• Poljoprivredna zadruga Marina
  • 26.10.2017. 10:30

Sadite smokve i rogač, nedostaje ih na tržištu

Iz Poljoprivredne zadruge Marina iz trogirskog kraja poljoprivrednicima poručuju "sadite smokve", jer te kulture uz rogač u Hrvatskoj nedostaje!

Foto: Pixabay/stanvpetersen
  • 1.547
  • 97
  • 0

Više od 600 kooperanata i 275 zadrugara sa šireg područja Trogira i Marine okupljeno je u Poljoprivrednu zadrugu "Marina" (PZ) koja prvi ustroj bilježi još 1908.godine. Otkupljuju oni od tamošnjih uzgajivača svježe voće i povrće, masline, maslinovo ulje, badem, rogač, smokve i svježe masline od kojih tržištu nude proizvod "domaće konzervirane crne i zelene masline"“ po vlastitoj recepturi. Da brinu o svojim zadrugarima govori činjenica da sa rokovima isplate, čine sve kako bi ih sveli ispod 60 dana. Kaže to Jakša Najev rukovoditelj Komercijalne Službe PZ Marina i predsjednik Odbora za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Dodaje kako im se za sada otkup obavlja u roku od dva i pol mjeseca, a unazad nekog vremena "situacija se s isplatom generalno popravlja". Posljednje su godine ističe bile loše u otkupu maslina, maslinovog ulja ali i drugih proizvoda. To više, jer u onim najboljim su otkupljivali i do 100 tona ulja, isto toliko smokava kao i rogača, 50 tona maslina...

Ove godine otkup 25 tona ulja masline i 20 tona svježeg ploda

Ove godine otkupit će tek 25 tona ulja, 20 tona maslina za konzerviranje, 8 tona smokava a i rogača će biti tu negdje. Problem je žale se gotovo svi poljoprivrednici, što je led ove godine učinio svoje i stvorio im veliku štetu od smrzavanja poljoprivrednih kultura. U Marini se otkupljuje salata, zelje, rajčica uključujući i cherry, tikvice, patlidžani, krastavci, blitva... Kada im je vrijeme uzimaju se i lubenice i dinje, a sada je u tijeku otkup kupusa, kelja ali i cvjetače.

Jakša Najev

Zadruga, ponosni su na to, nosi i obilježje "Izvorno hrvatsko"ali i druga priznanja za kvalitetu. Počeci joj sežu daleko u prošlost kada su tamošnji težaci osnovali Uzajamnu seljačku blagajnu a kasnije i "Uljarsko-mlinarsku zadrugu" te su 1939. godine izgradili uljaru i mlinicu. Nakon drugog svjetskog rata osniva se nekoliko poljoprivrednih zadruga u selima oko Marine, a u mjestu je osnovana baš PZ "Marina", koja nakon par ljeta zatišja od 1959 - te posluje i danas.

Zadruga pokretač tamošnjeg kraja

Bili su, kaže Najev, oduvijek pokretač tog kraja, jer u sklopu zadruge djelovalo je čak sedam ribarskih ekipa a to je područje bilo poznato i po proizvodnji suhih smokava. Aktivan je bio i posao sa ljekovitim biljem, a razvijala se i trgovina mješovitom robom. Obnovljena je vremenom i tamošnja stara mletačka utvrda te kula (hotel je s 40 ležaja), zaživio je i restoran, a kruna ulaganja u turizam zadrugara bila je izgradnja lučice 1990. godine. Od tog se vremena ulaže i u proizvodnju maslinova ulja, nabavljaju se moderni strojevi za preradu maslina i okupljaju se zadrugari.

