Pomoć voćkama nakon tuče: Kako napraviti regenerativni rez?

Nakon uglavnom stopostotnih ili tek nešto manjih šteta u trajnim nasadima nakon olujnih nevremena, voćarima ostaje mogućnost iščupati cijelu biljku. Međutim, ako je manja možete ju pokušati spasiti regenerativnim rezom. 

"U rezidbu se ide kada je šteta manja od 30 posto, a ako je veća onda se nadate da će komisija biti pravedna i da ćete dobiti obeštećenje koliko ste zaslužili“, istaknuo je viši stručni savjetnik Tomislav Božićević iz Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Rezidbu je, smatra, važno napraviti što ranije, a ne pričekati onu zimsku. "Možemo ostaviti tako kako je, ali te rane će toliko iscrpiti biljku da će ona godinama jenjati“, pojašnjava Poljoprivrednoj televiziji napominjući kako su one i fantastičan ulaz brojnim patogenima. 

Prije samog rezanja važno je dezinficirati alat 75- postotnim alkoholom, a osim škara s dvije oštrice, noža kalemača i voćarske hipe za ovu radnju potreban je i premaz i prozirna prianjajuća folija.

Rezidba pod kut, a prije premaza rane obrubiti

Što se tiče samog reza, on se mora raditi pod kutom kako bi iz donjeg dijela koji ostaje izašle nove mladice. "Ostavljamo tamo gdje je živo tkivo“, kaže ovaj stručnjak. 

Nakon ovakvih prirodnih nepogoda, biljke imaju prirodan nagon samoobnavljanja kroz latentne pupove ispod kore čime iscrpljuju svoje hranidbene zalihe. Stoga im je važno dobro sanirati rane, a u toku kasnijeg ljeta potrebno je napraviti još jedno prorjeđivanje. "Da ne dobijete šumu jer se tu opet stvara zaraza“, dodaje Božićević. 

A prije nego što se krene u zaštitu voćarskim premazom koji u sebi sadrži hormone rasta i fungicid, važno je očistiti rane i obrubiti ih. "Ako ostavimo samo ovako i premažemo neće ući patogen, ali neće ni zarasti. Zato je potrebno dva do tri milimetra obrubiti“, objašnjava napominjući kako alat za premazivanje možete napraviti i sami od grančice jer se pemzla brzo skori.

Važno je premazom pokriti cijelu površinu te nakon toga dodatno omotati folijom kako bi se spriječio ulazak patogena. Dovoljno je dva do tri kruga folije čvrsto zamotane oko rane koju se ondje ostavi dok ju samo stablo ne odbaci. 

Zaštita bakrenim pripravcima

Nadalje, napominje savjetnik, osim saniranja rana trajnim se nasadima u obnovi treba pomoći na još jedan način. "Važno je napraviti zaštitu jednim od bakrenih pripravaka jer on ne samo da ubija patogene gljivice nego i bakterije“, ističe. 

Također, u voćnjacima koji su manje stradali, gdje još ima listova, obavlja se zaštita i sredstvima na bazi aminokiselina kako bi se povećao imunitet. 

Božinović je pojasnio u kojim uvjetima poljoprivrednik može dobiti odštetu, a kada je riječ o europskoj mjeri, točnije tipu operacije 5.2.1 "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“. 

Prema njegovim riječima, ako proizvođač ima manje od 30 posto stradalog ne može dobiti novac. No, u slučaju da ima više može dobiti za obnovu proizvodnog potencijala. "Ako je šteta veća od 60 posto, ovdje ne govorimo o rodu, nego baš o biljci onda se dobije 100-postotni iznos“, objasnio je za kraj. 

Kako napraviti regenerativni rez na voćkama pogledajte u videu: