• Dunja
  • 09.10.2021. 09:00

Sadnja dunje: Pazite na prve jesenske mrazeve i redovno zalijevajte

Dunja je vrsta koja voli osunčane terene i južne strane. Preporučljivo je izbjegavati i vjetrovite terene. Zemlja, odnosno sadne rupe, pripremaju se već u jesen.

Foto: Depositphotos/frimufilms
  • 195
  • 12
  • 0

Nekada se u svakom dvorištu moglo vidjeti stablo dunje. Ova voćna vrsta bila je cijenjena od davnina zbog svojih plodova koji se mogu koristiti svježi ili prerađeni, a izuzetno su ljekoviti. Također je i medonosna. U periodu cvjetanja, pčele s jednog hektara njenog nasada, mogu sakupiti 20 kilograma meda.

Cvjeta kasno i na taj način izbjegava kasne mrazeve tijekom proljeća. Može se uzgajati na podučjima gdje zbog pojave prvih jesenskih hladnoća ni ne možemo proizvoditi drugo voće, koje cvjeta ranije.

Uvijek imajte dvije sorte, zbog oprašivanja

Stablo joj je izuzetno lijepo, posebno kod cvjetanja. Uobičajeno je da se uzgaja u formi grma ili manjeg stabla, ovisno od sorte i klimatskih uvjeta. I može dostići visinu od tri do osam metara. Na našem području uglavnom su između tri i četiri metra. Cvjetovi su veliki i bijeli. Mogu imati ružičastu nijansu. Cvjeta od kraja travnja do početka lipnja ovisno od sorte i utjecaja lokacije sadnje. Njen korijen razvija se plitko u zemljištu, a plod je karakterističnog oblika. Najčešće je žute boje, ali postoje sorte koje kad su zrele, imaju zelenkastu nijansu.

Na našim prostorima uzgajamo je pojedinačno ili plantažno. U prvom slučaju, drvo može biti staro i preko 60 godina dok mu je životni vijek u plantažnom uzgoju mnogo kraći. Dobre sadnice dunje u rod mogu stupiti već druge godine od sadnje, a puni rod dostižu poslije desete godine. Kada je uzgajamo, potrebno je posaditi najmanje dvije sorte zbog međusobnog oprašivanja.

Ne voli vjetrovita područja

Tom prilikom je od izuzetne važnosti odabrati odgovarajuću lokaciju. Dunja je vrsta koja voli osunčane terene i južne strane. Zemljište treba biti ocjedito i rahlo. Hladna i zbijena tla joj ne odgovaraju. Preporučljivo je izbjegavati i vjetrovite terene jer hladan vjetar ubrzava izmrzavanje sadnica i stabala. Zemlja, odnosno sadne rupe, pripremaju se već u jesen. Kao i sve ostalo voće i dunju možemo saditi tijekom jeseni i proljeća. Kod nje trebamo obratiti pažnju da su mlade sadnice osjetljivije na niske temperature u odnosu na one kod jabuke, kruške i drugih. Na terenima gdje je tijekom zime vrlo hladno bolje je sadnju obaviti na proljeće kada prođe opasnost od izmrzavanja.

Iskopanu rupu zalijemo vodom i ostavimo nekoliko dana. Na dno dodajemo stajnjak, pepeo i prekrijemo tanjim slojem zemlje. Korijen joj se razvija u plićem sloju zemljišta i zbog toga dubina sadne rupe ne treba biti više od 50cm, osim na lošijem tlu. Zatim se prekrije zemljom koja se nagazi kako bi se istisnuo zrak iz praznina oko korijena i na kraju se obilno zalije vodom.

Dunja se sadi na nešto veći razmak. Preporuka je da između redova bude oko pet metara, a u redu da se kreće od tri do 4,5m. Razmak između stabala treba prilagoditi sorti, kvaliteti tla, klimatskim uvjetima, kao i agrotehnici. Pored toga što razvija korijen u plitkom sloju, on također zauzima i veliku površinu, čak nekoliko puta veću od površine koju prekriva krošnja. Mlade posađene sadnice obavezno je redovno zalijevati dok su starija stabla otporna na sušu.

U sušnim godinama, ako ne osiguramo zalijevanje, plodovi dunje ostaju sitni.


Tagovi

Uzgoj dunje Stablo dunje Plantažni uzgoj Redovno zalijevanje Sadnice dunje Rahlo tlo Otporna na sušu


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjeća li se tko ove ambalaže?