• Poljoprivredna zadruga Marina
  • 26.10.2017. 10:30

Sadite smokve i rogač, nedostaje ih na tržištu

Iz Poljoprivredne zadruge Marina iz trogirskog kraja poljoprivrednicima poručuju "sadite smokve", jer te kulture uz rogač u Hrvatskoj nedostaje!

Foto: Pixabay/stanvpetersen
  • 1.779
  • 97
  • 0

Više od 600 kooperanata i 275 zadrugara sa šireg područja Trogira i Marine okupljeno je u Poljoprivrednu zadrugu "Marina" (PZ) koja prvi ustroj bilježi još 1908.godine. Otkupljuju oni od tamošnjih uzgajivača svježe voće i povrće, masline, maslinovo ulje, badem, rogač, smokve i svježe masline od kojih tržištu nude proizvod "domaće konzervirane crne i zelene masline"“ po vlastitoj recepturi. Da brinu o svojim zadrugarima govori činjenica da sa rokovima isplate, čine sve kako bi ih sveli ispod 60 dana. Kaže to Jakša Najev rukovoditelj Komercijalne Službe PZ Marina i predsjednik Odbora za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Dodaje kako im se za sada otkup obavlja u roku od dva i pol mjeseca, a unazad nekog vremena "situacija se s isplatom generalno popravlja". Posljednje su godine ističe bile loše u otkupu maslina, maslinovog ulja ali i drugih proizvoda. To više, jer u onim najboljim su otkupljivali i do 100 tona ulja, isto toliko smokava kao i rogača, 50 tona maslina...

Ove godine otkup 25 tona ulja masline i 20 tona svježeg ploda

Ove godine otkupit će tek 25 tona ulja, 20 tona maslina za konzerviranje, 8 tona smokava a i rogača će biti tu negdje. Problem je žale se gotovo svi poljoprivrednici, što je led ove godine učinio svoje i stvorio im veliku štetu od smrzavanja poljoprivrednih kultura. U Marini se otkupljuje salata, zelje, rajčica uključujući i cherry, tikvice, patlidžani, krastavci, blitva... Kada im je vrijeme uzimaju se i lubenice i dinje, a sada je u tijeku otkup kupusa, kelja ali i cvjetače.

Jakša Najev

Zadruga, ponosni su na to, nosi i obilježje "Izvorno hrvatsko"ali i druga priznanja za kvalitetu. Počeci joj sežu daleko u prošlost kada su tamošnji težaci osnovali Uzajamnu seljačku blagajnu a kasnije i "Uljarsko-mlinarsku zadrugu" te su 1939. godine izgradili uljaru i mlinicu. Nakon drugog svjetskog rata osniva se nekoliko poljoprivrednih zadruga u selima oko Marine, a u mjestu je osnovana baš PZ "Marina", koja nakon par ljeta zatišja od 1959 - te posluje i danas.

Zadruga pokretač tamošnjeg kraja

Bili su, kaže Najev, oduvijek pokretač tog kraja, jer u sklopu zadruge djelovalo je čak sedam ribarskih ekipa a to je područje bilo poznato i po proizvodnji suhih smokava. Aktivan je bio i posao sa ljekovitim biljem, a razvijala se i trgovina mješovitom robom. Obnovljena je vremenom i tamošnja stara mletačka utvrda te kula (hotel je s 40 ležaja), zaživio je i restoran, a kruna ulaganja u turizam zadrugara bila je izgradnja lučice 1990. godine. Od tog se vremena ulaže i u proizvodnju maslinova ulja, nabavljaju se moderni strojevi za preradu maslina i okupljaju se zadrugari.

Zadruga od proizvođača otkupljuje maslinovo ulje po cijeni od 45 do 50 kuna za kilogram, a u zadnje mu je vrijeme cijena čak i (po)rasla. Imaju oni i svojih maslinika, a rade ekstradjevičansko i djevičansko maslinovo ulje. Dobivena su mehaničkim postupkom prerade ploda autohtone sorte masline oblice, koja prevladava u marinskom kraju. Izvrsni pedološko-klimatski uvjeti srednjedalmatinskog područja u kombinaciji s genetskim svojstvima rezultirali su prilagodljivošću biblijske biljke tom području. Združili su se u svemu i stručnost u preradi plodova oblice, pa se dobio visokokvalitetni proizvod.

Maslinovo ulje PZ Marina dobiveno je, kaže Najev, odabirom zdravih plodova kao i vremena branja maslina, koje prerađuju u najkraćem roku u visokotehnološkom postrojenju. Sve s ciljem očuvanja prirodnih svojstava ploda koji se prenose u ulje, a riječ je o voćnom okusu, blage gorčine i umjerene pikantnosti. Ulja im se čuvaju u kontroliranim uvjetima a pakiraju u boce od 0,25, pola litre, 0,75 i onima od litre.

Domaćih smokava nedostaje kao i rogača

Zadruga je od uzgajivača ove godine otkupljivala i smokve od 20 do 23 kune po kilogramu, a za njih vlada veliko zanimanje jer potražnja je veća od ponude, posebice kada je riječ o domaćim smokvama. "Sadite smokve" poručuju poljoprivrednicima u PZ Marina ističući kako je slična situacija i sa rogačem kojeg na tržištu također "uzfali". Rogač je gotovo samonikla biljka i kod nas se ne sadi plantažno a bio bi itekako isplativ, jer ga nema koliko se traži. Kada je, uvjetno rečeno o egzotičnim plodovima riječ, idu dobro mini lubenice, cherry rajčice, krastavac salatar a i batata je sve više.

Ulaze u sjetvenik poljoprivrednika u tom kraju, sve češće nove kulture ali usprkos tome Najev smatra da bi država više pozornosti trebala dati mediteranskoj poljoprivredi. Posebice jer uvjeta za nju imamo, pa bi se i lijepi dohodak mogao ostvariti. Taj bi se mediteranski potencijal mogao obraditi s različitih aspekata pa bi umjesto divljom dračom zaraslih površina, mogli na dalmatinskim padinama rasti rogači, bademi i sl. Problem je u tom kraju i nasljeđivanje i raspalceriranost zemljišta odnosno upis u zemljišne knjige koji dugo traje.

Ima primjera gdje se upis nije obavio desetljećima to više jer su ljudi nekada zemlju kupovali od Crkve pa je nisu prevodili na sebe, a i u bivšoj se državi ona također "dijelila" pa se papirologija nije rješavala. "Teškoće često radi i sustav koji koči razvoj, uvelike i mediteranske poljoprivrede, pa se tako o našem maslinarstvu malo zna", kaže Najev. To se odnosi na činjenicu da ne znamo koliko brojimo stabala maslina, koliko ih se preradi i općenito "loši smo s točnim brojkama". Sustav nam je takav da se evidentira(ju) ljudi koji imaju opegeove, a valjalo bi iznjedriti u svemu pravu statistiku.

"Posebice jer od 2020. godine ne znamo što nas očekuje s obzirom na promjene europske poljoprivredne politike", kaže naš sugovornik. Ističe kako ni udruge u tom sektoru još nisu obaviještene, ne zna se hoće li iznosi poticaja biti manji ili isti za poljoprivredne kulture i sl. a, sve to poljoprivrednici uključujući i državu trebaju saznati na vrijeme.

Foto: Pixabay/stanvpetersen; PZ Marina


Povezana biljna vrsta

Badem

Badem

Sinonim: Bajam, mendula | Engleski naziv: Almond | Latinski naziv: Prunus amygdalus

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate,... Više [+]

Tagovi

Poljoprivredna Zadruga Marina Trogir Prodaja Masline Smokve Badem Otkup Jakša Najev Hrvatska Poljoprivredna Komora Džemovi


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.