• Trajni nasadi
  • 09.12.2013. 08:00

Podizanje trajnih nasada uz europske potpore

Uskoro će niknuti novi eko-voćnjak Josipa Čarića u Cetinskom kraju, prvi takav ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europskoj uniji. Što je sve potrebno za podizanje trajnog nasada?

  • 15.695
  • 933
  • 0

Mnogi voćnjaci gotovo svih kategorija, podignuti posljednjih godina u dalmatinskom krajobrazu - zaobalju, priobalju i na otocima - nedvojbeno potvrđuju o znatnom pomaku, ponegdje i zamahu, poljoprivrede u sklopu programa ruralnog razvoja u krševitim predjelima Lijepe naše, u što su svakako uložena golema sredstva. Tamo gdje se nekoć nisu mogli ni zamisliti novi maslinici, vinogradi, smokvici, višnjici, trešnjici; male obiteljske plantaže mandarina i limunova, rogača, šipaka, bresaka, jabuka, šljiva, krušaka, kivija, kestenova, lješnjaka, kupina. Uloženo je, uz to i u pogone za preradu voća i proizvodnju eko-sokova, likera te inih napitaka; marmelada, džemova, kušaonica i radionica; izgrađene objekte i bazene, mala akumulacijska jezera, prilazne ceste i uređene okoliše, kao i kompletnu infrastrukturu i prikladne prateće sadržaje koji su donekle u funkciji inače osiromašenih sela - najprije Domovinskim ratom, poraćem i dugotrajnom gospodarskom krizom - te u eko-etno naselja kao dopunu seoskog turizma.

Zamah trajnih nasada u kršu dalmatinskog zaobalja

To je sve postignuto, dakle, unatoč naglašenoj dugotrajnoj gospodarskoj krizi te čudnim putima spore, trome i neučinkovite administracije, kažu još nigdje nezabilježene i nezapamćene birokracije kao u Republici Hrvatskoj, koja je 1. srpnja ove godine postala pridružena članica zemlja Europske unije.

Voćnjak OPG-a Čarić u Brnazama

A što se pak tiče mladih nasada voćnjaka, podignutih na obnovljenim seoskim imanjima, njivama, dolcima, krčevinama na području oplemenjenog dalmatinskog krša te na rubovima kraških polja Zagore, oni su svih proteklih godina, baš kao i ove, privukli pozornost i inozemnih turista. Kušajući autohtone eko-proizvode dakako komentirajući kako su u te projekte - osim obiteljskog kapitala, konkretnog fizičkog i kreativnog rada, truda, znanja, znoja, straha i muke malih i srednjih OPG-ova - poljoprivrednici uložili svoja golema sredstva putem kredita iz hrvatskih banaka kao i onih iz fondova Europske unije, dakako i uz državnu potporu te uz pomoć jedinica lokalne uprave i samouprave (općina, gradova i županija). No, vlasnici OPG-ova su uložili maksimalne, dodatne napore znajući kako su poljoprivreda, proizvodnja zdrave hrane i seoski turizam budućnost njihova kraja dokazujući kako se može živjeti i u dalmatinskom kršu, samo uz naglašenu volju, ustrajnost, rad, trud, dakako i ljubav prema svojim korijenima.

Bajamik u dalmatinskom kršu

Podsjetimo tek na neka imena inicijatora, tvoraca, ulagača, vlasnika projekta koji su uspješno ostvareni, ili su pak u tijeku realizacije, dajući i neočekivano dobre prinose, rezultate. Riječ je o eko-plantažama u ruralnim sredinama dalmatinskog podneblja poput mladih vinograda, maslina, bajama, rogača, oraha, smokava, jabuka, mandarina. U toj niski tek spomenimo Eko-voćnjak Terra Marascea s 20-ak tisuća stabala višanja i trešanja na 40 hektara oplemenjenog krša na Prpuši kod Šestanovca u omiškom zaleđu, čiji je vlasnik Denis Rubić; maslinike, vinograde i smokvike u sklopu razvojnog programa PZ MasVin u Polači, mlade plantaže mandarina i limunova u dolini Neretve, pa mlada vinogorja u Imotskom i Vrgoračko-neretvanskom polju.

Rascvjetali bajami u proljeće

Tu su i mladi maslinici Jure Vukušića u Općini Šestanovac, Dragana Ćurkovića u Suhaču na području Grada Sinja, kao i male plantaže jabuka, smokava, trešanja obitelji Begić u Kostanjama u desnom zaobalju Cetine nadomak kanjona te rijeke, također mladi vinograd Dražena Krole u Strmendocu kod Trilja (17.000 čokota) i Joze Biskupovića na Kreševu brdu, plantažu jabuka od 6000 stabala čiji je vlasnik Marko Puljić u Runovićima kod Grada Imotskog.

Svi ističu kako je najdalje otišao OPG-a obitelji Ante Grabovca iz Prološca koja je zadnjih godina na oplemenjenim krčevinama ponad tog općinskog središta te na Planom kod Trogira podigla mlade vinograde čak sa 160.000 trsova, koja je inače poznata vinariji ne samo na području cijele Dalmacije. Svi su manje-više mogli nabaviti (i nabavljaju) sadnice maslina, vinove loze, smokava, bajama, oraha, trešanja, višanja te inih vrsta voćaka u rasadniku „V. V. V. Rasadnik Blajić“ u Turjacima kod Grada Sinja, čiji je vlasnik Dušan Blajić, ing. agronomije (voćarstvo, vinogradarstvo, vrtlarstvo).

Pokretači novih eko-voćnjaka uglavnom mladi ljudi uz potporu EU

U razgovoru s njima, gotovo su svi vlasnici OPG-ova imali iste ili slične korake u podizanju svojih trajnih nasada odnosno voćnjaka prolazeći kroz čudne birokratske labirinte, često i ne znajući što ih sve čeka na tajnovitu putu isprepletenih i zapletenih neugodnih situacija.

Domaći bajami i lješnjaci

Rekoše nam kako su mnogi od njih konačne odluke, rješenja, ugovore odnosno odgovarajuće papire, dozvole, čekali i više godina, a neki su u međuvremenu i odustali. Ipak su najteže muke prošli oni voćari koji su se odlučili za eko-plantaže koje su niknule na smrvljenu kamenjaru dalmatinskog krša, uglavnom u Zagori gdje su zadnjih godina naglašeni i projekti nasada i uzgoja badema (bajama), kako ne bi izumrla, nestala ta poljoprivredna kultura koja je nekoć cvjetala na tom prostoru. Dakako, u sklopu projekta neophodna je i kupnja opreme za tu poljoprivrednu kulturu (primjerice, traktor i prskalica) koji se financijski podupiru iz fondova EU-a na što itekako računa mladi voćar Josip Čarić iz Brnaza na području Grada Sinja, vlasnik OPG-a „Josip Čarić“, koji se potvrdio uzgojem trešanja.

Voćnjak Denisa Rubića na Prpuši

Naime Josip Čarić, zaljubljenik u voćarstvo, se odlučio i za uzgoj badema (bajama) držeći kako za tu poljoprivrednu kulturu u južnom dijelu Cetinskog kraja nadomak Brnaza postoje odlični uvjeti, s obzirom na tlo i klimu, što je stručno provjereno i dokazano u splitskom Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša. Tvrdi kako je od samog početka poduzeo gotovo sve potrebne radnje, korake vezane za pripremu odnosno stručnu analizu tla i izradu elaborata i studije o čuvanju okoliša, dodajući kako su ishođene i sve dozvole. Naime, projekt o proizvodnji badema je s umirovljenim ocem Stipom pokrenuo još prije 6-7 godina koji je itekako zahtjevan u svim svojim segmentima, a da bi se u cijelosti realizirao problem je u tome kako osigurati potrebna sredstva. Zapravo, riječ je o oplemenjivanju 40-ak hektara površine u dalmatinsko-zagorskom kršu nadomak istočnih rubova atraktivne Gospodarske zone Kukuzovac na području Grada Sinja, prema triljskom Vojniću, koju je Josip Čarić, kaže, dobio na koncesiju na rok od 40 godina.

Uskoro će niknuti novi eko-bajamik na području Grada Sinja, jedini takav u EU

Osim što ga podupire cijela obitelj u realizaciji projekta, s kojom je pripremio potrebne papire, zemljište, plemke i ini repromaterijal, posebice mu vjetar u mlada leđa daje otac Stipe, diplomirani agronom (voćarstvo, vinogradarstvo, vrtlarstvo).

Mladi vinograd Joze Biskupovića

Najavio je kako će uskoro krenuti u sadnju mladih bademovih sadnica, računajući kako će u međuvremenu dobiti i zadnji, konačni dokument vezan za ostvarenje tog projekta. Josipov otac podsjeća kako su u početku imali stanovitih problema jer su najprije morali ukloniti gomile odloženog smeća, otpadnog materijala, zatim teškim strojevima usitniti gomile kamenja i više od 10 hektara uzorati na dubini i do 60 centimetara te cijeli kompleks stručno pripremiti za sadnice. Kaže kako još treba malo bolje poravnati probijeni prilazni put, a kasnije stvoriti mogućnost i o tome kako tijekom proljeća mlade sadnice zaštititi od eventualnog naleta stada ovaca, osobito koza koje vole brstiti listove bademovih stabala.

Dražen Krolo uz stroj za flaširanje vina

Obojica ističu kako postoji mogućnost i sadnje trešanja i smokava na toj brežuljkastoj površini odnosno zaravni gdje će se poslije, u sklopu cijelog kompleksa, vjerojatno izgraditi i prikladan objekt za turiste, dakako i obiteljski bazen, jer za to postoje gotovo svi uvjeti. U početku su razmišljali i o tome kako bi na dijelu površine zasadili i nekoliko tisuća mladih sadnica vinove loze, sorte pošip, ali su u međuvremenu odustali od te ideje vjerojatno zato što takve projekte, iako spadaju u trajne nasade, financijski više ne podupire EU iz svojih fondova. Inače, ti su predjeli okrenuti suncu tijekom cijelog dana, prozračni i bez magle, pa su itekako pogodni i za izletište turista, kamo se lako i brzo dolazi iz Splita, Sinja i Trilja, a u blizini su i autoceste u Dugopolju.

Mladi nasadi maslinika Jure Vukušića

Zato se već sada može reći kako će taj eko-voćnjak biti ne samo kao značajna karika ruralnog razvoja, nego i značajna dopuna ponude seoskog turizma ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, tim više što je to - prema ocjenama mjerodavnih stručnjaka i institucija - trenutno jedan od najizazovnijih projekata u Hrvatskoj, čak u Europskoj uniji. Čarić najavljuje kako će uskoro krenuti sadnja badema (bajama) na inače uređenoj površini zemljišta, velikoj 10 hektara, gdje će u prvoj fazi posaditi 7000 mladih bademovih sadnica. Zatim će, također po fazama, uređivati i pripremati zemljište za nove sadnice, što će ovisiti o sredstvima kako budu pristizali vjerojatno i iz fondova EU. Tako će nadomak njezinih istočnih rubova na oplemenjenom dalmatinsko-zagorskom kršu prema Vojniću, ali izvan granica GZK, sigurno niknuti velebni voćnjak, prvi takav vjerojatno i u cijeloj Europi.

Čarićev eko-voćnjak značajna karika gospodarstva, dopuna seoskog turizma

Nakon što su utvrđeni uvjeti za uspješan uzgoj bajama, primjerice tehnologija uzgoja, odnosno svojstva tla i klime lokacije, imajući u vidu kako je badem i skromna kultura te da podnosi znatno više sunca i topline, dakako i sušu, nego ini voćni trajni nasadi, nisu ga slučajno nazvali 'kraljem sušnih predjela'.

Mladi nasadi vinograda obitelji Grabovac

Ne treba se čuditi ni tome što je ta voćka u Hrvatskoj najviše zastupljena u sunčanoj, toploj Dalmaciji - na otocima i priobalju, uglavnom na zadarskom području gdje se mogu vidjeti i suvremene plantaže badema. Stručnjaci ističu kako badem, kao tipična mediteranska vrsta (heliofit), najbolje uspijeva na dubokim, laganim, prozračnim, dobro dreniranim tlima, ali i dobro vododrživim svojstvima koji su opskrbljeni dostatnim količinama humusa, dakako i mineralima. Takva svojstva imaju pjeskovita tla poput lokacije gdje će uskoro niknuti Čarićev eko-bajamik, a koncesionar iz te obitelji razmišlja kako budući plemeniti voćnjak u Zamosorju pravodobno zaštititi i od mogućih štetnika i bolesti, podsjećajući i na činjenicu kako je badem osjetljiv i na sušenje grančica s cvjetovima, kovrčavost i šupljikavost lista, ali i na žilo-griz.

Priprema zemljišta za sadnju bajama

Znalci preporučuju kako sadnju badema valja obaviti u razdoblju između studenog i siječnja u godini te da se vrši tradicionalno obrezivanje kad za to dođe vrijeme. Josip se na vrijeme pobrinuo i o sadnom materijalu pa je njegov otac Stipe angažirao i stručnjake iz Vida kod Metkovića, koji su mu nakalemili plemku na gorki badem, kako nam je rekla Josipova majka Neda, potkraj studenoga ove godine.

Dakako, za koncesionara su bitni ne samo poticaji za podizanje takvih iznimno društveno-korisnih nasada, nego i ekonomski pokazatelji te prihodi i rashodi toga projekta. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH evidentan je rast proizvodnje bajama u Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji (Zadarska županija), dok su znalci izračunali kako su prvi rezultati proizvodnje bajama vidljivi tek poslije sedme godine kada redovit urod te voćarske kulture doseže i više od 70 posto, od pune proizvodnje.

Mladi vinograd PZ Polača Masvin

Tvrde kako se povratak uloženih sredstava, s tim da bude puni urod, može očekivati tek u osmoj godini ekonomskog vijeka bajamika. Kako je riječ o budućoj suvremenoj plantaži badema, Josip Čarić očekuje kako će u četvrtoj godini samo na jednom hektaru ostvariti i više od 500 kilograma jezgre, petoj godini 1000, u šestoj godini 1300, u sedmoj 1700, a u osmoj godini više od 2000 kilograma, te će ga nuditi i prodavati po tržišnoj cijeni. Kako je prosječni životni vijek bajama nešto više od 25 pa i više godina, naravno uz redovito održavanje, ustvrdili su stručnjaci, efekti su prema njihovim ocjenama povoljni. Inače, poticaji za podizanje samo jednog hektara nasada bajama u dalmatinskom kršu, opet prema procjenama stručnjaka, kreću se oko 30.000 kuna.

Čarić će u prvoj fazi zasaditi 7000 mladih bajamovih stabala na 10 hektara zemljišta

Za podizanje trajnog nasada, poput ovog eko-voćnjaka, bajamika, potrebno je imati pogodno uređeno zemljište, ispitano i provjereno zemljište, prikladne klimatske uvjete, projekt, dozvole odnosno odgovarajuće papire, plemku, mehanizaciju, radnu snagu, sredstva i potporu bez koje se ne može ni zamisliti realizacija ovakvog zahtjevnog razvojnog programa, koji će, nadam se, imati značajno mjesto u razvoju ne samo ovog kraja. Riječ je o projektu kakav je jedini takav ne samo u Hrvatskoj, nego čak i u Europskoj uniji iz čijih fondova očekujemo financijsku potporu.

