivija sa plodovima
Da bi uspijevao i rađao, kiviju treba dosta padalina pravilno raspoređenih tijekom perioda vegetacije. Njegovi lastari brzo i bujno rastu, a za to zahtijevaju obilno i redovno zalijevanje. S druge strane, višak vlage nepovoljno utječe na razvoj stabla biljke. Vodeni talozi i snijeg takođe mogu biti korisni jer štite kivi od niskih temperatura i stvaraju rezerve vlage u zemljištu.
Živković upozorava da je pri sadnji i načinu uzgoja kivija važno voditi računa o iskorištenju svjetlosne energije koje ovisi o rasporedu voćaka i uzgojnim oblicima. Zato osobitu pažnju treba obratiti na određivanje načina uzgoja, ali i na razmak između biljaka jer je svjetlost za kivi vrlo značajna u periodu cvjetanja i oprašivanja.
Kada je riječ o zemljištu Tanja Živković tvrdi da kiviju najviše odgovaraju duboka i dobro drenirana zemljišta u koja koroken najlakše prodire. Visoka razina podzemne vode loše utječe na rast i razvoj kivija. Optimalna kvaliteta zemljišta postiže se dodavanjem stajnjaka, komposta i druge organske mase. Stručnjaci smatraju da za uspješan uzgoj voća u našim uvjetima u zemljištu mora biti bar 2-3% humusa. Idealna pH vrijednost zemljišta za uzgoj kivija je 6,5-7,0 jer ovoj biljci odgovara neutralna pH reakcija. Veći sadržaj aktivnog kreča (CaO) preko 10% može uzrokovati nastanak hloroze.
Inženjerka voćarstva Tanja Živković na kraju napominje da uzgajivačima kivija velike štete može nanijeti i vjetar. Topao vjetar pojačava isušivanje, tako da žbunovi kivija počinju venuti. To nepovoljno utječe na oprašivanje i rodnost kivija. Štetno djelovanje vjetra ovisi o jačini, pravcu i načinu puhanja, a problemi mogu nastati zato što su mladi lastari tanki, krti i nedovoljno srasli za starije drvo, pa ih vjetar lako odvaljuje ili lomi, a to znatno smanjuje rod i prinos ove voćarske kulture.
Foto: idaun / Pixabay, Olivia Loh / Flickr
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor