Pretraga tekstova
Ribizl ima ljekovito svojstvo jer štiti krvne žile, sprječava i liječi dijareju, utječe na dugovječnost, pomaže kod slabokrvnosti i iscrpljenosti i mnogih drugih problema.
Ribizl je stara voćna vrsta koja odavnina nalazi mjesto u našim okućnicama. Izuzetne je nutritivne vrijednosti, ali mu se ne pridaje veći značaj. Njegovo mjesto nekad iz pomodarstva, a nekad iz znatiželje proizvesti nešto novo i drugačije neuobičajeno za naše podnevlje, zauzimaju aronija, brusnica i druge voćne vrste.
Ribizl se ubraja u bobičavo voće i pripada porodici Ribes. Kod nas su prisutni crveni (Ribes rubrum) i crni ribizl (Ribes nigrum). Raste u centralnoj i sjevernoj EUropi i sjevernoj Aziji. Crveni ribizl je grm koji može dostići visinu i do 2 m. Životni vijek grma je oko 20 godina koliko može trajati i plodonošenje. Plod je grozdast, a bobice mogu biti crvene, crne ili bijele. Plod crvenog ribizla je kiseo, a crni je slađeg ukusa.
U pogledu temperature uspjeva i uzgaja se u području s umjerenom klimom. Nije osjetljiv na niske temperature, cvjetovi mogu podnijeti temperaturu i od - 5o C.
Što se tiče vode, zahtijeva i više joj odgovaraju humidna područja sa oko 800 mm padalina godišnje.
Crveni ribizl uspjeva na zemljištu slabo kisele reakcije ph 5,5 do 6,5 kao i sve vrste njoj slične. Pogoduju mu duboka zemljišta sa humusom većim od 3% i hladna i vlažna zemljišta na 600 do 1.000 m nadmorske visine. Kao što vrijedi za sve voćne vrste, prije sadnje se pristupa dubljem oranju. Prema nekim preporukama je da se prije sadnje doda 500 kg/ha NPK 7: 20:30 i 10 t stajskog gnojiva što opet ovisi od prethodno uzete analize zemljišta.
Životni vijek grma je oko 20 godina koliko može trajati i plodonošenje.
Razmnožava se vegetativno reznicama uzetih s najboljih grmova. Najčešće u jesen sade se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice dužine oko 20 cm, tako da viri samo dva pupoljka nad zemljom. Sadi se kao živa ograda na razmaku 3x1 ili 3x 1,5 zavisno od bujnosti sorte, a ako je grm pregust vrši se prorjeđivanje. Sve grane starije od 3 godine se postepeno odstranjuju i na taj način se vrši neprekidno prorjeđivanje.
Ribizl nije voćna vrsta sa velikim i posebnim zahtjevima. Sve agro-tehničke mjere su identične kao i kod ostalih sličnih vrsta. Što se tiče gnojidbe u jesen se dodaje NPK 7:20:30 ili 8:16:24 ili neke druge formulacije s izraženim postotkom P i K, tijekom vegetacije se najčešće prihranjuje KAN-om i folijarnim gnojivima. Količina gnojiva ovisi od same biljke u kakvom se stanju nalazi i od zemljišta.
Plodovi crvenog ribizla sazrijevaju u lipnju i srpnjui kad je 90% ploda, odnosno bobica zrelo, pristupa se berbi u gajbe i dalje transportira.
U pogledu hranjive vrijednosti crni ribizl je bogatiji vitaminima i mineralima od crvenog i bijelog. Znatno je bogat vitaminom C, vitaminom A, pantotenskom kiselinom, mineralima Ca, Cu, Fe ( 19,5%), Mg, Mn, P, K, Zn. Koriste se bobice u svježem stanju za stolnu upotrebu ili, najčešći slučaj je pravljenje vitaminskog soka od crnog ribizla.
Ribizl ima također i ljekovito svojstvo: štiiti krvne žile, sprečava i liječi dijareju (proljev), utječe na dugovječnost, pomaže kod slabookrvnosti i iscrpljenosti, koristi se u borbi protiv reume, smatra se prirodnim laksativom (pospješuje rad crijeva), pomaže u liječenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba.
Ribizl se smatra ljekovitim voćem, a napitak i čaj od ribizlq jako je uspješan pri liječenju prehlade, zbog vitamina C.
Foto: Pixabay/Shappo_Denis
Autorica
Više [+]
Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/