Zadruga od proizvođača otkupljuje maslinovo ulje po cijeni od 45 do 50 kuna za kilogram, a u zadnje mu je vrijeme cijena čak i (po)rasla. Imaju oni i svojih maslinika, a rade ekstradjevičansko i djevičansko maslinovo ulje. Dobivena su mehaničkim postupkom prerade ploda autohtone sorte masline oblice, koja prevladava u marinskom kraju. Izvrsni pedološko-klimatski uvjeti srednjedalmatinskog područja u kombinaciji s genetskim svojstvima rezultirali su prilagodljivošću biblijske biljke tom području. Združili su se u svemu i stručnost u preradi plodova oblice, pa se dobio visokokvalitetni proizvod.

Maslinovo ulje PZ Marina dobiveno je, kaže Najev, odabirom zdravih plodova kao i vremena branja maslina, koje prerađuju u najkraćem roku u visokotehnološkom postrojenju. Sve s ciljem očuvanja prirodnih svojstava ploda koji se prenose u ulje, a riječ je o voćnom okusu, blage gorčine i umjerene pikantnosti. Ulja im se čuvaju u kontroliranim uvjetima a pakiraju u boce od 0,25, pola litre, 0,75 i onima od litre.

Domaćih smokava nedostaje kao i rogača

Zadruga je od uzgajivača ove godine otkupljivala i smokve od 20 do 23 kune po kilogramu, a za njih vlada veliko zanimanje jer potražnja je veća od ponude, posebice kada je riječ o domaćim smokvama. "Sadite smokve" poručuju poljoprivrednicima u PZ Marina ističući kako je slična situacija i sa rogačem kojeg na tržištu također "uzfali". Rogač je gotovo samonikla biljka i kod nas se ne sadi plantažno a bio bi itekako isplativ, jer ga nema koliko se traži. Kada je, uvjetno rečeno o egzotičnim plodovima riječ, idu dobro mini lubenice, cherry rajčice, krastavac salatar a i batata je sve više.

Ulaze u sjetvenik poljoprivrednika u tom kraju, sve češće nove kulture ali usprkos tome Najev smatra da bi država više pozornosti trebala dati mediteranskoj poljoprivredi. Posebice jer uvjeta za nju imamo, pa bi se i lijepi dohodak mogao ostvariti. Taj bi se mediteranski potencijal mogao obraditi s različitih aspekata pa bi umjesto divljom dračom zaraslih površina, mogli na dalmatinskim padinama rasti rogači, bademi i sl. Problem je u tom kraju i nasljeđivanje i raspalceriranost zemljišta odnosno upis u zemljišne knjige koji dugo traje.

Ima primjera gdje se upis nije obavio desetljećima to više jer su ljudi nekada zemlju kupovali od Crkve pa je nisu prevodili na sebe, a i u bivšoj se državi ona također "dijelila" pa se papirologija nije rješavala. "Teškoće često radi i sustav koji koči razvoj, uvelike i mediteranske poljoprivrede, pa se tako o našem maslinarstvu malo zna", kaže Najev. To se odnosi na činjenicu da ne znamo koliko brojimo stabala maslina, koliko ih se preradi i općenito "loši smo s točnim brojkama". Sustav nam je takav da se evidentira(ju) ljudi koji imaju opegeove, a valjalo bi iznjedriti u svemu pravu statistiku.

"Posebice jer od 2020. godine ne znamo što nas očekuje s obzirom na promjene europske poljoprivredne politike", kaže naš sugovornik. Ističe kako ni udruge u tom sektoru još nisu obaviještene, ne zna se hoće li iznosi poticaja biti manji ili isti za poljoprivredne kulture i sl. a, sve to poljoprivrednici uključujući i državu trebaju saznati na vrijeme.

Foto: Pixabay/stanvpetersen; PZ Marina


Povezana biljna vrsta

Badem

Badem

Sinonim: Bajam, mendula | Engleski naziv: Almond | Latinski naziv: Prunus amygdalus

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate,... Pročitaj više »

Tagovi

Poljoprivredna Zadruga Marina Trogir Prodaja Masline Smokve Badem Otkup Jakša Najev Hrvatska Poljoprivredna Komora Džemovi


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi