Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Pothvat na Pagu
  • 15.04.2022. 10:10
  • Zadarska, Vlašići, Pag

Podigao skoro dva metra visoki suhozid da zaštiti masline od udara bure i posolice

U Vlašićima gdje je otac Branko prije 15 godina podigao maslinik orkanski udari dosežu 180 km/h. Mladi agronom Filip Mandičić sagradio je suhozid visok 1,80 metara.

Foto: Ivan Vičević/Arhiv obitelji Mandičić
  • 10.318
  • 1.022
  • 0

Nesvakidašnji pothvat o kojemu se govori ostvario je Filip Mandičić (30), mladi magistar agronomije iz Vlašića na Pagu. Da bi zaštitio masline od udara bure i posolice on je s burnje strane maslinika podigao orijaški suhozid. Vjerojatno najviši ne samo na Pagu nego i inače. 

Dimenzije su impozantne – gotovo dva metra ili preciznije 1,80 m visine i puni metar širine. 

Udari preko 180 kilometara na sat

Koja je to borba s burom i ljubav prema maslini, najčešći su komentari mještana i prolaznika koji izražavaju divljenje na ovaj biser graditeljske baštine.

"Ako nema ljubavi tko bi to radija", kaže nam i Filip. Kod njega se ljubav prema maslini javila u ranim danima zahvaljujući ocu Branku (73) koji je prije 15 godina na površini od 7.000 metara četvornih posadio cca 150 maslina (Oblica, Leccino, Pendolino). Pokazalo se da lokacija Veliko blato ispred samog naselja Vlašić nije baš povoljna za maslinik. Orkanski udari tu dosežu i 180 km/h, a moguće i više. 

"Ma sigurno više“, dodaje Filipov otac Branko. "Sićan se kad sam bija manji nismo mogli hodati nego bi puzali da bi došli do ovaca i nahranili ih“.

S burom dolazi i posolica koja je kobna pogotovo za mlade masline. Ne samo da ostaju male i patuljaste nego bez lista ne bi mogle ni preživjeti.

Prvi suhozidi i borba s posolicom

"Imao sam 15 godina kad sam ocu pomagao podizati suhozide oko maslina. Radili smo ih u obliku polumjeseca sa sjeverne strane kao burobran", kaže Filip. Također na vrhu i u sredini maslinika iskopali su kanal metar dubine i širine u širini maslinika.

"U te kanale smo dovozili zemlju i sadili trstiku, pitosporu, te čempres, a sve u svrhu zelene ograde koja bi štitila maslinu od bure", prisjeća se. On napominje da bura u biti ne smeta maslini. Smeta joj posolica koju donosi bura iz Velebitskog kanala. Ako ne dođe kiša brzo nakon bure i ne ispere sol, dolazi do defolijacije. Maslina gubi list i narednu godinu troši energiju isključivo na obnovu lisne mase, pa izostaje urod ili ga ima minimalno. Iz tog razloga, pojašnjava, i ostaje stalno patuljasta jer troši energiju na obnovu i opstanak.

Otac Branko i sin Filip uz novi suhozid koji štiti masline

Zaštićene masline su brže napredovale, ali samo do visine suhozida. Sve preko obrije bura. Iz tog razloga nije bilo moguće izvesti ih na ni jedan poznati uzgojni oblik, pa se može reći da imaju slobodni uzgojni oblik.

Dok se školovao masline prepuštane same sebi

Neko vrijeme su bile prepuštene same sebi. Otac se razbolio, poboljevao, a Filip je imao sve manje vremena zbog školovanja. Najprije u srednjoj školi Stanka Ožanića u Zadru. Nakon završene srednje škole upisao je preddiplomski stručni studij poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, gdje stječe prva znanja iz ekološke poljoprivrede, te maslinarstva.

"Već nakon nekoliko sati ekološke poljoprivrede znao sam da ću školovanje nastaviti upravo u tom smjeru", kaže. Danas zna da nije pogriješio. Iznimno je, veli, zahvalan što je imao privilegiju slušati predavanja profesora Frane Strikića, jednog od vodećih stručnjaka iz maslinarstva danas koji je imao veliki utjecaj na njega. Nakon Knina nastavak školovanja odveo ga u Osijek, gdje upisuje i završava, pogađate, diplomski studij upravo ekološke poljoprivrede. Nakon završenih studija zaposlio se kao tehnički suradnik u tada Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, a danas Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, gdje se zadržao nešto manje od 4 godine.

Uz posao svaki slobodan trenutak provodi na obiteljskom imanju, planira kako revitalizirati i zaštititi svoja stabla.

Rekonstrukcija maslinika i podizanje novog suhozida

Maslinik je zahtijevao rekonstrukciju pa se javio na natječaj za sredstva iz tipa operacije 6.3.1. za male poljoprivrednike te iz Programa ruralnog razvoja dobio bespovratnih 15.000 eura. Sredstva su utrošena u izgradnju 60 m dugog suhozida (burobrana), 180 cm visine i 1 metar širine, međurednu obradu tla (čišćenje terena, pikamiranje, frezanje). Suhozid je izgrađen na sredini maslinika.

