Prof.dr.sc. Ivo Miljković o jabuci napisao 1.000 stranica i objavio knjigu tešku 2,7 kilograma!

Za jabuku kažu da je kraljica, a ako se pročita što je o njoj napisao 90-godišnji prof.dr.sc. Ivo Miljković ona je zapravo carica voća. Carica nad caricama. Pretjerujem? Možda, ali pogledajmo: 1.000 stranica. 148 grafikona, 182 fotografije, 152 tablice… Knjiga, zapravo monografija Jabuka teška je ni manje ni više nego 2,70 kilograma.

Njena znanstvena i edukativna vrijednost teži neusporedivo više. Nemjerljivo. Tako misli i jedan od recenzenta prof.dr.sc. Marijan Jošt: “U hrvatskoj poljoprivrednoj literaturi još nisam vidio bolju”. Visoku ocjenu knjige dao je i drugi recenzent prof.dr.sc. Ivan Šimunić.

Jedinstvena monografija o kulturi jabuke

Na upravo održanom 14. kongresu Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženje u Zadru, predstavljajući mogografiju profesora Miljkovića, treći recenzent doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, dodaje: “Vrlo vrijedna i prva hrvatska jedinstvena monografija o kulturi jabuke. Izuzetan prilog hrvatskoj poljoprivrednoj, a posebno voćarskoj literaturi". 

Opsežnu i složenu građu, autor kojega smatraju najvećim hrvatskim znanstvenikom voćarstva priznatim i u Europi, sustavno je izložio u 26 poglavlja na vrlo pristupačan način: Kemijski sastav i hraniva vrijednost plodova, Povijest i podrijetlo kulture jabuke, Proizvodnja jabuka u svijetu, Sistematika roda Malus, Oplemenjivanje jabuke, Ustroj stable jabuke, Rast i razvoj, Fiziologija jabuke, Hormoni i sintetski regulatori rasta, Hranidba jabuke, Razmnožavanje, Rezidba jabuke, Uzgojni oblici, odnos jabuke prema ekološkim uvjetima, Zaštita jabuke od mraza, tuče i jačeg vjetra, Priprema tla za sadnju, Sadnja, Sustavi uzdržavanja plodnosti tla u voćnjaku, Gnojenje, Natapanje, Integrirana i organska proizvodnja jabuka, Podloge za jabuku, Sorte jabuke, Berba i čuvanje jabuka, Fiziološke bolesti plodova i Glosarij.

Znanost, struka i praksa u 26 poglavlja

U svakom poglavlju iznio je aktualno stanje znanosti i suvremene tehnologije primjene pomotehnike i agrotehnike. Knjiga je pisana na izvorima bogato korištene domaće i strane znanstvene i stručne literature, transfera znanja iz strane  prakse i dugogodišnjeg vlastitog iskustva. U knjigu je prof. Miljković unio velik broj rezultata iz vlastitog znanstvenog opusa, stručnoga i praktičnoga dugogodišnjem iskustva stečenog u pokusnim i proizvodnim voćnjacima na području Hrvatske. Punih 50 godina bio je konzultant u  gotovo svim većim voćnjacima i pratećim objektima. Povezivao znanost, struku i praksu.

“Jako sam zadovoljan knjigom”, kaže profesor koji će uskoro napuniti 90 godina života. Rodio se  2. travnja 1932. u Trnovici kod Dubrovnika.

Otkako je (od 1999.) u mirovini još više piše. Jabuka je jedna od niza njegovih knjiga. Trešnja, Tršlja, Ljeska, Povijest hrvatskog voćarstva... Nakon Tršlje, o kojoj je prvi pisao Agroklub, iznikli su prvi hrvatski voćnjaci pistacija.  

A sigurno će Jabuka poslužiti za obrazovanje kadrova na fakultetima, veleučilištima i poljoprivrednim školama. Ona, smatra dr. Dugalić, može dobro poslužiti i stručnjacima koji rade u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi. Knjiga će dobro poslužiti uzgajivačima i svima koji se namjeravaju baviti ovom proizvodnjom. U njoj će poljoprivrednici voćari naći odgovor na brojna pitanja o primjeni novih tehnologija u voćarstvu.

S tršljom na smrdljiki do komercijalnog uzgoja pistacija u Hrvatskoj

Ako je tako, naslućujem pitanje čitatelja, tko je nakladnik? Možda Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti... Tko je snosio troškove i financirao objavljivanje ove najnovije - Jabuke?!

Posveta majci Anici i ocu Petru

"Sam sam napisao, sin Dubravko je urednik, Jabuka je u mojoj vlastitoj nakladi otisnuta u Tiskari Hlad, Luka", kaže profesor Miljković. Sve i to nemale troškove je, znači, snosio sam uz pomoć sponzora iako je bilo planirano da nakladnici budu Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatska voćarska zajednica.

"Na kraju se to izjalovilo", kaže poznati profesor koji je odgojio generacije i generacije studenata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Bio ekspert FAO za lupinasto voće i maslinarstvo, osnovao prvi znanstveni časopis Pomologija Croatica i kao gost predavao na više stranih sveučilišta u Europi. Posebno o tematici fiziologije i pomoekofiziologije voćarstva o čemu je svoje znanstvene spoznaje iznosio na domaćim i međunarodnim skupovima, objavljivao u znanstvenim časopisima… Ali, kako se ono kaže, stara dobročinstva se brzo zaboravljaju. No, još uvijek vitalni profesor ne zaboravlja. Nastavlja svoju misiju znanstvenika, a u zaglavlju Jabuke je napisao:

“U spomen na moje drage roditelje, majku Anicu (1911. - 1932.), koja je umrla kad sam imao samo tri mjeseca, i oca Petra (1907. - 1934.) koji je umro kad sam imao godinu i šest mjeseci. Zadržao sam ih u sjećanju po slikama i divnim pričama mojih dragih i dobrih baka i djedova”, napisao je Miljković.

Treba li ovome išta dodati. Ne, svatko koga zanima treba samo pročitati Jabuku. To bi mu, kaže profesor, bila najveća nagrada i plaća!