Mladi maslinik PZ Polača Masvin

Njegova je vrijednost i u tome što će poticati uzgoj bajama na širem području dalmatinskog zaobalja, posebice u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. U prvoj fazi ćemo na pripremljenih deset hektara u ovom kršu zasaditi sedam tisuća mladih bademovih sadnica koje su nakalamljene na gorki bajam, tek četvrtinu ukupnog zemljišta koje sam dobio na koncesiji. Sadnjom ćemo krenuti uskoro, a ujedno ćemo pripremati nove površine na istoj lokaciji“, upoznaje nas mladi voćar Josip Čarić, ističući potporu svoje obitelji na realizaciji toga projekta, posebice oca Stipe, stručnjaka za voćarstvo.

Podsjetimo kako je bajam (badem) voćarska kultura stara čak i više od 4000 godina prije Krista. Znalci su dokazali kako potječe iz predjela zapadne Azije i Grčke, odakle se tijekom petog stoljeća prije Krista, uzgoj te poljoprivredne kulture nizom kojekakvih slučajnosti prenio u Italiju i sjevernu Afriku, najvjerojatnije u Alžir, Tunis, Maroko.

Mladi vinograd u zabiokovskom kršu

Dokumenti kazuju kako je postojbina bajama srednja Azija, da je u antičko doba prenesen u Grčku, te da se ta poljoprivredna kultura kasnije širila i na ine zemlje Sredozemlja - Cipar, Italiju, Maltu, Španjolsku, Portugal, Francusku, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Dalmaciju. Gastronomi ističu kako se badem danas u nekim mediteranskim zemljama, poput Španjolske i Portugala, koristi i u pripremanju nacionalnih jela kao što su torte od badema, različiti slatkiši od bajama. Svi kažu kako o uzgoju badema najviše znaju poljoprivrednici s područja Benkovca i okolice, dakako i predstavnici tvornice 'Kraš'. Upućeni ističu kako je zadnjih godina sve manje bajama u Dalmaciji, baš kao i smokava, rogača i višanja, bez obzira na to što badem voli škrtu, posnu zemlju, a može uspijevati gotovo na kamenu.

Oplemenjivanje južnog krajobraza Cetinskog kraja

Zadnjih godina obnavljanje, oplemenjivanje te poljoprivredne kulture uglavnom potiču mladi ljudi, potomci svojih predaka koji su nekoć uzgajali bajam, bez obzira na to što mu je proizvodnja mala, ponegdje gotovo simbolična.

Dražen Krolo i mladi nasad vinove loze

Stručnjaci su dokazali kako badem nije zahtjevna poljoprivredna kultura, a otporan je i na jake temperature, suše, a ne zahtjeva plodne zemlje niti puno vode. Čini se kako, ipak, mnogi zaboravljaju kako je badem najsigurniji izvor vitamina 'E' što je, dokazali su stručnjaci, itekako važno za sportaše. Također podsjetimo kako su na području Dalmacije, osobito u dalmatinskom zaobalju, rascvjetana stabla badema prvi vjesnik proljeća. No, po ružičastim cvjetovima pitomih slatkih bajama na budućoj Čarićevoj eko-plantaži u oplemenjenu kršu zasigurno će za koju godinu biti više prepoznatljivi i ti predjeli dalmatinskog zaobalja nadomak Splita, državne ceste Zagreb-Sinj-Split (D-1) i autoceste Zagreb-Dugopolje (Split)-Šestanovac-Vrgorac-Nova Sela (zaleđe Neretvanske doline), odnosno južni krajobraz Cetinskog kraja nadomak atraktivne sinjske Gospodarske zone 'Kukuzovac', što će itekako obradovati i pčelare.


Povezana biljna vrsta

Badem

Badem

Sinonim: Bajam, mendula | Engleski naziv: Almond | Latinski naziv: Prunus amygdalus

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate,... Pročitaj više »

Tagovi

Eko-voćnjak Čarić Trajni nasad Badem Vinova loza Potpore Zemljište Josip Čarić Jure Vukušić Begić Dražen Krolo Dušan Blajić Ante Grabovac Studija Dozvola Tehnologija Denis Rubić