Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obrt Guranis
  • 04.12.2020. 08:00
  • Istarska, Vodnjan

Sandra Božac: Mali OPG-ovi su važan dio hrvatske poljoprivrede i to svi trebaju shvatiti

Žalosno je da uvozimo ono što možemo proizvesti sami, ne koristimo dovoljno poljoprivredne potencijale, a granu na kojoj sjedimo - turizam - pilimo, kaže Sandra Božac.

Foto: arhiva obitelji Božac
  • 1.205
  • 680
  • 0

Tko jednom kuša proizvode obitelji Božac, spravljene po recepturi naših baka, redovito se vraća po još. No, ne kaže to samo Sandra Božac već potvrđuju i brojni komentari kupaca poput "dok jedem vaš džem od dunje, imam osjećaj da mi je u rukama žuta, mirisna, slasna voćka“. 

A u poljoprivredi, potom i preradi, našli su se 2007. kada su, neplanirano, osnovali OPG. Turizmom su se, naime, počeli baviti 2004. Prvo su renovirali stoljetnu kuću za odmor oko koje su zasadili više vrsta aromatičnog bilja, pretežito lavandu i melisu.

"Bilje smo obrezivali i prvih godina nešto zadržali za sušenje, a ostalo bacali. Početkom 2007. došli smo na ideju prerade bilja u komercijalne svrhe jer je toga bilo puno već i od manjeg broja sadnica“, kažu Sandra i Mladen Božac, vlasnici obrta Guranis smještenog u Istri, nedaleko Vodnjana. Uskoro su na Stanciji Guran zasadili još sadnica i tako, vele, 'uletjeli' u poljoprivredu. "Kako bi ulje, čajeve i cvijet mogli plasirati na tržište morali smo otvoriti OPG“, pojašnjavaju.

Mladen uglavnom u polju dok je Sandra glavna u preradi

Na imanju na kojem je Sandra odrasla, supružnici žive unatrag gotovo dva desetljeća. Roditelji su se oduvijek bavili stočarstvom i poljoprivredom. Nakon udaje otišla je iz Gurana i radila u Puli različite poslove, a od 2008. ulazi u poduzetničke vode. Suprug je radio kod privatnika i kasnije u firmi Uljanik strojogradnja koja je svojim zatvaranjem bila početak kraja tog brodogradilišta. "U 44-oj godini našao se na prekretnici te nedugo zatim započinje novo poglavlje u životu“, opisuje Sandra na koju glasi obiteljski obrt.

Džemove radi po bakinoj recepturi 

Posvetili su se prilično zapuštenim voćkama njegovih roditelja u središnjoj Istri gdje je Mladen rođen. Usporedo s time posadili su veći broj stabala smokava u Guranu dok od četiri ranije posađene već naveliko ubiru plodove. "Osim smokava imamo šljive, dunje, breskve, marelice, a beremo i divlju oskorušu u šumi. U zadnje tri godine sadimo veće količine rajčice koje sušimo i pakiramo te moramo priznati da su kupci ovom ponudom oduševljeni“, nastavljaju članovi vrijedne obitelji.

Ove jeseni su po prvi puta zasadili 50 kg crvenog istarskog češnjaka. Inače, Mladen je najviše u polju, obrađuje zemlju, sadi nove nasade i ubire plodove, a Sandra se bavi preradom pa tako kuha džemove, pakira, a vodi i marketing.

Džemove radi po bakinoj recepturi

"Radim ih po recepturi naših baka, bez konzervansa i šećera, pa su pogodni za sve, bez obzira na zdravstveno stanje. Od ostalih proizvoda istakla bih začinsku sol sa sedam vrsta aromatskog bilja koje jelima daju posebnu notu. Začinske soli sve više osvajaju naše kuhinje, ali koriste se i u kozmetičke svrhe“, otkriva. 

Kaže da ne proizvode velike količine pa ne razmišljaju o izvozu, a ionako su njihovi kupci najvećim dijelom domaći. Prodaju na kućnom pragu, u suvenirnicama i na tržnicama.

"Za vlastite potrebe uzgajamo blitvu, kelj, salatu, luk, krumpir i ostalo povrće. Znamo što jedemo i to nam je izuzetno važno“, navodi. Nezadovoljna je zbog slabe podrške kako lokalne, tako i centralne vlasti, vezano za razne projekte i poticaje. Zadnjih godinu dana, dodaje, vidi se neki pomak za ona najmanja, mikro gospodarstva, no sve je to još uvijek na klimavim nogama.

