• Masline
  • 17.03.2021. 10:15

Sadnja maslina i na što sve treba pripaziti

Smatra se da sadnicu treba staviti u zemlju do korjenova vrata, odnosno da treba biti u zemlji do razine kao što je bila u vrećici i vazi. Koliko duboko saditi, ovisi o više čimbenika kao što su to sorta, tlo i položaj vjetra. 

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
  • 1.264
  • 96
  • 0

Na što sve treba pripaziti prilikom sadnje maslina? 

Prvo i najvažnije, piše Maslinar, je odabir sadnice i sorte. U hrvatskim rasadnicima i ove je godine bogat izbor kako jednogodišnjih tako i višegodišnjih, a najčešće se nude oblica, lastovka, istarska bjelica, levantinka, drobnica, leccino i pendolino.

U prometu se javljaju opremljene uskim žutim trakama, deklaracijama, na kojima su upisani osnovni podaci kao što su vrsta i sorta, starost, proizvođač itd. Pravilnik o rasadničkoj proizvodnji predvidio je da se u prometu nalazi zdrav i sortno čist materijal, a o tome svjedoči dodatna dokumentacija koja prati sadni materijal koju izdaju institucije koje nadziru proizvodnju.

Tako je Pravilnik predvidio i minimalnu veličinu pa za maslinu kaže da treba biti visoka minimalno 100 cm, a debljina u zoni korjenova vrata najmanje 10 mm. "Bolje je odabrati dvogodišnju veću, zreliju, čvršću koja je zadnju godinu ili bar zadnje mjesece vegetacije provela na otvorenom“, napominju njihovi stručnjaci. 

Vrste sadnica 

Dva su osnovna oblika mladih stabalaca, one ožiljene iz dijela grančice na stolu, u posudi (kontejneru) i one ožiljene na drugi način, iz sjemena, dijela grane, izdanak guka. 

One u kontejneru dolaze u promet stare oko dvije godine, a iznimno i mlađe, stare oko godinu dana. Sade se u jamu sa svim sadržajem do razine tla ili nešto niže. Sadnicu mlađu od godinu dana ne treba rezati (kratiti), dok onu do dvije godine treba prikratiti na visinu koju određujemo budućoj krošnji. Za većinu to je istodobno i rez na oblikovanje krošnje jer one već imaju prostrane grane.

S druge strane, ožiljene na drugi način danas su prava rijetkost, ali u malom gospodarstvu i za popunu starih maslinika one su sasvim dobre. Najčešći oblik je višegodišnji izdanak, odvaljen od panja sa žilama ili bez njih. Gornji dio (krošnja) odreže se dijelom ili sasvim, ovisno o donjem dijelu. Što je ovaj jači i bogatiji žilama, to se gornji dio manje reže. 

"Sadi se u jamu dijelom ili čitavo. Ako želimo nisko stablo, ostavlja se nad tlom desetak centimetara drva, a ako želimo srednje visoko, onda ostavljamo 50-60 cm drva. Ovoj stabljici nije potreban kolac za privez debla“, ističu. 

Pogodne sorte

Što se tiče odabira sorti, on je usko vezan s klimatskim i edafskim uvjetima kao što je tlo, voda, položaj, vjetrovi i drugo. Rizično je podizati novi nasad sa stranim, neprovjerenim sortama te je također pogrešno na škrtom i bezvodnom tlu saditi one koje traže vodu poput stolne sorte krupnog zrna i bujne krošnje, kao i one sitnog zrna (sitnica, pendolino i dr.). 

U prodaji se katkad javlja preslab, nježan materijal, nespreman za prilagodbu i početak života na stalnome sadnom mjestu. Jedan od razloga takvim pojavama jest i to što se maslinine još uvijek znatno više traže nego što je domaće rasadništvo u mogućnosti proizvesti. Neke od tih imaju standardnu visinu, ali su tanke i u uspravnom stanju održava ih tanki bambusov kolčić.   

Cijene su dosta raznolike i kreću se od 40 za višegodišnje, dok se jednogodišnje uglavnom mogu nabaviti po cijeni od 20 kuna.

Kako posaditi maslinu

Na desetak centimetara od mjesta na koje dolazi sadnica treba zabosti kolac i to na stranu glavnog vjetra (bura, jugo). Kolac treba trajati pet do šest godina tako da mora biti odeblji i impregniran, a može biti drven, od željeza, plastike ili betona. 

