Svaki sustav zaštite, od jeftinog zadimljavanja do skupog orošavanja zahtijeva određeno znanje koje prije svega treba imati prilikom sadnje voćnjaka, poručuje izv.prof.dr.sc. Aleksandar Stanisavljević.
Žuto upozorenje za snijeg i led, izdano je proteklih dana gotovo na području čitave Hrvatske, a aplikacije za prognozu na pojedinim lokalitetima minuse prikazuju i do sutra ujutro.
Prošlo je desetak dana kada je hladna fronta poharala ne samo voćnjake i vinograde u našoj zemlji, nego diljem kontinenta. Voćari i vinogradari prateći prognozu bili su na iglama, mnogi nisu spavali, a štete, one će se tek zbrajati.
Gotovo iz sata u sat izvještavali smo o borbi s mrazom, iskustvima, pisali o preporukama, savjetima.
Što uzgajivači voća uopće mogu napraviti da bi se zaštitili od ovakve vremenske nepogode? Zadimljavati? Širiti mreže? Paliti plinske grijače i vjetrenjače? Ulagati u lovce na mraz ili sustav orošavanja? No, puno prije svega trebalo je odabrati pravu lokaciju za voćnjak, ali i dobru podlogu te donijeti pravu odluku o trenutku rezidbe.
"Kada vidimo da dolazi ovakva sezona, onda treba prilagoditi rezidbu, izazvati šok. Kao kada čovjeka boli desna ruka pa ga netko jako uštipne za lijevu. Tada zaboravi na prvotnu bol", slikovito opisuje izv. prof.dr.sc. Aleksandar Stanisavljević, predsjednik katedre za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Nastavlja kako je isto i s kalibražom drveta jer nema svaki pup potencijal za preživjeti hladnoću.
Kaže, netko tko ima manji voćnjak, može ga zadimljavati, ali niz vjetar. "Može se prethodno posaditi i kakva barijera poput bagrema, bambusa, grabove živice. Treba paziti i na strujanje vjetrova koje je važno i za oprašivanje", pojašnjava principe o kojima treba puno prije razmišljati.
Ističe da u slučaju mraza od pomoći može biti i protugradna mreža ukoliko postoji "keep-in-touch" sustav kojim se ona može kompletno spustiti pod uvjetima da se dnevna temperatura, kada je topao dan, unutar voćnjaka akumulira. "Tada ona spusti i tu možemo dobiti temperaturu višu za jedan i pol stupanj", otkriva.
Ističe kako efikasan sustav za naše voćare može biti orošavanje, ali je on skup jer zahtijeva određene uvjete. "Kao prvo, to je idealna lokacija i zemljište. S aktivnostima se kreće kada je nula i s isto toliko i završava. Ako je cvijet u pupu, velika je šansa da će ostati zaštićen. Ako je voćka procvala, šanse su manje, a gotovo nikakve ako je plod već zametnut", pojašnjava dodavši da su najugroženije marelice, kajsije, breskve, višnje, trešnje, ovisno o tome radi li se o ranoj ili kasnoj sorti. Kaže da je stoga najvažniji lokalitet. Čak je bolje izabrati sjevernu stranu jer su ondje manje razlike u kretanju vegetacije.
Problem koji nastupa nakon orošavanja su moguće infekcije do kojih dolazi već oko 13°C i visoke vlage.
"Osim toga, ovaj sustav troši 30 kubika vode na sat po hektaru, a orošavanje traje po nekoliko sati. Morate imati zalihu vode za nekoliko dana pa treba procijeniti što se više isplati", poručuje Stanisavljević.
Kada je riječ o antifrost busterima na plin te ventilatorima, kaže da za njih i voćnjak treba biti drugačije koncipiran. "Jedan antifrost buster košta nekoliko tisuća eura, a dovoljan je za četiri hektara. Mora raditi čitavu noć, bez prekida ići u krug. Vjetrenjače su za specijalne lokalitete i bojim se da ih naši ljudi ne znaju koristiti", komentira te ističe kako se voćari premalo obraćaju stručnjacima prilikom projektiranja nasada.
"Greške koje ste napravili prilikom sadnje, pratit će vas sve vrijeme. Zašto je problem obići nekoliko adresa, poslušati druge. Morate u sebe ulagati da bi izbjegli greške", poručuje.
A grešku sa sustavom za orošavanje kojega je koristio prvi puta, nije izbjegao Ivan Hižman iz Pribislavca u Međimurju.