Malim proizvođačima treba veća potpora

"Mi mali smo vrlo važan dio hrvatske poljoprivrede, svi bi to trebali shvatiti, i doista bi nam trebala veća potpora“, upozorava. Ipak, pohvaljuje rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi u kojoj njihova osoba za kontakt uvijek nađe vremena za pomoć i savjet.

Turizmom se bave od 2004., a ovu godinu najbolje je - zaboraviti 

Nastavlja da je 2020. godina takva da je treba što prije zaboraviti. Naravno, uvijek će biti tu u mislima, to je neizbježno, kao i drugi događaji koji su obilježili povijest. Obzirom da se osim poljoprivredom bave i turizmom, osjetili su značajne posljedice. Popunjenost smještajnih kapaciteta bila je na razini prošlogodišnje, no s neusporedivo većim troškovima jer se radilo o kraćim boravcima.

"Bilo je i dosta dodatnog angažmana radi čestih otkazivanja rezervacija. Osim toga, kupovna moć gostiju je niska pa je potrošnja bila zanemariva. Turistima na kućnom pragu ovo ljeto nismo gotovo ništa uspjeli prodati“, negoduje, ali govori da su se nekako prilagodili novonastaloj situaciji. Proizvode su uspjeli plasirati putem nekoliko web-shopova, društvenih mreža, organiziranjem dostave. "Sve to zahtijevalo je ulaganje dodatnog truda i financijskih sredstava“, ističe.

Dok se privatnike zatvara, državni i javni sektor dobiva božićnicu

Žali što nemamo industrije, što uvozimo ono što možemo proizvesti sami, ne koristimo dovoljno poljoprivredne potencijale, a granu na kojoj sjedimo - turizam - pilimo. Uvjerena je da Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj poduzetništva i poljoprivrede, ali treba mijenjati agrarnu politiku, a poduzetnike poticati maksimalno.

"Vlada ne pokazuje brigu za male poduzetnike. Mjere za očuvanje radnih mjesta su za pohvalu, ali nisu dovoljne. Svi imamo mjesečne fiksne troškove i o takvim stvarima nitko ne razmišlja“, osvrće se na probleme s kojima se susreću. "Radimo i snalazimo se najbolje što možemo jer smo svi mi mali u istom košu“, dodaje.  

Smatra da nije u redu da je ugostiteljima zabranjen rad dok su trgovački centri otvoreni. "Dok se privatnike zatvara, državni i javni sektor dobiva božićnicu. Nas stišću krediti i ovrhe i nitko nas ne pita kako ćemo isplivati. Neusporedivo je to, radila sam u državnoj službi pa znam iz prve ruke“, otkriva. Naglašava da nije isto kada se raspolaže vlastitim ili tuđim novcem te kako nije u redu da teret ove krize ne podnose svi jednako. Čini joj se da je kriza izazvana pandemijom samo vrh sante leda te se boji onoga što još uvijek nije isplivalo na površinu.

Poduzetnici su stup društva

Nadalje, uspoređuje dvije strukture, obitelj i državu. Ako otac sam donese neku bitnu odluku i provede je bez konzultacije s ostalim članovima obitelji, velika je vjerojatnost da će stvari krenuti po zlu. "Tako je i na nivou države - ako se odluke donose nesmotreno, bez da se pita sve kojih se one tiču, vrijeme će vjerojatno pokazati da to nije bio dobar način. A tada će biti kasno jer će šteta biti velika“, upozorava. Oni na vrhu moraju pažljivo osluškivati svaki segment gospodarstva, uvjerena je.

Uz uzgoj voća, bave se i njegovom preradom

Poduzetnici su stup svakog naprednog društva, oni pune državnu blagajnu i zato su osobito važni. "Treba više sluha za sposobne, ne za politički podobne. Resurse valja usmjeriti u ruralne krajeve, poticati proizvodnju i poljoprivredu, zadržati mlade u zemlji“, poručuje istarska poduzetnica te dodaje da će posljedice ove pandemije sigurno osjećati najmanje još sljedeće tri godine.

Ipak kaže da je zadovoljna što je pokrenula privatni posao jer smatra da su prepreke samo novi izazovi te da će iz svega što se događa izaći jači i bolji, u konačnici kao pobjednici.


Tagovi

Obrt Guranis Sandra Božac Mladen Božac Prerada Domaći džem Voće i povrće


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije