• Rasadnik Displantarium
  • 30.07.2016. 07:30

Ponosan što je poljoprivrednik i sam svoj gazda

Rasadnik Displantarium iz Starog Petrovog Sela među prvima u Hrvatskoj počeo je proizvoditi ekološke sadnice oraha i lijeske. Rade i mikorizu, riječ je o simbiozi korijena sadnica i micelija mikoriznih gljiva koja pojačava prehranu bilja. Zbog velikog zanimanja za sadnice bajama povećali su proizvodnju sadnica tog voća.

  • 8.321
  • 1.231
  • 0

Ova obiteljska tvrtka jedna je od najuspješnijih manjih poljoprivrednih tvrtki na području Brodsko-posavske županije pa i šire u tom dijelu zapadne Slavonije.

Na površini od sedam hektara proizvode oko 450 različitih sorata jabuka, krušaka, trešanja, višanja, šljiva i sveg drugog voća koje uspijeva u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uzgajaju i božićna drvca te ukrasno drvće i grmlje. Na tržištu opstaju jer uvijek uvode neke novine u proizvodnji i šireći asortiman i održavajući kvalitetu koju prepoznaju i izvan granica Hrvatske.

Među prvim su rasadnicima u Hrvatskoj koji su prošle godine na površini od jednog hektara započeli ekološku proizvodnju sadnica, ovo im je druga godina prijelaznog razdoblja.

Čuva 15 godina star mravinjak

"Odlučili smo za to jer je sve veće potreba za ekološkim sadnicama. U Europi je to hit, postoje dobre naznake da bi ekološki proizvedene sadnice mogli izvoziti u Austriju i neke druge europske države. Ako pratite medije već sada se, primjerice ekološki proizvedene žitarice, lako prodaju u Austriji. Ekološka proizvodnja voćnih sadnica je malo zahtjevnija od klasične proizvodnje, traži malo više znanja i rada, zato smo krenuli od oraha i lijeske, vrsta koje su lakše za proizvodnju.

Bajam sve zanimljiviji voćarima

Prošle godine kod nas su se najviše prodavale sadnice lješnjaka i oraha i, što je posebno zanimljivo, vlada sve veće zanimanje za sadnice bajama. To je u ovom rasadniku nešto novije, postoje kontinentalni bajami koji kod nas u Slavoniji uspijevaju i rode", priča nam Šporčić dok razgledavamo četiri matična stabla te voćne vrste na kojima je unatoč katastrofalnom travanjskom mrazu ostao dio uroda, dok su plodovi uobičajenih naših voćnih vrsta jabuka, krušaka, šljiva dobrano stradali.

Kod sadnje preporučuje najmanje dvije sorte kod oprašivanja od četiri koje proizvode: feragnes, tuono, truoito, fra giulio grande.

"Upravo zato što su prošle godine bili pravi hit, ove godine povećali smo proizvodnju sadnica bajama koji se, eto širi i u kontinentalnom dijelu Hrvatske", ističe Šporčić.

Ova godina pokazala je da su od mraza stradale i ranije sorte oraha pa naš sugovornik sugerira sadnju sorata koje kasnije listaju i cvjetaju. Kaže da se mnogi još uvijek odlučuju za sadnice oraha sjemenjaka koje su jeftinije, ali ako se ulaže u takve dugogodišnje nasade, a u posljednje vrijeme sade se veliki orašnjaci i prijavljuju u ekološku proizvodnju, preporučuje ipak cijepljene orahe koji ranije dolaze u rod i mogu se odabrati kasnije sorte sa kvalitetnim plodovima.

Stare sorte jabuka i krušaka

U posljednje vrijeme zanimljiv je trend da neki voćari, a osobito hobisti, sve više traže jabuke, kruške i neke druge vrste voća na divljim podlogama koje daju bujnija stabla s većim krošnjama.

"Vjerojatno se odlučuju za takvo voće zbog klimatskih promjena posljednjih godina koje mijenjaju proizvodne uvjete. Kada idete u ekološku proizvodnju, onda je bolje da ta voćka bude na bujnijoj podlozi zato što u sušnim razdobljima zbog većeg korijena lakše dolazi do vode i hrane. Idu i na stare sorte koje mi također proizvodimo jer su otpornije na bolesti, neke i na štetnike, sa takvim sadnicama mogu se lakše formirati klasični nasadi sa većim razmacima između redova i u redovima, kao što su nekada davno bili travnjački voćnjaci.

Matična stabla bajama

Od Starih sorata jabuka imamo petrovaču, bjeličnik, gospojinku, funtaču, grafenstein, kardinal, kanadsku renetu, šampanjku, sivu kožaru, ljepocvjetku, slavonsku srčiku, božićnicu, ivanliju, krivopeteljku, mašanku, zeleniku, zlatnu zimsku parmenku carević, bobovec, od krušaka tikvicu nagovik, lubeničarku, pastorčicu, lazanku, citronku, tepku."

Mikoriza korijena pojačava ishranu sadnica

U rasadniku Displantarium još jedna novina - mikoriza korijena voćnih sadnica. Stručnjaci tvrde da mikoriza spada među najbolja rješenja prirode za poboljšanje vegetacije i zdravlja biljaka.

Mikoriza je simbioza korijena i micelija mikoriznih gljiva koja pojačava prehranu bilja. Tako gljive imaju idealne uvjete za rast sa stalnom zalihom ugljikohidrata od biljaka, dok zauzvrat gljive opskrbljuju biljku fosforima i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla te povećavaju površinu za uzimanje vode.

Mraz je prorijedio urod bresaka

"Mikoriza korijena je prisutna u svim našim prirodnim šumama. Kada iz daljeg gledate te šume i šumarke, sve izgledaju lijepe, zdrave, tamnozelene boje, a nitko ih ne gnoji. Čovjek se pita, kako to raslinje tako dobro napreduje. Priroda je sve to regulirala, šumskoj vegetaciji puno pomažu upravo mikorizna gljive koje u simbiozi sa korijenjem", kaže Šporčić. Tvrdi da takav suživot može povećati masu korijena i do 70%, što uvelike pomaže boljoj ishrani i napredovanju sadnica.

"Pravio sam mali pokus i posadio sadnice koje nisu mikorizirane uz sadnice sa mikoriziranim korijenom. Već prve godine vidi se očigledna razlika, a kako će tek biti za desetak godina", pita se Šporčić zadovoljan prvim rezultatima koji je, koliko zna, prvi rasadničar u Hrvatskoj koji primjenjuje tu novu metodu.

Kaže da mikorizira korijenje podloga voćnih sadnica jer je to, ističe, najeftinije, pojedinačno inokuliranje sadnica micelija tim mikrogljivama bilo bi jako skupo i financijski neisplativo.

Izvoz u BiH, Sloveniju, Austriju

Zanimljivo je da rasadnik Displantarium već nekoliko godina izvozi sadnice u Bosnu i Hercegovinu, uglavnom bobičasto voće, orahe i lijesku. Susjedi preko rijeke Save, zainteresirani su i za sadnice kestena.

"Ove godine izvezli smo i u Sloveniju značajniju količinu sadnica i podloga. Nedavno su nas posjetili slovenski poslovni partneri, došli su vidjeti što i kako radimo, žele provjerene kvalitetne, a ne neke švercane sadnice sumnjive kvalitete. Povećali su narudžbe i izrazili želju za suradnjom na duge staze, što nama kao prizvođačima mnogo znači. Slovence najviše zanimaju lijeska, orah i bajam, ali i bobičasto voće te podloge šljiva.

Oni su posljednjih godina u našim institutima kupovali plemke za cijepljenje, zadovoljni su njima, pa se tako otvara tržište. Sretan sam što nam raste izvoz. Javila nam se i jedna austrijska tvrtka koja je zanteresirana za eko sadnice. Mi smo njima zanimljivi jer smo po cijeni povoljniji od njihovih rasadničara, a kvalitetom su zadovoljni."

Gradit će suvremenu halu

Rasadnik Displantarium postupno širi proizvodne površine, ali i sortiment voćnih sadnica te ukrasnog biljaka. Izvoz im je velika šansa pa se i sin Bruno opredjeljuje za ostanak na gospodarstvu. Završio je gimnaziju i nastavit će studirati poljoprivredi i ima volju nastaviti obiteljsku tradiciju.

Šporčići su se natjecali za sredstva mjeru 4.1. Programa ruralnog razvoja, žele izgraditi suvremenu halu za sortiranje, pakiranje i skladištenje sadnice po najvišim europskim standardima, ali i nabaviti još mehanizacije, čime će stvoriti još bolje uvjete za poslovanje.

Podloge za cijepljenje šljive

"Vidio sam u Nizozemskoj kako se to radi i čekajući mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije obavili smo sve potrebne pripremne predradnje. Dio gospodarstva pretvorili smo u poslovnu zonu u čemu smo imali veliko razumijevanje mjerodavnih u Brodsko-posavskoj županiji, uspjeli smo ishodovati građevinsku dozolu, imamo projekt i sve druge potrebne papire, pa se nadamo da ćemo uskoro početi investiciju uz pomoć novca iz drugog natječaja mjere 4.1.", kaže Šporčić, razočaran postupkom mjerodavnih oko prvog natječaja za tu mjeru kada su vrhnje trebali ubrati veliki.

Stvorili uspješnu poljoprivrednu tvrtku

Zvonko Šporčić zadovoljan je rezultatima koje je njegova obiteljska tvrtka stvorila u 25 godina postojanja i djelovanja. "Za takav posao morate imati i puno ljubavi. Ja sam odmalena volio poljoprivredu. Živjeli smo u zadnjoj kući u sokaku, bili smo okruženi našim poljima i s roditeljima sam obrađivao tu zemlju. I supruga Đurđica voli zemlju, nekada je bila čak prvakinja Hrvatske u oranju. I svo troje djece - kćeri Ivana i Ana i sin Bruno - su uz nas, mnogo su nam pomagali i stjecali radne navike u rasadniku što će im u životu dobro doći.

Nekoliko mjeseci prije nego što je umro otac Milan mi je rekao da napustim tvrtku u kojoj sam radio. Nije mi tada bilo jednostavno ostaviti posao i sigurnu plaću i posvetiti se nesigurnom seljačkom poslu. Sada se ponosim što sam seljak, što sam svoj gazda, što mogu svoje iskustvo, ljubav i volju prenijeti na mlađe, na svoju djecu. Ovaj naš posao zahtjeva puno znanja, ulaganja, rada i nadasve volje i zajedništva i sada kada se osvrnem na proteklo razdoblje zadovoljan sam jer smo stvorili uspješnu obiteljsku tvrtku koja nam omogućuje solidan život", kaže neumorni Zvonko Šporčić uvijek pun novih ideja kako u suradnji sa stručnjacima i mjerodavnim institucijama unaprijediti proizvodnju i poslovanje.


Povezana biljna vrsta

Orah

Orah

Sinonim: Oras | Engleski naziv: Nut | Latinski naziv: Juglans regia L.

Orah (oras) se može saditi u jesen ili u proljeće, no za većinu naših agroklimatskih područja preporuča se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice te je bolji rast u... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Ekološka proizvodnja Bajam Sadnice Stare sorte jabuka Mikoriza korijena Simbioza Izvoz BiH Sloveniju Lijeska Orah Europske unije Đurđica Ivana Ana Bruno


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.