Najbolje će se primiti sadnice koje su u mirovanju, a to znači da nisu propupale, nemaju listiće ili cvjetove. A što s onima koje su već "krenule"?
Voćke je najbolje saditi u jesen - teorija je koju ste sigurno puno puta čuli i ona je donekle točna. No, ako to niste stigli učiniti jesenas, a vuče vas svoj vrt oplemeniti plodonosnim stablom, nije kasno ni sada. Pa ni u četvrtom, petom mjesecu. Ali, ako želite da se dobro primi i zdravo raste, potrebno je osigurati mu određene uvjete.
Prvi i najvažniji je, savjetuje dipl.ing. Tomislav Soldo, da su sadnice koje ste kupili u mirovanju, a to znači da nemaju pupove, listiće ili već cvjetove. "Sadnice se trebaju čuvati u hladnjači gdje se održava mirovanje. Rasadničari ga izvade iz zemlje i stave u trap. Takvo mlado stablo možete posaditi kad god hoćete", priča i otkriva kako je i sam jednom tako posadio jabuku krajem svibnja, a ona je plodonosila već te jeseni.
No, što sa sadnicama koje mnogi neiskusni hobisti kupuju u trgovačkim centrima? Naime, svjedoci smo kako svaki takav lanac trgovina u svojoj ponudi ima mlade voćkice kojima se dogodilo baš to da su se razlistale ili čak procvjetale, istovremeno žedne vode i hranjiva.
"Takvoj neuvjetnoj sadnici je potrebno pomoći smjesom vode, zemlje i po mogućnosti stajnjaka", daje nam recept za "infuziju" koja će oživjeti mladu biljku. Kaže, ako nemate stajnjaka, bit će dovoljna i zemlja i voda jer je voćka dehidrirala. U toj se žitkoj smjesi drži 48 sati, nakon čega se podreže deblje korijenje, a ostavi ono vlasasto, tanko koje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvari iz tla. "Ako podrežete deblji dio korijena, neće biti potrebno praviti ni veliku rupu za sadnju", komentira ovaj stručnjak.
Kada je o samoj sadnji riječ, savjetuje ne saditi dublje od onoga kako je bilo posađeno u rasadniku. Zato obratite pažnju na korijenov vrat - dio biljke odmah iznad korijena. Dakle, sadnica u zemlji treba biti do tog svjetlijeg dijela tankog stabla.
Idealno bi bilo u rupu staviti i stajnjaka, ali nikako direktno na korijen. On se prvo zaspe određenom količinom zemlje, na što se raspe stajnjak, najbolje zreli, a nakon toga se zatrpa ostatkom zemlje, nagazi i nagrne.
U slučaju da nemate stajnjaka, možete koristiti NPK gnojivo u omjeru 10:20:30, dakle s naglaskom na fosfor i kalij. "Kasnije se koristi KAN, kao izvor kalcijeva amonijeva nitrata. Prihrana se vrši u više navrata, prije kiše", savjetuje Soldo.
Ako nemate sustav navodnjavanja "kap po kap", voćku je u slučaju izostanka kiše, dovljno obilnije zaliti jednom tjedno.
Tagovi
Autorica
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Dr.sc. Dario Ivić o biljnoj bakteriji koja je poharala maslinike i koju moramo "držati na oku"
Donesen je Akcijski plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe
Zdrave sadnice i plodored značajne mjere u prevenciji antraknoze jagode
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+]
