Podići još maslinika do 2012

Zaključkom Vlade u srpnju prošle godine prihvaćene su izmjene i dopune Operativnog programa podizanja trajnih nasada, odnosno donesen je program za razdoblje od 2008. do 2012. godine radi podizanja dodatnih 5500 hektara maslinika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2008. godini proizvedeno 35.955 tona maslina, a maslinici zauzimaju ukupno 14.346 hektara, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Temeljem podataka iz zaprimljenih zahtjeva za poticaje za preradu ploda od 1999. do 2007. godine proizvodnja se kretala od 17.500 do 46.000 tona ploda maslina, a ukupna proizvodnja ulja u tom razdoblju kretala se od 12.567 do 49.187 hektolitara ulja.

Uz potporu Ministarstva poljoprivrede u razdoblju od 2000. do 2008. godine podignuto je 1810 hektara novih maslinika. U tom razdoblju broj stabala maslina kretao se od 2,3 do 3,5 milijuna stabala. Broj prodanih sadnica (domaćih i uvoznih) evidentira se u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a inače tradicionalno najzastupljenije sorte masline u Hrvatskoj su oblica, leccino, lastovka, pendolino, istarska bjelica.

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako je lani bilo 8513 korisnika poticaja za preradu ploda maslina, od čega je njih 840 koristilo i poticaj za ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Što se tiče podjela sadnica masline, ono se najčešće organizira putem jedinica lokalne samouprave (županija, općina i gradova). Kroz godinu se održavaju i brojne manifestacije, izložbe i sajmovi kako isključivo maslinarskih tako i onih u koje su oni uključeni.

Ministarstvo takve sajmove, primjerice Noćnjak i Maslina Split, podupire te njezini predstavnici sudjeluju u predavanjima i okruglim stolovima u cilju edukacije i informiranja o mogućnostima i novostima. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je teško prognozirati kakva će biti ova godina i koliki bi mogao biti očekivani urod maslina, s obzirom na to da je maslina kultura s iznimnim oscilacijama uroda.

Prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Hrvatskoj u oko 110 uljara, od čega je 65 suvremenih uljara, a 47 starih uljara. Najviše uljara (uključivši moderne i stare uljare) ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (32) i Dubrovačko-neretvanskoj (26), a slijede Zadarska (21) i Istarska (12), te Primorsko-goranska i Šibensko-kninska (po 10) i Ličko-senjska s jednom uljarom. Najviše suvremenih uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj (19) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13), dok najviše starih uljara ima u Zadarskoj županiji.

Europa: Više od dva milijuna tona ulja godišnje

Gledajući Europu, brojke govore da je Europska unija danas sa svojih 5,4 milijuna hektara dominantan proizvođač maslina na svjetskom tržištu. Prosječna godišnja proizvodnja stolnih maslina u Europi iznosi 650.000 tona, a najveći proizvođači su Španjolska, Grčka i Italija. EU je i najveći proizvođač maslinova ulja u svijetu, s godišnjom proizvodnjom većom od dva milijuna tona. Italija je uz Španjolsku i Grčku najveći proizvođač maslinova ulja s 800.000 tona godišnje. Portugal, koji je veličinom i brojem stanovnika sličan Hrvatskoj, ima 340.000 hektara pod maslinicima s ukupno 38 milijuna maslinovih stabala.

Autor: Ivan Smirčić