Ovaj umirovljeni vodoinstalater sam je, uz pomoć shema i nacrta koje mu je kreirala jedna ovlaštena tvrtka, postavio cijevi te rasprskivač u već postojeću bušotinu, tek nekoliko metara od voćnjaka jabuka. Naime, kako kaže, oni već koriste podzemnu vodu iz mursko-dravskog bazena za navodnjavanje, ali i u kućanstvu.
"Pratio sam prognozu na jednoj aplikaciji. Rekli su da će biti od 0°C do -1°C pa sam mislio, dobro, taj će minus razrijediti nešto malo cvjetova. Ali, ujutro je bilo -4°C. Na sreću, nisu svi pupovi bili otvoreni pa jabuke nisu jako nastradale", priča nam dodajući kako više nije dvojio treba li tu večer koristiti sustav.
"Ako prognoza kaže da će biti minus, bit će. Samo je pitanje koliki. Zato sustav treba paliti već kod nule. Najbolje je u voćnjak prizemno postaviti termometre i pratiti temperaturu." To je i učinio te orošavao voćnjak veličine četvrtine hektara od 19 do 9 sati drugog dana. I tako tri dana zaredom.
"Potrošili smo 130 kubika vode dnevno. No, važno je i to što je ispod voćki šoder pa je voda brzo otekla", pojašnjava ovaj Međimurac koji se voćarstvom bavi već 40 godina. Kaže, nekada je sadio na "sto šesticu" (M106 podloga, op.a.), no shvatio je da na tlu kojeg ima ona nikada nije bila bujna. Zato je prije više od deset godina posadio jabuke na podlogu M9.
Do sada se od mraza, ako je bilo potrebe, branio dimljenjem. "Jedne sam godine skurio i vjenčano odijelo. Za dimljenje treba imati materijala i dimiti čitavo vrijeme", našalio se Ivan Hižman zaključivši da mreže nikada nije koristio jer se bojao da ih ne pokida snijeg u slučaju da padne ili da pak onemoguće pčelama oprašivanje.
Tagovi
Autorica
bozo202
prije 3 godine
Predstavljam tvrtku Qtech Design koja se bavi zaštitom od mraza orošavanjem. Sustav zaštite od mraza projektira se prema mikro lokaciji voćnjaka, dostupnosti vode, površini voćnjaka, orijentaciji voćnjaka, kulturi nasada, širini redova, učestalosti pojave mraza (vrijeme trajanja mraza, najniže temperature). Klasični sustavi koriste 30-45 m3 vode/ha/h. Moderni sustavi s mikro pulsatorima koriste 13-25 m3 vode/ha/h. Ove godine uspješno je zaštićen voćnjak jabuke 15 ha u Velikoj Ludini s 13 m2 vode/ha/h (7./8.04.2021.Vrijeme početka mraza (0 C): 19:00h, najniža temperatura: -4.5 C, vrijeme završetka mraza (0 C): 8:00). Sustav se pali ovisno o odnosu temperature zraka, vlage zraka (dew point i wet bulb) i fenofaze voćke. Što je vlaga zraka niža, a fenofaza voćke kasnija, sustav se pali na višoj temperaturi zraka. Sustav se gasi ovisno o trajanju mraza, količini leda, fenofazi voćke, temperaturi zraka. U najosjetljivijim fenofazama sustav se gasi kada se otopi kompletan led, nikako ne prije jer dolazi do sublimacije i štete na voćci. Svakako se preporuča imati meteorološku stanicu u voćnjaku zbog mikroklime voćnjaka i preciznije odluke o paljenju sustava. Sve dodatne informacije o sustavu zaštite od mraza orošavanjem na www.qtech.hr
Đuro Japaric
prije 3 godine
Moramo shvatiti da kada naiđe hladni val sa minusima - 4, -7 . - 10 , ništa ne pomaže ! Kasnije orezivanje nije moguće kod ljudi koji imaju veće plantaže jer nema ljudskih kapaciteta da se to odradi u kratkom roku ! JEDINO može pripomoći lokacija ! Po meni napuštati voćarsku proizvodnju za TRŽIŠTE , a za vlastite potrebe ići na stare sorte jabuka i krušaka kojima list ne napadaju bolesti kao kultivarima koji se moraju prskati i do 20 puta !
Jerko Majić
prije 3 godine
Pozdrav! Na koju adresu da se obratim povodom informacija o zaštiti voćnjaka orošavanjem? Unaprijed se zahvaljujem na pomoći!