Spomenik pradjedima. A tko bi ovo radio da nije ljubavi prema maslini i baštini, govore mještani

Na pitanje otkud toliko kamena, slatko se nasmijao. Pa kamena na Pagu, tako i u Vlašićima ima svugdje, kao u priči.

"Pogledajte, oko našeg maslinika nalaze se kilometri starih suhozida, pa se uz taj prizor teško ne sjetiti mojih pradjedova koji su ih i gradili. Stoga je ovo naš spomenik njima, ali i onima koji dolaze", govori Filip na krijući zadovoljstvo što je baš on sa skupinom iskusnih suhozidara odradio ovako značajan posao.

I u najtežim uvjetima daje najveću kvalitetu

Ono što se potvrdilo u praksi i u što se imao prilike uvjeriti je da maslina u najtežim uvjetima daje najveću kvalitetu. Lanjska godina, pogotovo klimatološki nije bila naklonjena maslinarima, ali zahvaljujući izgrađenom suhozidu i zaštiti od bure i posolice, urod je bio solidan.

"Berbu smo odradili po pravilima struke. Bila je 15. listopada. Plod je u Ljupču, u uljari Duševića prerađen unutar 12 sati od same berbe, kako bi sačuvali ono najbolje", otkriva. 

Ulje je išlo direktno u inox bačvu, te je nakon mjesec dana odrađen pretok u tamnu staklenu ambalažu.

"Dobiveno ulje je izražene voćnosti, srednje gorčine i pikantnosti", kaže.

Paška pramenka najprofitabilnija ovca na svijetu

Počeo se baviti i ovčarstvom. Za početak, lani je nabavio 10 ovaca koje su ove godine dale 15 janjaca. "Dvije  se obliznile, a jedna ojanjila trojke", zadovoljan je. Planira ih uzgajati samo za janjetinu. Mužnja kao primaran posao traži puno vremena, a on ne stiže na sve strane.

U masliniku je i bušotina iz koje crpe vodu, potrebne stablima, ali i ovcama. One pasu travu i gnoje maslinik. Inače, kaže Filip, genetska istraživanja su potvrdila da je paška pramenka najprofitabilnija ovca na svijetu. Tako, primjerice, četveročlana obitelj može osigurati egzistenciju sa 70 grla. Čak i ako ne sire. Jer, litra mlijeka je 13,5 kuna. Plus 1 kuna poticaja po svakom grlu. Tako se, samo za mlijeko, mjesečno dobije 20.000 kuna. Kako laktacija traje 6 mjeseci to je 120.000 kuna godišnje na računajući poticaje za pašnjake koji iznose 3.500 kuna po hektaru.

Lani je nabavio 10 ovaca koje su dale 15 janjaca i kaže, uzgoj paške pramenka se isplati

Ako u prosjeku svako obiteljsko gospodarstvo raspolaže za 4 hektara pašnjaka to je 30.000 kuna godišnje. Time se u cijelosti može pokriti dohrana ovaca i ostali troškovi uzgoja, pojašnjava naš sugovornik.

Novi maslinici, mješovito povrće i podrška obitelji

Otkriva da u sljedećoj godini obitelj Mandičić planira sadnju novog maslinika i to na dvije lokacije, oko 60 maslina.

"Nekada su na tim lokacijama bili vinogradi, a danas se vode kao oranice“, govori Filip.

Kako se na OPG-u također bave proizvodnjom mješovitog povrća iz dijela prije spomenutih sredstava dobivenih iz Programa ruralnog razvoja nabavili su i sustav navodnjavanja za oranicu čime će, očekuju, povećati urod i do 3 puta.

"Bazirani smo na sezonsko povrće koje s obzirom na lokaciju gospodarstva plasiramo u jeku turističke sezone na kućnom pragu“, kaže mladi magistar agronomije, uvjeren da uz obaveze koje ima kao nastavnik stručnih predmeta u školi Stanka Ožanića, i posao na obiteljskom gospodarstvu može biti uspješan. Ići naprijed. 

Najveća podrška mu je obitelj. Supruga Kristina, otac Branko, majka Terezija, sestra Jelena, stariji brat Ivan (33), mlađa braća blizanci Tomislav (26) i Stipe (26). Odlazak mladih s otoka kao veliki demografski problem nije zaobišao ni njihovu kuću. Tako je stariji brat Ivan odselio u Zagreb, a sestra Jelena u Rijeku u potrazi za svojom koricom kruha. Doma su ostala mlađa braća blizanci pa su oni i najveća pomoć na gospodarstvu jer, kako na kraju uz karakterističan osmijeh reče Filip, kakvo bi bilo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - bez obitelji?!


Fotoprilog


Tagovi

Filip Mandičić Vlašići Pag Bura i posolica Masline Visoki suhozid


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."