Na dno jame treba rasuti gnojivo, ovisno o veličini jame. Oko kolca treba nagrnuti zemlju u obliku stošca, a na humak položiti sadnicu, potom rasplesti žile i rasporediti ih uokrug niz stožac. Žile treba pokriti tankim slojem zemlje i dobro nagaziti. 

Uz rub jame treba rastresti zrelog stajskog gnoja ili njegov nadomjestak. Pokriti slojem zemlje, nagaziti, pognojiti, naliti obilno vode (barem 20 l). Zatrpati jamu do vrha, a oko sadnice učiniti plitku zdjelicu za hvatanje vode. Zavezati ju debelim vezom uz kolac u obliku osmice, ako je potrebno na više mjesta, da se stabljika ne iskrivi.

Stabljike se stavljaju u ranije iskopanu jamu. Ako je tlo pripremljeno strojem (rigolano), ona može biti i manjih dimenzija. Tako je za "lončanice" (masline u kontejneru) dovoljna veličina 40x40 cm, dok je za izdanke 80x80 cm. No, ako tlo nije rigolano, veličina se povećava i što je jama veća, uvjeti za razvoj stabla su povoljniji. Na većem dijelu maslinarskih terena kritična je dubina, a ne širina. Ako je sloj zemlje plitak, a matična podloga – kamen ploča, položena koso ili čak vodoravno, potrebno je razbiti ju strojem ili eksplozivom, da maslina može korijenjem prodrijeti u slojeve zemlje između kamena. 

Dubina sadnje

Ako se posadi preduboko, a pri tome je tlo teško i nepropusno, njezin porast je vrlo polagan. U težim slučajevima može se dogoditi da se mlada maslina naprosto uguši.

"Preduboko posađenoj mladoj maslini samo manji dio vode dopire do korijena“, upozoravaju.

Smatra se da sadnicu treba staviti u zemlju do korjenova vrata, odnosno da treba biti u zemlji do razine kao što je bila u vrećici i vazi. Koliko duboko saditi, ovisi o više čimbenika kao što su sorta, tlo i položaj vjetra. 

Sorte koje razvijaju slabiji i površinski korijen i pri tome bujnu krošnju, svakako bi trebalo saditi dublje od onih koje imaju dubinski korijen i slabiju krošnju. 

Gdje su udari vjetra jači, treba ići dublje nego tamo gdje je vjetar slabiji. Dakle, treba ju posaditi od pet do najviše dvadesetak centimetara dublje nego što je bila u vrećici ili vazi. 

Njega i zaštita 

Mladom stablu je baš kao malom djetetu potrebna stalna njega, a to znači česti obilazak i pregled. Tlo ispod sadnice treba održavati čistim, korov uništavati mehanički, a ne kemijskim sredstvima. Treba ju zalijevati redovito. Bolje s manje vode, a češće nego s više vode, a rjeđe. Ako na stablo djeluje više vjetrova (jugo, levanat), valja staviti nove kolce u tom smjeru. Stabalce ne forsirati na rast tretiranom gnojidbom. Gnojivo se rasipa ovršno, u krugu koji čini krošnja i zatrpava u tlu kopanjem. 

Kada je riječ o zaštiti, treba ju provoditi redovito. Bolesti su iste kao na odraslim stablima (paunovo oko), a isti su i lijekovi, no doza može biti nešto manja. 

Od štetnika je najopasniji jasminov moljac i razne pipe koje grizu ili brste lišće. 

Valja koristiti kombinirana sredstva, u prahu, tekućini i mehanička (ljepljive pojaseve), a u drugoj, najkasnije trećoj godini oblikovati krošnju rezom, ako to nije učinjeno u trenutku sadnje. Glavne grane treba razmaknuti i nagnuti na kut od 45 stupnjeva od tla nategom. 

"Ne rezati stablo, osim u slučaju vodopija koje remete zadani oblik krošnje i usporavaju rast glavnih grana", poručuju stručnjaci.


Tagovi

Sadnja masline Sorte Vrste sadnica Dubina sadnje Njega i zaštita


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Salata i mrkva su se dobrano zazelenile, a od zelja samo 3 zrna izašla i lijepo napreduju.