• Gnojidba jabuke
  • 25.02.2020. 16:30

Proljetna gnojidba jabuke dušičnim gnojivima

Gnojidba je usko vezana s rezidbom. Povećanim intenzitetom rezidbe, kao i s jačinom gnojidbe, pojačava se ili smanjuje bujnost voćnjaka.

Foto: Adrian Horvat
  • 1.504
  • 202
  • 0

Rezidba jabuke najbolje je vrijeme da se procijeni potreba za dušičnim gnojivima za narednu vegetaciju. Zašto je to tako?

Gnojidba je usko vezana s rezidbom. Povećanim intenzitetom rezidbe, kao i s jačinom gnojidbe, pojačava se ili smanjuje bujnost voćnjaka.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Energija korijena rasporedit će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova i rast novih grana po pojedinačnom pupu bit će bujniji. Blagom rezidbom ostavlja se veliki broj pupova, na koja se raspoređuju hraniva i energija pa se dobije kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom, jer se i s njima utječe na ravnotežu između rasta i rađanja.

Umjerena rezidba daje i umjereni rast  
Jaka rezidba daje i novi jaki rast

Rodno drvo jabuke kod najvećeg broja sorata razvija se u periodu kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine, ako je kod rezidbe ostavljena neprikraćena sa zdravim terminalnim cvjetnim pupom, ona po svojoj dužini formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa.

Stoga je od najveće važnosti kod održavanja rodnog drveta u rezidbi voditi brigu da se uvijek na ograncima nalazi dovoljan broj grana, koje se pripremaju za rod u narednoj godini, kao i broj starijih grana, koje imaju pupove i donose rod u tekućoj godini.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podgnojen nego pregnojen. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag – više ne.

Ujedno, po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje se može procijeniti da li je voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50-100 cm, voćnjak je pregnojen pa je dušična gnojiva potrebno smanjivati ili izostavljati. Ako su jednogodišnje grane dužine svega 5-20 cm, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima.

Najbolja dužina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje se neprikraćene ostavljaju za pripremu rodnog drveta, je 20-40 cm.

Uvijek je bolje da je voćnjak lagano podgnojen nego pregnojen. Dodati se uvijek može, uzeti iz tla natrag – više ne. Bez obnove rodnog drveta ono polako prelazi u staro pršljenasto rodno drvo, sa sve više ožiljaka od rađanja i polaganog rasta te većim udjelom jabuke slabije kvalitete i krupnoće. Za redovitu rodnost najvažnije je da se stablo jabuke uvede u ravnotežu između rasta novih mladica i stvaranja rodnih pupova za narednu godinu.

Ako u dijelu nasada ima vrlo neujednačenih bujnih stabla, tada je taj dio nasada bolje prihraniti ručno nego jednolično traktorskim rasipačem. Slabije bujnim stablima dodaje se nešto više gnojiva, dok se vrlo bujna stabla (preduboka sadnja, gdje je sorta pustila korijen) ne prihranjuju.

Kako pravilno orezati jabuku

Isto tako, gotovo uvijek postoji velika razlika u potrebi gnojidbe po pojedinim redovima u odnosu na sortu i starost nasada pa se nikada ne smije čitav nasad prihraniti jednakom količinom dušika, koji se dodaje u proljeće.

U velikom broju starih voćnjaka stabla su preduboko posađena, a sorta je, umjesto podloge M9, pustila svoj korijen. Takva stabla su izuzetno bujna (Jonagold, Mutzu, Zlatni Delicious…), jer je korijen bujnih sorata i po nekoliko puta bujniji od korijena podloge. Bujnost tih stabala teško je kontrolirati i bez gnojidbe dušičnim gnojivima pa u tim slučajevima proljetnu prihranu dušičnim gnojivima treba raditi vrlo oprezno ili čak ponekad i izostaviti.

Dušična gnojiva najpotrebnija su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, dakle, u periodu od početka kretanja vegetacije do faze završenog rasta stanica ploda (travanj – lipanj). Kalij je najpotrebniji u fazi nakupljanja i prijenosa stvorenih ugljikohidrata, šećera, prema plodovima (lipanj, srpanj). Fosfor je najpotrebniji u razvoju generativnih organa: cvijeta, sjemenke (travanj, svibanj).

Korijen većine drvenastih kultura prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8 °C. Tada više ne može vršiti usvajanje hraniva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne digne iznad 8 °C. To se dešava u Međimurju najčešće početkom ožujka. Stoga je svako prerano dodavanje hraniva nepotrebno, jer umjesto usvajanja istih dolazi do ispiranja i gubitka kišom u dublje slojeve tla. Ne treba zaboraviti da podloga M9 ima plitki sustav korijenja.

Vrsta N kg/ha P kg/ha K kg/ha Mg kg/ha Ca kg/ha
Jabuka 80-100 30-40 120-150 18-21 120-135
Kruška 70-90 15-30 80-100 12-15 135-140

Faze razvoja i rasta plodova

Svaki plod pa tako i plod jabuke, prolazi kroz tri osnovne faze. Prva je dijeljenje broja stanica, kada je cilj dobiti što više stanica za formiranje budućeg ploda. Slijedi faza rasta i izduživanja staničnih stjenki, a zatim zadnja faza – samo bubrenje stanica ploda, uslijed primanja dovoljne količine vode. Najkvalitetnji plod, koji se može dobro čuvati, bit će kada u njemu postoji veliki broj stanica s jakim staničnim stjenkama bogatim kalijem i kalcijem.

U prvoj fazi, neposredno nakon cvatnje, plod treba vrlo mnogo svih hranjivih elemenata, naročito dušika, a u drugoj fazi su vrlo važni kalij, kalcij i magnezij.

Stablo bez novog rasta 
 Stablo s prekomjernim rastom

Izvor: www.savjetodavna.hr


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Pročitaj više »

Fotoprilog


Izvori

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja


Tagovi

Jabuka Gnojidba jabuke Rezidba jabuke Dušična gnojiva


Autor

Adrian Horvat

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nek vam malo rastu zazubice :) Samonikle šparoge iz našeg dvorišta danas su završile u tanjuru. Mlja... Pročitaj cijelu bilješku »