Priprema voćnjaka za zimu

Zima je na pragu i potrebno je pripremiti stabla voća da bi uspješno prebrodili zimu. U stablima se događa čitav niz procesa kojima se voćke prilagođavaju periodu mirovanja. Najočitiji primjer ovih promjena je berba plodova i opadanje lišća.

Nakon berbe započinju radovi u voćnjaku koji imaju za cilj da se stabla što bolje pripreme za prezimljavanje, smanji brojnost prezimljujućih oblika štetnika i infekcijski potencijal raznih patogena. U opalim plodovima, opalom lišću, ranama na granama i ispod kore prezimljavaju različite forme štetočina i patogena (jaja, larve, lutke, spore, micelij).

Ukloniti izvore zaraze

Sve opale plodove koji leže na tlu potrebno je sakupiti i ukloniti jer privlače glodavce i mnoge štetnike. Također, ovi plodovi mogu poslužiti kao sklonište za prezimljujuće forme štetnika i uzročnika biljnih bolesti.

Na stablima se mogu uočiti zaostali plodovi, sasušeni i smrežurani koje nazivamo mumificirani plodovi. Njih je potrebno ukloniti sa stabla i iz voćnjaka kako ne bi bili izvor zaraze u sledećoj vegetaciji. Ako se na stablu prilikom pregleda uoče upredena gnijezda štetnika i drugi prezimljujući oblici, i njih je potrebno ukloniti i spaliti. Opalo lišće takođe može poslužiti kao sklonište za mnoge štetnike, posebno insekte, uzročnike bolesti i njihove prezimljujuće forme. Pošto voćnjaci u jesen proizvode velike količine lišća, može se napraviti kompost od lišća i za godinu dana dobit ćemo odličan materijal za malčiranje voćnjaka.

Sanacijska rezidba

Potrebno je pregledati sva stabla u voćnjaku i po potrebi izvršiti sanacijsku rezidbu. Ovom rezidbom se sa stabla uklanjaju sve polomljene, suhe, oštećene i zaražene grane. Zaražene grane je potrebno ukloniti sve do zdravog tkiva kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti kroz drvnu masu. Poželjno je da su rezovi što manji kako bi spriječili prodiranje nepoželjnih štetočina i formi koje izazivaju infekcije. Veće rane je potrebno premazati voćarskim voskom. U ovom periodu se vrši i gnojenje voćnjaka kompostiranim stajnjakom i gnojivima koja sadrže fosfor i kalij.

Oko debla se postavljaju lovni pojasevi izrađeni od valovitog kartona, grubih tkanina i sličnog materijala u koje se zavlače različiti štetnici i njihove prezimljujuće forme. Pojaseve treba obilaziti i uništiti štetnike koji su se tu sakrili. Danas postoje i specijalne ljepljive trake za stablo na koje se štetnici zalijepe.

Dezinfekcija kore stabla

Mlada stable je potrebno zaštiti mrežicama protiv glodavaca koji tijekom zime mogu nanijeti veliku štetu i doprinijeti njihovom propadanju. Tek nakon 12 godina, korijen i vrat stabla dovoljno otvrdnu da ih glodavci ne napadaju.

Na starijim stablima je potrebno četkom ukloniti koru koja se ljušti i koja služi kao sklonište za brojne štetnike. Ovim postupkom uklanjaju se i lišajevi i mahovine koji se nalaze na deblu. Ispod stabla koje se četka potrebno je staviti najlon i sakupljeni materijal odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Zajedno sa četkanjem može se izvršiti i dezinfekcija kore stabla otopinom pepela i sapuna. Uzme se 200 do 300g pepela, 5g sapuna i prelije 1l vruće vode. Miješa se 10 do 15 minuta da se dobro rastopi. Četkanje stabla je obavezna faza koja prethodi krečenju stabla.

Krečenje stabala

Krečenje stabala se izvodi tokom listopada i studenog. Ukoliko krečenje nije moguće obaviti tokom jeseni, alternativa je krečiti ranije u proljeće. Da bismo to učinili, treba izabrati dane koji su sunčani i suhi, a temperature zraka trebaju biti od 4 do 6 °C. Visina krečenja ovisi o visini debla i prvih ramenih grana stable koje se kreče. Ova mjera predstavlja prevenciju od bakterijskih oboljenja i sprečava nejednako zagrijavanje stabla u proljeće i pojavu mrazopuca.

Koncentracija krečne mase je nešto manja za mlade voćke. Ne brinite ako neposredno nakon krečenja deblo nije potpuno bijelo, bijela boja će se pojaviti nakon nekoliko sati. Kombinacija gline i kreča se tokom zime ispere i potrebno ju je ponoviti početkom proljeća. Ova kombinacija je povoljnija za mlade sadnice jer im omogućava da lakše dišu preko kore debla. Za starija stabla koristi se kombinacija koja se teže ispire.

Priprema krečne mase

Krečna masa se priprema od: 5kg kreča, 0,5kg kuhinjske soli i 0,25kg sumpora. Ova količina se razmuti sa 15l vode; treba imati konzistenciju mlijeka i ostaviti da stoji dva do tri dana, što će povećati ljepljivost mase. Ukoliko se krečenje vrši atomizerom, povećava se količina vode do 100l, a razrijeđena smjesa se procijedi tako da ne dolazi do začepljenja dizni atomizera. Mlade sadnice i koštičavo voće zbog osjetljivosti na mrazopuc treba krečiti svake godine, dok starije nasade jabučastog voća možemo krečiti i svake četvrte godine.

Još jedna formulacija za krečnu masu.

Na 10l vode doda se 2 do 2,5kg kreča, 250 do 300g bakarsulfata, 1kg masne gline i jedna do dvije lopate kravljeg stajnjaka. Svi sastojci se smiješaju u homogenu masu koja treba imati konzistenciju vrhnja. Provođenjem svih ovih radnji vidjet ćete pozitivne rezultate, stabla su dugovječnija, otpornija i daju veći prinos.