Pravilna rezidba maslina

Masline su ti zdrave i dobro napreduju. Vidi se da im ne fali ni vode ni hrane, rekao je magistar Marijan Tomac mladom maslinaru Davoru Mustaću, vižitavajući njegov maslinik na predjelu Živača uz sam rub Vranskog jezera. Na njivi od otprilike 2.000 metara četvornih raste 50-ak stupi dobro raspoređenih maslina uglavnom domaće sorte orkula, a između njih grmovi lavande, ružmarina i buhača - kao u oglednom eko masliniku.

- Imate li zamjerki?!

- A, imam, imam, reče iskusni agronom. Vidiš, krošnja je bujna i gusta, ali nema oblika. Kao u mlade, raščupane djevojke, koja još nije pronašla frizuru koja bi joj najbolje pristajala, slikovito je komentirao Tomac.

Nakon ovoga Mustać je zamolio poznatog agronoma da mu pokaže kako ispravno "pošišati" masline. Odmah je bilo jasno da se ovdje ne radi o običnoj rezidbi.

Pravilno formiranje krošnje

- Treba formirati uzgojni oblik krošnje, rekao je Tomac, dajući do znanja kako bi bilo bolje da je to urađeno koju godinu prije ili čak neposredno nakon što su masline posađene. Kada je stablo u mlađem stadiju dobro oblikovano, ono omogućava lakšu primjenu pomotehničkih i agrotehničkih zahvata u nasadu, olakšava berbu, a kasnije nisu nužni veći rezovi na stablu. Osim toga, gusta neoblikovana krošnja pogoduje i razvoju bolesti, paunovog oka, razvoju mediča i naseljavanju gljive čađavice.

Srećom do ovoga, u dobro njegovanom Mustaćevom masliniku, nije dolazilo. No, on priznaje da dosad nije dovoljno vodio računa o oblikovanju krošnji.

Kada je riječ o rezidbi oslanjao se na savjete lokalnih maslinara pa i sam sada vidi koliko bi bilo bolje da je na vrijeme obavljeno pravilno formiranje krošnje masline.

Najčešće greške maslinara

- Tada bi i rezidba na rod bila lagan posao, kaže Tomac pojašnjavajući kako sorti orkula najbolje pristaje kotlasta krošnja ili krošnja u obliku vaze. Zašto? Zato jer orkula ima dobro razvijene skeletne grane. Evo, vidiš, na svakom deblu ćemo ostaviti 3 do 4 takve grane na kojima će se dalje formirati krošnja. Sve grane koje su unutar krošnje odstranjujemo jer maslina je isključivo heliotrofna biljka, preferira svjetlost i sve ono što je u sjeni neće roditi. Tu najviše griješe maslinari jer ostavljaju okomite grane i gustu krošnju, a postrane grane otklanjaju, režu. Tako krošnje iz godine u godinu postaju sve više, što otežava berbu. Zato neki naši maslinari, umjesto kod kuće, večeraju kod kirurga Vanjaka, duhovit je Tomac.

Riječ po riječ, rez po rez i posao u Mustaćevom masliniku, unatoč jakom jugu, bližio se kraju. Brzo, jer se, učeći uz Tomca, škara prihvatio i Davor. Rezimirajući učinjeno mladi maslinar je zadovoljno ustvrdio kako sada kroz krošnje njegovih maslina mogu letjeti i ptice.

- Sve iznutra smo odstranili, odrizali višak vegetativnih grančica ostavivši samo one koje služe za formiranje i obnovu krošnje. A cvitne grančice, na kojima će se razviti cjetovi i plodovi smo prorijedili, zaključuje Mustać. Dokazujući da je ubrao i one zahtjevnije zahvate u rezidbi, otkriva kako su on i Tomac krošnju sorte pendolino, za razliku od orkule, formirali u vretenasti grm. Jer vrsni oprašivač pendolino, kao što i sama riječ kaže, ima viseće grančice i zato ih je nemoguće formirati u vazu.

Bravo, a što ćemo s porezanim granama?

- Složiti ih i čekati da prestane jugo pa zapaliti da se na njima ne bi razvijali crvi potkornjaci, odgovara Mustać.

Prskanje i konjsko gnojivo

Gnojidbu svojih maslina već je obavio i to organskim stajskim gnojivom. Točnije, konjskim gnojivom, kojeg nabavlja na farmi konja prijatelja Edija Jelenkovića u Stanarskom polju s onu stranu Bilog briga. Gnoj sadrži veliku energetsku vrijednost i hranjiva pa se smatra gornjom kvalitetom među stajskim gnojivima.

Ovaj vikend, ako bude dozvoljavalo vrijeme, Mustać će obaviti i prskanje maslina s bakrenim pripravkom protiv paunovog oka. Veliki je zaljubljenik u masline i uradit će sve da njegov maslinik, u kojem provodi svaki slobodni trenutak, bude uređen "kako Bog zapovida".

Konačno, on je maslinik podigao na njivi gdje je pradjed Šime Kapov uzgajao vinograd dolazeći iz Betine barkom do Prosike, a dalje tovarom do Živače. Da vidi praunukov maslinik sigurno bi mu bilo drago.

Obnova pradjedovine

Iako živi i radi u Zadru, Davor Mustać (40) većinu slobodnog vremena provodi u masliniku na sjeveroistočnoj strani Vranskog jezera.

- Veliki sam zaljubljenik, kaže Davor, ističući da je masline posadio prije pet godina i to na istoj lokaciji gdje je Šime Kapov, pradjed po majčinoj lozi iz Betine, svojedobno, do 70-ih godina prošlog stoljeća uzgajao vinovu lozu. U barku bi utovario alat i tovara te krenuo s otoka prema Prosiki, a otud do Živače i Modrava na noge uz tovara. U Modravama su Kapovi još za vrijeme Austro-Ugarske podignuli oko pet hektara maslinika, koje su u međuvremenu, kao i većina od 15.000 stupi koliko ih je bilo ukupno na području Modrava, ostale zarobljene u šikari. Dio pradjedovih maslina, do kojih je bilo moguće doći, odnedavno obnavlja Davorov stariji brat Đani (42). Braća Davor i Đani žele obnoviti djedovinu i u tome imaju (moralnu) potporu roditelja, majke Davorke, umirovljene radnice Tankerkomerca i oca Ive Mustaća, predsjednika uprave Tankerske plovidbe.

Autor: Nedjeljko Jusup