Pretraga tekstova
Najbolje će se primiti sadnice koje su u mirovanju, a to znači da nisu propupale, nemaju listiće ili cvjetove. A što s onima koje su već "krenule"?
Voćke je najbolje saditi u jesen - teorija je koju ste sigurno puno puta čuli i ona je donekle točna. No, ako to niste stigli učiniti jesenas, a vuče vas svoj vrt oplemeniti plodonosnim stablom, nije kasno ni sada. Pa ni u četvrtom, petom mjesecu. Ali, ako želite da se dobro primi i zdravo raste, potrebno je osigurati mu određene uvjete.
Prvi i najvažniji je, savjetuje dipl.ing. Tomislav Soldo, da su sadnice koje ste kupili u mirovanju, a to znači da nemaju pupove, listiće ili već cvjetove. "Sadnice se trebaju čuvati u hladnjači gdje se održava mirovanje. Rasadničari ga izvade iz zemlje i stave u trap. Takvo mlado stablo možete posaditi kad god hoćete", priča i otkriva kako je i sam jednom tako posadio jabuku krajem svibnja, a ona je plodonosila već te jeseni.
No, što sa sadnicama koje mnogi neiskusni hobisti kupuju u trgovačkim centrima? Naime, svjedoci smo kako svaki takav lanac trgovina u svojoj ponudi ima mlade voćkice kojima se dogodilo baš to da su se razlistale ili čak procvjetale, istovremeno žedne vode i hranjiva.
"Takvoj neuvjetnoj sadnici je potrebno pomoći smjesom vode, zemlje i po mogućnosti stajnjaka", daje nam recept za "infuziju" koja će oživjeti mladu biljku. Kaže, ako nemate stajnjaka, bit će dovoljna i zemlja i voda jer je voćka dehidrirala. U toj se žitkoj smjesi drži 48 sati, nakon čega se podreže deblje korijenje, a ostavi ono vlasasto, tanko koje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvari iz tla. "Ako podrežete deblji dio korijena, neće biti potrebno praviti ni veliku rupu za sadnju", komentira ovaj stručnjak.
Kada je o samoj sadnji riječ, savjetuje ne saditi dublje od onoga kako je bilo posađeno u rasadniku. Zato obratite pažnju na korijenov vrat - dio biljke odmah iznad korijena. Dakle, sadnica u zemlji treba biti do tog svjetlijeg dijela tankog stabla.
Idealno bi bilo u rupu staviti i stajnjaka, ali nikako direktno na korijen. On se prvo zaspe određenom količinom zemlje, na što se raspe stajnjak, najbolje zreli, a nakon toga se zatrpa ostatkom zemlje, nagazi i nagrne.
U slučaju da nemate stajnjaka, možete koristiti NPK gnojivo u omjeru 10:20:30, dakle s naglaskom na fosfor i kalij. "Kasnije se koristi KAN, kao izvor kalcijeva amonijeva nitrata. Prihrana se vrši u više navrata, prije kiše", savjetuje Soldo.
Ako nemate sustav navodnjavanja "kap po kap", voćku je u slučaju izostanka kiše, dovljno obilnije zaliti jednom tjedno.
Tagovi
Sadnja Voćke Voće Sadnica Kako Do kada
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Svježe ćurke, kobasice i "praženi" grah. Dobar mi tek u dvoje 🤤
Đuro Japaric
prije 5 dana
Temfani grah je bio u posebnoj posudi , a u brdskoj Slavoniji jeo se na Badnjak ! Jedva čekam prženog šarana , dosta mi je ovih dana svinjetine ! Temfani grah je bio u posebnoj posudi , a u brdskoj Slavoniji jeo se na Badnjak ! Jedva čekam prženog šarana , dosta mi je ovih dana svinjetine !
Karolina Rastija
prije 5 dana
Praženi, da, a od tekućine u kojoj se kuhao napravi se "graova čorba" kak bi ovdje rekli, i ukuhaju se gumboci u nju :) Praženi, da, a od tekućine u kojoj se kuhao napravi se "graova čorba" kak bi ovdje rekli, i ukuhaju se gumboci u nju :)
Matija Golubić
prije 5 dana
Uh finoće! Zbog ovakvih stvari čovjek bude sretan što nam dolazi zima! Moji u Slatini su taj grah uvijek zvali temfani. Praženi je isto naziv? Uh finoće! Zbog ovakvih stvari čovjek bude sretan što nam dolazi zima! Moji u Slatini su taj grah uvijek zvali temfani. Praženi je isto naziv?